File: fwphp/glomodul/mkd/01/101_freetime/08_1969_koblenz_Sahovsko_umijece_School_chess_game.txt

Recommend this page to a friend!
  Classes of Slavko Srakocic  >  B12 PHP FW  >  fwphp/glomodul/mkd/01/101_freetime/08_1969_koblenz_Sahovsko_umijece_School_chess_game.txt  >  Download  
File: fwphp/glomodul/mkd/01/101_freetime/08_1969_koblenz_Sahovsko_umijece_School_chess_game.txt
Role: Documentation
Content type: text/plain
Description: Documentation
Class: B12 PHP FW
Manage database records with a PDO CRUD interface
Author: By
Last change:
Date: 2 months ago
Size: 664,454 bytes
 

Contents

Class file image Download
PREDGOVOR

Ova knjiga sadrzi osnove teoretskih znanja iz oblasti otvo-
renja, sredisnjice i konatnice Sahovske partije. Ujedno si je autor
postavio zadatak da razjasni one ideje koje imaju prakticéki znaéaj
1 stimuliraju rast Sahovskog majstorstva.

U temelje ove knijige polozent su uglavnom materijali iz
prakse i teoretskth istrazivanja sovjetskih majstora. To je logiéno,
jer su sovjetski Sahisti poznati kao najjaci praktiéari, a dali su
ogromni doprinos Sahovskoj teoriji ? ae nos koji marljivo
proucava sav Sahovski sviiet.

Metoda koristenja ovom knjigom ne predstavija narocitu
teSkocu za kvalificirane Sahiste od HI kategorije na vise. Svaki
od njih ée lako znati da nade tu knijizi one materijale koji ga
interesiraju.

Autor je sa zahvalnos¢u uzeo u obzir sve vrijedne primjedbe
koje su mu bile upuéene poslije izlazenja izdanja »Skole Sahov-
ske igre«e na letonskom jeziku.

Autor



Prvi dio

STRATEGIJA

O POZICIONO] | KOMBINATORNOJ IGRI

Neki ljudi smatraju da je umjet-
nost Sahovskog majstora samo znanje
da izracuna na mnogo poteza razne
varijante. Nesumnjivo je da daleki i
fecni proraéun igra vaZnu ulogu. Me-
dutim, premjeStajuci u mislima na
?ahovskoj ploéi figure, iskusni Sahista
se rukovodi op¢im principima teorije.
Tako u otvorenju on tezi da razvije
?ile u podruéju centra i da rasporedi
figure ma aktivne pozicije. Predvidjeti
apsolutno sve varijante je nemoguce
? konaéno odgovori protivnika naj-
fetce misu twnudeni.

Ukoliko igra konkretno nema for-
?irani karakter, govori se da partija
protieée u pozicionaj borbi.

Ukoliko nakon uspjeSnih pozicio-
nih manevara jedna strana uspije na-
pati u logoru protivnika osjetljiva
mijesta ili postidi terensku prednost,
situactja sé mijenja. Izbor nastavaka
se suvuje i u znacajnoj mjeri je odre-
den prijetnjama koje su se pojavile.
Na odredenoj etapi igra poprima for-
siraml Karakter; nastaju povoljne mo-
wuecnosti za kombinacije, koje ved
dovvoljavaju konkretni prora¢un vari-
janata. U takvim pozicijama princip
da tmaterijalna prednost osigurava po-
bjedu jacoj strani, viSe ne vrijedi.
Ocjena materijalnih vrijednosti nije

  

najvaZnija i odluénu rije¢ ima dina-
mika borbe.

»Poziciona igra je pripremna faza
za provodenje kombinacijaxs (Em. La-
sker). :

Prvi Sahista koji je pokazao kako
poziciona igra stvara uvodne uvjete za
kombinacije bio je Paul Morphy.

Pogledajmo slijedecu njegovu par-
tiju:

MORPHY?KONZULTANTI
Philidorova obrana
(Pariz 1858)

1. e4 e5 2. Sf3 d6 3. d4 Lg4? 4. de5
Lf3: 5. Df3: de5 6. Le4 Sf6 7, Db3 De7
8. Sc3

Bijeli je mogao dobiti pjeSaka po-
mocu 8. Db7:, medutim poslije 8 ...
Db4+ crni bi izmijenio dame. Morphy
se radije odluéuje da mobilizira ostale
sile i Zeli da iskoristi prednost u raz-
voju.

8... c6 9. Led bS

Jog§ jedan potez i crni bi odigravsi
Sbd7 prebrodio osnovne teSkocée.

10. Sb5:! cb5 WU. Lb5:+ Sbd7 12,
0?-O?-) Td8 13. Td7: Td7: 14. Tdl

Pogledajte kako su loge rasporedene
snage crnoga: top na h8 nije u igri,

7
 

 

 

 

 

 

 

drugi top je vezan, dama zatvara put
lovcu a kralj je zaostao u centru. Bi-
jele figure naprotiv zauzimaju aktivne
pozicije i usto na odluéyjuéem dijelu
bitke u centru one imaju odluénu
prednost u snazi, Sve to stvara odliénu
mogucnost za slijedeéu kombinaciju:

14. ... De6 15. Ld7:+ Sd7: 16. Db§8+
Sb8: 17. Td3 mat.

Ova partija nam dozvoljava da for-
muliramo principe koji su sacuvali
svoju aktuelnost i u nage dane. Rijeé
je o otvorenim pozicijama, u kojima
snage obiju strana brzo stupaju u dje-
lovanje. U prvom redu to se odnosi na
pozicije koje nastaju poslije poteza
1, e4 e5. Evo tih principa:

1) U otvorenju po moguénosti ¢im
brée razvijati figure.

2) Drzati pod kontrolom centar.

3) Za maksimalnu aktivizaciju figura
otvarati vertikale i dijagonaie.

*

Danas se nije tako lako obra¢unati
sa protivnikom kao Sto je to uspjelo
Morphyju u malo prije razmotrenoj
partiji.

Pogledajmo kako se stvaraju uvjeti
za kombinacije u partijama suvreme-
nih majstora:

KERES-?BOOK
Kataionka
(Kemeri 1937)
1, Sf3 d5 2. of e6 3. Sc3 Sf6 4. d4 Le7

5. ¢3 0?0 6. Lg2 6 7. O00 Sbd7 8. b3
b6 9. Lbz

 

U takozvanim zatvorenim otvorenji-
ma snage se u potetku ne sukoblja-
vaju. Vodi se manevarska borba ¢iji
je cilj da se pod za&titom pjegackog
zida razviju figure i pripreme za ak-
tivno djelovanje.

o.

Crni pristupa realizaciji strateskog
plana napada na daminom krilu. Po
u¢no je pratiti kako na taj plan rea-
gira Keres,

10. Sd2! La6 11. e4 dc4 12. e5 Sd5 13.
be4 Sc3: 14, Lc3: Tc8

Sad postaje jasan i plan bijeloga. On
je uspio zahvatiti kljuéne pozicije u
centru. PoSto je vazni zaStitnik kra-
ljevog krila crnog Sf6 bio prinuden da
napusti svoje uporiste, kod bijeloga se
ocrtava konkretni plan koji se sastoji
u napadu na oslabljeno kraljevo krilo.

15, Tel

Prije prelaska na odluénu akciju
Keres uévraéuje svoju poziciju u cen-
tru. Potez u partiji likvidira pozicionu
prijetnju 15. ... c5, poslije éega se ne
moze igrati 16. d5 zbog 16. ... ed5 17.
cd5 Lf1:.

15. ... b5

Crni prelazi u protivnapad ji ne za-
ustavlja se u daljem toku pred zrtvom
kvalitete.

16, c3 £6 17. ef6 Lf6: 18. Se4 b4 19.
Lb2 e5 20. Sd6é ed4 21. Sc8: Sc3:

Naoko izgleda da je strategija crnog
trijumfirala. Damino krilo bijeloga je
smrvljeno. Skakaé na c8 je opkoljen.
Ali baS u tej poziciji Keres poéinje
forsiranu kombinaciju:

 

al

Baw
|.
&oa7
ae Oo
a

oe, Ho
Ye

i

oe

 

x

 

Mi

?a
A a Man

je ewe &

   
   

x

 
 

 

 

M2. DhS Sad 23. Le4 g6 24. Lg6: hg6
15, Dgé:+ Kh8 26. Se7!

Prijeti 27. Dhé mat.

%. ... Let: 27. Te7:!.

Na 27. ... De?: odluéuje 28. Ld4:+
t orni predaje.

Ova partija o¢ito ilustrira vezu po-
yicione borbe (strateSke) sa kombina-
fornim (takti¢kim) momentima.

Kao Sto smo se uvjerili, za posti-
ranje igre koja je bogata povoljnim
takti{kim moguénostima, neophodne
su dovoljne strateske pripreme.

Ali kako stvarati ove toliko vaine
fericione pripreme veé od prvih po-
teen?

jedan od osnovnih principa je brza
obilizacija snaga, Razvijajuci figure
treba teziti da one zauzmu krepke, a
u isto vrijeme i aktivne pozicije. U isto
yrijeme vrio je va%no pobrinuti se da
hralt bude sigurno zaSti¢en.

Cim brie se uspijeva ukljugiti u igru
fajveci bro; borbenih snaga, tim ée
elikusnije biti i njihovo djelovanje.

Veliki znaéaj ima princip centrali-
macije. Kontrola nad centralnim po
lj stvara povoljne uvjete za korisna
pregrupirania. Zbog toga je petrebno
furvijati svoje snage u okviru centra

polja e4, d4, e5 i d5 (gledaj pogla-
wlie @ centralizaciji).

 

Mobiliziraju¢i svoje snage potrebno
je izbjegavati nemotivirana pjegatka
oslabljenja (gledaj poglavlje o pjega-
cima).

Svi ovi principi sluze Sahisti u otvo-
renju kao sigurni kompas kod stva-
ranja strateSkog plana.

Suvremena teorija posmatra otvo-
renje kao prelaznu fazu k slijedecem
stadiju partije ? sredignjici, i to ne-
razdvojno s njim povezano. Zbog toga
u otvorenju treba zapaziti i karakterne
pozicione zakonitosti sredi§njice: zna-
&enje otvorenih linija, slobodnih pje-
Saka, prednosti dva aktivna lovca i
mmoge druge elemente Sahovske stra-
tegije.

Da bi razumjeli karakterna svojstva
pozicije, neophodno je prouéavati po-
zicione zakonitosti. To omogucuje brZzu
ji dublju ocjenu pozicije i na osnovu
te ocjene sastavljanje odgovarajuceg
plana.

Prije nego potnemo naS razgovor o
teoriji Saha, neophodno je podvudi da
sve ove savjete i smjernice ne treba
prihvacéati kao dogmu i recept za sve
sluéajeve iz prakse. Rukovodeci se
opcim principima treba se sazivljavati
sa konkretriim osobinama svake pozi-
cije. Takav prilaz oslobada Sahistu od
Sablonskog razmiSljanja i sudjeluje u
razvoju njegovih sposobnosti objek-
tivnog ocjenjivanja pozicije.

O BRZOJ MOBILIZACIJI SNAGA

Pogledajmo slijedeéu analizu Tali-
jana Greca, poéetkom XVII stoliedéa:

1. e4 e5 2. SE3 Sc6 3. Le4 Led 4. c3 Sf6
5, d4 ed4 6. cd4 Lb4+ 7. Sc3 Sed: 8.
0?0 Sc3; 9. be3 Le3: 10. Db3 Lal:?

Pravilno bi bilo 10. ... d5, da bi na
jl. Ld5: osigurao svoga kralja sa 11....
OD.

Cimi ima materijalnu prednost, ali
je waostao wu razvoju i njegov kralj
postaje Zrivom ubitaéneg napada.

 

?Ey T=

 
 

il. Lf7:+ K£8 12. Lg5 Se7 13. Se5!
Ld4; 14. Lg6! d5 15. Df3+ Lf5 16. Lé5:
Le5: 17. Le6+ Lfé 18. Lfé: gf6 19. Df6:+
Ke? 20. Df7 mat.

Partije u kojima jedna od strana ide
na miaterijalne dobitke i prihvaca Zr-
tvu na Stetu razvoja, susrecu se i u
nase dane.

RERES?ALEXANDRESCU

Francuska

(Miinchen 1936)

1. e4 26 2, dd d5 3. e5 c5 4. dc5 Scé
5, Sf3 Led: 6. Ld3 Sge7 7. Lid Dbé 8.
0?0 Db2:

Bolje je bilo 8...
velikom rohadom,

9. Sbd2 Dbs

U potjgri za materijalnom prednoséu
crni je ucinio tri poteza damom. Bije
Jom je uspjelo da za Zrtvovanog pje-
Saka ZavYrsi razvoj svojih snaga, otvori
bliniju, ciju ce kontrolu preuzeti top
sa al.

10. c4 h6 11, Det

Sa prijetnjom 12, Tb1 i 13. cd5.

M1. ... Sb4 12. Le2 Ld7 13. a3 Saé 14.
Tbl Dc6 15. Lg3 Sf5 16. cd5 ed5

Ld? sa slijedeéom

 

  

|

 

 

Y a
a
eo

 

 

 

Aka je protivnik zaostao u razvoju
a njegov kralj je ostao u centru, mo-
Zemo obitno pristupiti stvaranju kon-
kretnih prijetnji. Nova Zrtva pjeSaka
je uvod u direktan napad.

17. e6! feb

Ne ide 17. ... Leé: zbog 18, Lb5.

18, Se5 Sg3: 19. hg3 Dc7 20. Sd7:! Kd7:

10

21, Db2 Lb6 22. Dg7:+ Kd6 23. Sc4+!
dc4 24. Tidis+. Crni predaje.

U toj partiji bijeli je otvorivsi linije
u centru prinudio crnoga da Citavo
vrijeme odbija neprijatne prijetnje. U
sliénim se slucajevima govori da jedna
od strana ima inicijativu, Da bi se za
hvatila inicijativa éesto se zrtvuju pje
Saci pa ¢ak i figure. Tipi¢ne je da za
grtve ovakvog tipa nije uvijck obave-
van konkretni proracun svih_ varija
nata.

U slijedecéoj partiji bijeli je Zrtvovao
figuru pravilno smatrajuci da ce za
drzav3i crnog kralja u centru dobiti
dovoljnu kompenzaciju za materijalni
gubitak.

  

TALJI?KELLER
Damin gambit
(Ztirich 1959)

1. d4 d5 2. c4 e6 3. Sc3 c6 4. Si3 Sf6
5. Lg5 dce4 6. e4 b5 7. a4 Dh6é?

Poslije ovog poteza crni kralj ée te-
Sko ma¢i siguran zaklon. Bolje je bile
7. ... Lb4! 8 c5 hé 9. Ld? Sd5 10. Set
Le7!.

8. Lié: gf6 9. Le2 a6 10. 0?0 Lb7 Ii.
5!

StrateSki plan koji nam je vee po-
zgnat. Pomocu Zrtve otvaraju se cen-
tralne linije.

11, ... cd5 12. ed35 b4 13. a5 Dc7 14,

de6 be3 15. Sd4 Tg8 16. g3 Ld5 17. Da4¢+
Kd8 18. Tfdi Kc8 19. be3 Le5

 

 

 

 

 

Evo pozicije kojoj je tezio bijeli.
Da li je Zrtva korektna? Direktan od-

 

paver na to pitanje teSko je dati. Ne-
sumujivo je medutim da ée crni odbi-
jajui opasan mnapad morati rijesiti
sinowe teSkih zadataka. Zbog toga se
namece zakljuéak da vladanje inicija-

 

feo tema samo specifiéan Sahovski
pewo i veliki psiholoSki znaéaj. Udu-
bijujuct se u poziciju koja je prika
?oo tia dijagramu, nije teSko ustano-
vii) da je bijeli uspio oslabiti poziciju

feprijateliskog kralja i prestici pro-
fvnika wu razvoju. Medutim treba za-
poriti da dabitak u vremenu nije po-
wtojanl faktor, Ako se prednost u raz-
oju se iskoristi sa maksimainim
elektom, Ona istezava.

20. eT! Sc6

Privodna je Zelja crnoga da Sto prije
gavrli razvoj. Poslije 20. ... Le7: 21.
SS Le6 22. Se7:+ Dev: 23. Li3 Ta7 24.
(.ibl pritisak bijeloga bi se jako osje-
ea Ako 20. ... De7: onda je vrlo jako
1) Led: Led: 22. Dce4: De7 23. Se6 Tg3:+
M4, KELl

NH, Ledt+!

lsijerunje crnoga kralja na otvorenu
fe deri yur

Ml. ... Kb7 22. Sb5! De5 23. Tel Le4
MM, Yabl Tg4: 25. Te4:! Ded:

Lofe je 25. ... Te4: zbog 26,.Sd4+.

%, Sd6+ Ke7 27. Se4: Te4: 28. Ddl
Tes

fyaneci se od prijetnje 29. Dd5 crni
je previdio neoéekivani takti¢ki udar.
Najbolji odgover bio je 28. ... Se7: i
poslije 29. DhS sva borba bi jo? pred-
slojalu. 1 tako izgleda da je crni mogao
sscuvati ravnotegu, ali koliko je samo
gvebena morao obici!

%. Tb7+ Kb7: 30. Dd7+ Kb8 31.
efD+ Te8: 32. De8:+ Kb7 33. Dd7+
Kbhé 34. Deé:. Crni predaje.

Top sa a8 nije se uopce uspio uklju-
citi u borbu.

*

Cesto jedna od strana veé u otvo-
fenju primjenjuje varijante vezane sa
trtvom jednog ili vise pjegaka ili Cak
figure dobivajuci za uzvrat prednost u
rasvoju. U teoriji takva otvorenja na-
sivumo gambitima. Gambitne varijante
se susrecu i u normalnim otvorenjima.

VAN DEN BERG?SZABO
Spanjolka
(Tel Aviv 1958)
1. e4 e5 2. Sf3 Sc6 3. Lb5 a6 4. Lad

Sf6 5. 0-0 Le? 6. Tel b5 7. Lb3 0-0
8. ©3 d5
Potetak gambitne varijante.
9. edd e4 10. dcG ef3 11. Df3:
Jate je, ne gube¢i vrijeme, odigrati
11. d4.
. Lg4 12. Dg3 Ldé 13. f4

Teorija preporucuje 13. Dh4 Tes
14, £31.
13, ... Te8 14. Te5

Bijeli ne Zeli: prepustiti otvorenu li-
niju protivniku.

14. ... Le5:! 15. fe5 Sh5! 16. Dg4: TeS:

xe Mee
amen a &
ee

 

 

 

 

Wy

??

)

  
 

a

    

7

A
i

 

 

 

Sad se ocrtavaju posljedice gambitne
strategije crnoga. Damino krilo bije-
loga je ostalo nerazvijeno. Na kralje-
vom krilu i u centru crni ima osjetnu
prednost u snagama. Kao Sto smo se
veé uspjeli uvjeriti to stvara povoljne
pozicione uvjete za napad.

17. Sa3 Tel+ 18. Kf2 Sfé 19. Df4

Neugodno je 19. Df3 zbog taktickog
udara 19. ... Tel: 20. Tcl: Dd2:+.

19. ... De7 20. Df3 Thi 21. Sc2

Na 21. De2 crni bi krasno dobio po-
modu 21. ... Se4+ 22. Kf3 Sg5+ . 23.
Kf2 Sh3+!.

21. ... Se4+ 22. Ke2 Sc3:+ 23. Kd3
Td8+ 24, Sd4 Se2! i bijeli predaje jer
na 25. De2: odluéuje 25. ... Tda4:+

11
 

 

 

Ali ne kagnjava se zaostalost u raz-
voju uvijek ovako surovo. Koji puta
se aktivnija strana mora zadovoljiti
malom pozicionom prednoS¢u oteza-
vajuci razvoj protivni¢kih snaga.

KOBLENZ?NEJ
Damin gambit
(Riga 1952)
1, d4 d5 2. c4 e6 3. Sc3 Sf6 4. Lg5 Le7
5. e3 O?O 6. Sf3 h6 7. Lh4 Sed 8, Le?:

De7: 9. Dc2 c6 10. Ld3 Sc3: 11. De3: ded
12, Le4: b6 13. Se5 Lb7 14. 0?0 c5?

Na Zalost odlutujuca pogres?ka, Ne-
ines je bilo zavrgiti razvoj sa 14,
coe OAT,

15. dc5 Dc5: 16. Tacl Td8 17. b4 De7

 

 

 

 

 

 

 

 

 

18, Le2!

Qvai naoko skromni potez otkriva
loSe strane strategije crnoga. Sada mu
je teSko zavrSiti razvoj daminog krila.
Tako na primjer ne ide 18. ... Sd7
zbog 19. Dc7, a poslije 18. ... Sa6 bi-
jeli forsirano dobiva pjesaka pomocu

19. Laé: La6: 20. Sc6 Dh4 21. Sd8: Lf: °

22, Se6:!, a ako 20. ... Dg5 onda 21. £4!.

18. ... DgS 19. Lf3 Lf3: 20. Sf3: Dd5
21. Tc2!

StrateSki je zamisao bijelog jasna.
On na svaki nagin Zeli oteZati protiv-
niku uvodenje konja u igru.

24. 5.. Sab

Crni ipak razvija svojeg nesretnog
konja, ali bijeli mo%e biti zadovoljan.
Na a6 konj zauzima pasivnu poziciju
i kao i prije nije u stanju da se aktivno
ukljuéi u igru. Uosialom opet nije islo

12

21. ... Sd? zbog 22. Td2 i 23. Tfdl sa
vezivanjem po d-liniji.

22, a3 Td7

S idejom da oslobodi konja.

23. Td2 Db7 24. Td7: Dd7: 25. Tcl
Td8 26. h3

Prijetilo je 26. ... Sc7 i ne bi ilo
27, Dc?: zbog 27. ... Dc7:!.

26. ... Dd3 27. Sd4! Dc3: 28. Tc3: KF8
29. Sb5 Tdi+ 30. Kh2 Td7 31. Tc8+
Ke7 32. £4 Th7 33. e4 Kd7 4, Ta8

Sada su materijalni gubici neizbjeZni.

34. ... £5 35. Tg8 Ke6 36. Sd4+ Kdé
37. ef5 ¢5 38. Td8+ Ke7 39. Se6+ Ke6
40. fe5 Kb5 41. Tg8. Crni predaje.

=

Navedeni primjeri govore o tome ka-
kav veliki znataj ima »Sahovsko vrije-
me«. Medutim, kako smo ve¢ primije-
tili, princip ekonomije svakoga terapa
ne treba posmatrati kao dogmu. Inte-
rese brzoga razvoja treba katkad pot-
Giniti konkretnim potrebama pozicije.
Tipiéna je u tom smislu slijedeéa par-
tija:

ALJEHIN?WOLF
Damin gambit
(Piestany 1922)

1. d4 d5 2. Sf3 c5 3. c4 cd4 4. cd5 SE6

5. Sd4: a6

Ovaj potez nailazi na energiéno obo-
renje, ali i poslije 5. ... Sd5: 6. e4
bijeli ima malu prednost.

6. e4! Se4: 7. Da4+ Ld7 8. Db3 Sc5
9. De3! g6 10. S£3!

 

Ifteresantno rjeSenje pozicionog za-
detha. Aljehin napreduje prema kon-
kretnom cilju i zbog toga manevrira
si skakatem i damom bez obzira ko-
jiko su oni poteza ranije udinili. U
homentarima k toj partiji Aljehin je
pisao: eOvaj dobitak tempa dozvoljava
hijelome da sprijeci potez 10. ... Lg7

1 slijedeéom malom rohadom. Crni
hyalj je sada zadréan u centru i bije-
lome viSe nije teSko da organizira odlu-
fujuc) napad.«

  

Potetuk ove partije do izvjesnog ste-
pena podsjeca na partiju protiv Ru-
Hinateina iz Haa&kog turnira. Kao i
famno tako i ovdje bijeli je postigao
pieloost mnogim potezima jednih te
itih figura (ovdje od 11 odigranih po-
fers Getirt je poteza odigrano damom
) tri poteza konjem), ali ta mogu¢nost
i ipevriranja u otvorenju sa jednim te
tim figurama bila je omogucena is-
kijutivo {ma Sto molim da obratite
paloju) pogreSnom taktikom protiv-
koju je neophodno bilo oboriti
fi¢nim manevrima veé od prvih
a u partiji.

Oeito je da u sluéaju pravilnog raz
voja crnog ovi manevri bijelom ne bi
donijeli nista dobrega.

 
  

Stvar mati nije u nekakvom »no-
vom sistemu« (kao 3to lakovjernoj pu-
blici vole sipati praSsinu u oi neki
majstori) nego jednostavno u racional-
nom iskoriStavanju protivnikovih gre-
Saka u otvorenju.

10. ... De7 11. Dc3! Tg8 12. Le3 b6
13. Sbd2

13. b4 je pogreSno zbog 13. ... Lg7
14, Sd4 Da7!,

13, ... Lg? 14. Ld4 Ld4: 15, Dd4: Lb5
Inatée je teSko razviti damino krilo.

16. Lb5:+ ab5 17. 0-0 Ta4 18. b4 Dd8
19. a3! Sbd7 20. Tfel K£8 21. d6 Se6 22.
Te6:!

Ru&i posljednje bedeme ispred crnog
kralja.

22, ... fe6 23. Sg5 Db8 24. Se6:+ K£7
25. Sg5+ Kf8 26. Dd5 Tg7 27. Se6+ Kg8
28. Sg7:+ Kg7: 29, de? Sf6 30. Db5:

Postigav$i veliku materijalnu pred-
nost bijeli je dobio.

Sa principom brze mobilizacije sila
jo& ¢éemo se ne jedanput u daljem toku
susresti.

PROBLEM CENTRA

Ved smo mogli primijetiti da maj-
stor] tezZe razviti svoje snage u oblasti
centra.

Stvar je u tome da figure koje su
rasporedene u centru drze pod udarom
veliki broj polja, a prebacivanje cen-
traliziranih sila na krila moze biti pro-
vedeno brie i ugodnije. Ako jo? k tome
uspijé rasporediti u centru ?vrsto
evoje pjeSake, protivniku ¢e biti osjet-
fo texe Manevrirati sa svojim snagama.

Niz vaznih polja ¢e biti napadnut i po-
stat ée nedostupan za njegove figure.
Protivnik takoder mora raéunati sa
napredovanjem centralnih pjeSaka u
svoj logor Sto ée dovesti do daljnijeg
povecéanja teritorijalne prednosti druge
strane (gledaj partiju Keres?B66k).

Vrlo éesto raspored centralnih pje-
Saka u otvorenju odreduje izbor stra-
teSkog plana u daljem stadiju igre.

POKRETNI PJESACKI CENTAR

PjeSatki centar je vrlo ozbiljan fak-
tor uspjednog nastupanja. Onaj koji je
wahvatio centar sa pjeSacima obi¢no
beli da ih pokrene dalje, Sto mu omo-

gucuje da pritisne protivnika i oteza
mu prebacivanje snaga s jednog krila
na drugo. Pokretanjem jednog od cen-
tralnih pjeSaka iza demarkacione linije

13

 
 

 

 

 

 

 

aktivnija strana éesto uspijeva poti-
snuti figure protivnika od _ kraljeva
krila i zatim uspjeSno provesti napad.
Pokretni centar se javlja tada kad
jedna od strana nije pravovremeno
uspjela blokirati pjeSacku falangu pro-
tivnika (vidi poglavlje o koéenju).

ALJEHIN?KONIG
Damina indijka
(Beé 1922)

1, d4 Sf6 2. c4 b5?

Prva ozbiljna strate$ka greSka po-
slijc koje bijeli polucuje prednost u
centru.

3. Sc3 Lb7 4. Dce2! d5 5. cd5 Sd5: 6.
Sf3!

Automatsko zauzimanje centra sa 6.
e4 pokazalo bi se poslije 6. ... Sc3: 7.
be3 e535! 8. deS5 Dh4! 9. Lb5+ Sd7 10.
SB De4:+ kao preuranjeno (Euwe?
Aljehin, Budimpesta 1921). Potezom u
partiji bijeli spreéava potez e5.

6. ... e6 7. e4 3c3: 8. be3 Le7 9. Lb5+
c6 10. Ld3 G?O 11. e5! h6 12. h4}

Bijeli je Postigao veliku prednost u
centru. On je opazio da je pozicija
crnoga kralja zaSti¢ena samo pjeSacima
i odmakh pristupa k aktivnim operaci-
jama.

 

 

=

Parirajuci prijetnju 13. Sg5 putem
13. ... cd4 14. Lh7+ Khg 15, Lg8 3!.

13, Th3! Kh8 14. Lhé: £5

Slabo je bilo 14. ... gh6 zbog 15. Dd2.

15. ef6 Lf6: 16. Lg5 cd4 17. Se5! Scé
18. De2 g6 19. Lg6: Ke7 20. Lh6+ Kg8

14

21. Sc6: Leé: 22. De6:+ Kh8 23. Lis:

Df8; 24. De6:. Crni predaje.
*

U slijedeéem primjeru napredovan):
pjeSaka na e5 je takoder odbacilo ska
kaéa f6 od kraljevog krila, poslije éegu
je bijelim figurama bila osigurana slo
boda djclovanja.

KERES?FINE

Damin gambit

(Ostende 1937)
1. Sf3 d5 2. d4 Sf6 3. c4 e6 4. Sc3 ch
5. cd5 Sd5: 6. e4 Sc3: 7. be3 cd4 8. cd4

Lb4+ 9. Ld2 Ld2:+ 10. Da2: 0?O iL.
Le4 Sd7 12, 0O?0 bé6 13. Tad Lb7 *

 

 

U prethodnoj partiji crni za ustupak
centra nije dobio nikakvu kampenza-
ciju. U ovom primjeru on ima ozbiljnu
protivSansu ? pjeSacku prednost na
daminom krilu. Ta ¢injenica odreduje
njegov strateSki plan. Stvarajuci na
daminom krilu slobodnog pjeSaka, Fine
pokugava prisiliti protivnika da obrati
paznju na prijetnju njegovog napredo-
vanja. Plan bijeloga je medutim da
napada na onom sektoru plote gdje
ima brojéanu pjeSatku prednost, tj.
u centri ina kraljevom krilu.

14. Tfel
Bijeli ne zuri da pokrece svoje cen-
tralne pjeSake naprijed jer bi poslije
preuranjenog e4?e5 crni dobio silno
uporiste na tacki d5. Osim toga pjegak
na d4 postao bi fiksiran i zaostao. Po-
tezom u partiji bijeli Zeli uévrstiti svoj
pjeSacki centar,

14. ... Tc8 15. Lb3 Sfé

Holle bi bilo 15. ... Df6, ne dopuSsta-
to) prebacivanje dame na kraljevo
}o jo Na preuranjeno 16. e5 moglo bi
welijediti 16. ... Dhé! i poslije 17. Dhé:
oh) udvojeni pje?aci nemaju odlucu-
iw | enaGaj; znatno vaznije je to da je
?el eeutar izegubio svoju elastitnost.

16, D4 De7 17. Dh4 TrdB 18. Te3 b5
1. Tiel a5 20. a4 b4?

S9 strateSke taéke gledanja posljed-
©) poles crnoga potpuno je logitan.
fy) postite jako branjenog slobodnog
Pa tpak je trebalo razmotriti
| obeetnu situaciju i prvo poduzeti
re protiv prijeteceg pjeSatkog pro-
ora uw centru. Trebalo je odvuci lovca

) dijaponale a2?g8 pomocu 20. ... ba4
{ Lat ha!. Tad vise ne bi bilo dobro

WS whog 22. ... ed5 23. e5 Sed!. Po-
ifn preSka bi bila 23. ... Sd7 24, Sd4
Rov? 25. Te5: De5: 26. Dd8:+ Kh7 27.
a Sap.

Pi, dS! ed5 22. ¢5

 

piesa

 

 

Postuje jasma ideja zrtve pjeSaka.
Moclije 21. d5 bijeli ne dozvoljava pro-
jeniku da gzauzme konjem centralno

police d5, Sto bi bilo mogucée u sluéaju
a, 85
2. ... Sd7

Ne moze se igrati 22. ... Se4 zbog
N Tet: ded 24. Sg5!. Evo zasto je tre-
bile sdvuci lovea pomoéu 20. ... bad!.
23. Ses
Sada, kada je skakaé sa polja f6
odalien, moze se zapoceti za odlucu-
ict napadom na kraljevom krilu.
vi. ... Sf8 24, Sh7:! Sh7: 25. Th3 Del
Oval o?ajniéki protivnapad kasni.
26. Dh7:+ KES 27. The3 d4 28. Dh8+
Ke? 29. Dg?:! TE8 30. Df6+ Ke8 31. e6!.
(rp: predaje gato, jer na 31. ... de3
lijedi 32. ef7+ Kd7 33. De6é+ Ke7 34.
Peli.

Uo canije razmotrenoj partiji Talj?
keller bijeli je Zrtvovao centralnog
pieluka d5 radi otvaranja igre u cen-
tu. Katkada se deSava da je pogodno
pukrenuti. svojeg pjesaka u logor pro-
twnika i samim tim narusiti vezu
medu njegovim krilima.







BOTVINIK?LEVENFIS
Primljeni damin gambit
(Moskva 1935)

1. d4 d5 2. c4 dc4

Ova privremena predaja centra nema
odlueujuci znaéaj jer poslije 3. Sf
Sto 4. e3 crni sa potezom c5 nastavlja
borbu za centar.

3. Sf Sf6 4. Da4+ c6 5. Ded: LES
6. Sc3 Shd7 7. g3 Sed 8. Lg2 Sd6

Bolje je bilo 8... Sc3: 9, be} Sbé
1G. Db3 Led 11. Se5 Ld5! 12. Ld5: Dds:
13. £3, poslije tega bi se pozicija po-
jednostavila i prednost bijeloga u
centru ne hi igrala veliku ulogu.

9, Dat Sb6 10. Dd Dc8 11. 0O?0 Lh3

Trebalo je igrati 11. ... g6 da bi u
sluéaju 12. e4 vrSio sa lovcem g7 pri-
tisak na pjeSaka d4. Poslije poteza
u partiji bijeli postize punu kontrolu
na centralnim poljima.

12, e4 Lg2: 13. Kg2: e6

 

ja

 

 

14. d5! Le?

Crni je odluéio stvoriti novu liniju
obrane blokirajudéi pjeSaka d6. Ako bi
crni odgoverio 14. ... cd5, uslijedilo
bi 15. ed5 Le7 16. Lf4 0-0 17. de6 Deb
18. ef7+ sa materijalnom predno&cu.
Umjesto 17. ... Dce6 ne ide 17. ..- Det:
zbog 18. Tfel.

15. e5 Sb5 16. d6 Sc3: 17. be3 Ld8
18. Dd4

Cilj manevra dame jest izazivanje
slaboéa pjeSatkog polozaja protivnika.

18. ... c5 19. Ded Tg8 20. De4 Th8
21. Le3 Sd7 22. Sd2 £5 23. Da4 Kf7

15
 

 

 

?

 

24. £4 a6 25. Kgl b5 26. Dc2 Dc6 27.
c4 TE

Kao Sto je pokazao Botvinik, cri
je trebao igrati 27. b4 sa slijede-
éim a5 zatvarajuci damino krilo.

28. Sb3 b4!

Bijeli nije postigao realnu prednost.
Nijegove taktitke prijetnje crni je
veoma hladnokrvno parirao. Iako bi-
jeli nije uéinio nikakvu oditu gresku,
njegov strateSki plan nije donio ni-
kakvih realnih plodova. Tome se ne
treba ¢uditi. Koji puta pravilni stra-
teski plan u procesu svog ostvarivanja
nailazi na te?kocée koje nije mogudée
uvijek potpuno predvidjeti. U takvim
sluéajevima taj koji ima _ pozicionu
prednost trazi nove mogucnosti prisi-
ljavajuci partnera da rjeSava sve nove
i nove probleme. To ini i Botvinik sa
svojim slijedecim potezom.

29, a3 bad?

Trebalo je igrati 29. ... a5!. Poslije
poteza u partiji crni gubi a-pjegaka.
Tehnitki dio Botvinik provodi  vir-
tuoznom taénos¢u.

30. Ta3: a5 31. Dg2! Dg2:+ 32. Kg2: a4
33, Sce5: Sc5: 34. Le5: Tc8 35. L£2 Ted:
36, Tfal Tc2 37. Tla2 Ta2: 38. Ta2: Kz6
39. Tad: TE7 40. Ta8 Td7 41. Kf3 Kf7
42. Ke2 i crni je predao jer ne moze
sprijeciti put bijeloga kralja k taéki cé6.

x

U razmotrenoj partiji crni je de
monstrirao nacin obrane protiv po-
kretnog pjeSa¢tkog centra. U odrede
nom momentu ga treba blokirati i
liSiti ga njegove pokretnosti. Pa ipak
napredovanje pjeSaka treba poéeti ra-
nije osiguravaju¢i svojim figurama
slobodu manevriranja. Kao tipiéni pri-
mjer moze nam _ posluZiti slijedeca
partija:

KAN?AVERBAH
Griinfeldova indijka
(Moskva 1950)

1. d4 Sf6 2. c4 g6 3. Sc3 dé 4. Sf3
Lg7 5. Db3 ded 6. Ded: 0O?0 7. ef

Crni je »dozvolio« protivniku da iz-
gradi pjegacki centar. Slijedecim po

16

tezima on pocinje seriju  manevara,
Ciji je cilj:

1) poveéati radijus djelovanja lovca
Bi;

2) oslabiti pjeSa¢ku poziciju bije
loga u centru;

3) oduzeti centru njegovu pokret-
nost i blokirati ga.

7. ... Sa6 8 Le2 c5 9. d5

Radius djelovanja lovca se povedcao.

9. ... e6 10. O?0 ed5 IL. ed5

I drugi dio plana je ispunjen.

11, ... Db6& 12, a3 Lf5 13. Dh4 Sc7!
14. Led Sce8 15. Se5 Sd6!

Centralni pjeSak je blokiran.

 

 

 

12

 

mR
a

2 ?eg

=
ae o ?HAR
& a

Hs ES ih

 

 
  

 

 

 

16. La2 Tfe8 17. Sc4

Bijeli Zeli likvidirati blokirajucu fi-
guru, ali njoj na zamjenu dolazi drmugi
crni skakaé.

17. ... Se4; 18. De4: Se4 19. Le3 Tac8
20. Lb1 Sdé6! 21. De2 Ld4! 22. Khi Lb1:
23. Tabi: Sf£5 24. Df3 Le3: 25. fe3 Te2:
i crni je uskoro dobio.

*

Ne treba misliti da veé samo posto-
janje pokretnog pjeSackog centra mo-
ca biti znak obavezne pozicione pred-
nosti.

(vidi dijJagram br. 13)

Ova pozicija je mnastala u_ partiji
NEZMETDINOV?TALJ na XXIV prv.
SSSR 1957. godine. Dalje je slijedilo:

13:?. -.SCeS:

Pravilno je bilo 13. ... Sc5:.

14. Se5: Se5: 15. Dd4! £6 16. f4 Sc6

 

1) De3 Td8 18: Tadk e35 19. fe5 fe5 20.
Lid! Lb7

Vokazalo se da crni nije u stanju
iskovistiti snagu svojih centralnih pje-
?oba, jer na 20, ... d4 slijedi 21. Le4+
Khs 22. Deg5!.

Hi. Dg3! Td7 22. Tf£2!

? ovim potezom se bijeli priprema
Ja pojaéa pritisak po otvorenoj f-li-
wihi

22. ... Te8 23. b3 La?

Crni je primoran da se pridrZava
prigekne taktike. Zato je kao i prije
slabo 23. d4 zbog 24. Le4+ Kh8 25.
Tdfi! Dc8 2. TE£.

24. La4 Lb7 25. Khi La§ 26. Tf e4

26. ... d4? 27, Lb3+ Kh8 28: Tdfl
Dd& 29. T£7 s jakim napadom.

21. De7: Tc7: 28. TidS: e3 29. Td7 e2
30. Lb3+ Te6 31. Le6:+ Kf8 32. Lg7:+
i crni je predao.

Zbog ¢ega se je plan crnoga ? iz-
pradnja pokretnog pjeSatékog centra ?
u ovom sluéaju pokazao kao 1o8? Sli-
kovito govoreci ocjena pozicije je slit-
na vaganju. Jedan od najtezih Sahov-
skih vutega« (pokretni pje$a¢ki centar)
u ovom sé primjeru pokazao lakSi od
drugih utega (otvorena f-linija, djelo
vanje lovatkog para u harmoniénoj su-
radnji s damom).

JEDAN POKRETNI PJESAK U CENTRU

TOLUS?ALATORCEV
Damin gambit
(Lenjingrad 1947)

1. (4 d5 2. c4 c6 3. Sf3 Sf6 4. Sc3 26
S ©} Sbd7 6. Lad Lb4 7. 0-0 0-0 8.
Pied de4 9. Lo4: Ld6 10. Ld3 De7 11. Se2

Sa idejom da koncentrira snage na
braljevom krilu.

ih aa: ¢5

irebalo je iskoristiti odstup skakata
» daminog krila za nanoSenje pro-
ivudara u centru pomocu c6?c5! Potez
 partiji je teSka greska. Cri je mo-
tau precdvidjeti da bi poslije Sg3 pje-
?oh e6 pokrivao polje f5 i ograni¢avao
okiivnost skakaéa na g3.

12. Sg3 g6

trni brani taéku f5 ali pritom oslab-
Ijuje sveje kraljevo krilo Sto ima od-
litujuci gnaéaj u_ slijedecim kompli-
kacijama.

1%. Ld2 Te8 14, e4! ed4 15, Tael Se5
16, Se5; Led:

Siiola Sahovske igre

 

?17. £4

Sad se otkriva zamisao bijeloga. On
je Zrtvovao pje?aka da bi stvorio pje-
Saéki lanac i samim tim poja¢ao udar-
mu snagu svojeg centralnog pjeSaka.

17. ... LeT 18. e5 Sd5

Sablonski odgovor. Jako skakat sa-
da i zauzima jako polje d5, vainije je
bilo pod svaku cijenu zakotiti napre-
dovanje f-pjesaka i zbog toga je bolje
bilo 18. ... Sg4t.
 

 

 

 

 

 

 

 

 

19, £5! Le5: 20. feé f6
Ako 20. ... hg6, onda 21. Lg6:!

21. Ehé! Se3 22. Te3:! de3 23. gi! £5
24, Sf5:! L£5; 25, TEs:

Ali ne 25. Lf5: zbog 25, ... Lg7:.

25. ... Lgi: 26. Tg5 e2 27. Le2: De3+
28. Khi Dg5: 29. Lg5: i bijeli je ubrzo
slavio pobjedu.

2

    
 

en
Ao ak
mae a i
ENA ll
GAe ow
?AB BAR
mB ewe oe

ss

  
 

\

 

 

 

Pouénu pogresku natinio je Tarrasch
u 19. partiji meéa protiv Cigorina odi-
gravSi 13, £4. Takvi potezi se ¢esto
rade automatski u Zelji da se protjera
protivnikova figura sa zauzetog polo-
Zaja i da se pojaca kontrola nad cen-
trom. Medutim prije. nego Sto se udi-
ni sliéan potez, potrebno je paiZijivo

odvagnuti da li on ne slabi i vlastitu
poziciju.

13, ... Sd7 14, b4 Lg7 15. Sb3

Ova krilna operacija ne donosi bi-
jelom nikakvih plodova.

15. ... 0?0 16. O?0 Te8 17. Tel Sié

Sada je centralni pjeSak e4 postao
objektom napada.

18. Sd2

Poslije neodloZnog prodora 18, e5 Sd5
19. edé6 Dd6é: 20. Te8:+ Te8: figure
crnoga bi stajale aktivnije.

18. ... Dd? 19. h3 Te7! 20. Te2 Tae&
21. Dfl h5! i
Usmjeravajuci
zaStitnika centra.

22. h4

Poslije 22. Def Dc6 23. c3 h4 24,
Sfl Se4: 25. Dh4: Sc3:! crni takoder
dobiva.

22. ... Dg4 23. Df2 Dh4:

Ostalo je lako razumjeti.

24. Sf3 Dg4 25. e5 Sd5 26. Sh2 Dd7
27, ed6 Dd6: 28. Te7: Te7: 29. c3 Sb4:
30. Le3 Sd3 31. Dd2 Sb2: 32. Del Sc4
33. Lf2 h4 34. Sgfl Te2 35. Sf3 h3 36.
Se3 Lf3: 37. gf3 h2+ 38. Kg? Se3+ 39.
Khl De6 40. Se4 Sg4 41. Ke2 Sf2: 42.
Sf2: De5 i bijeli predaje.

udar protiv vaznog

ZATVOREN! CENTAR

Ako je centar zatvoren, igra se pre-
nosi na krila. Napredovanjem krilnih
pjegaka protivnici obi¢no zele otvoriti
linije za napad. U cilju podrivanja
centra Cesto se za udare koriste f- ili
c-pjeSaci.

AVERBAH?PANNO
Kraljeva indijka
(Buenos Aires 1964)

1. d4 Sf6 2. c4 g6 3. Sc3 Lg7 4. e4 d6
5. Le2 0?0 6. Lg5 c5 7. d5 a6 8. a4 Dad
9. Ld2 e5?

StrateSka greska. PoSto se sada za-
tvara pozicija u centru, bijeli moze
neometen napadati na krilu. Trebalo
je otvoriti igru pomocu 9. ... e6 10,

18

Sf3 ed5 11. ed5 Lg4 sa potpuno jedna-
kim Sansama.

10. 24! Se8 11. h4 f5

QOvaj kKrilni udar samo oslabljuje po-
ziciju crnoga kralja.

12. b5 £4

Bijeli je prijetio da pomocu 13. hgé
hg6 14. gf5 razgoliti kraljevo krilo
crnoga.

13. g5! T7 14. Lg!

Poslije izmjene bjelopoljnih lovaca
slabosti bijelih polja postat ¢e jo$ iz
Tazitije.

14. ...
17, Ke2

Neophodno je postici suradnju tes-
kih figura,

Dd8 15, Le8: Dc8: 16. Sf3 L£8

17. ... Tpe7 18. Th4 Sd7 19. hgé bg6
Dbl Le7 21. Th8+ KE&7 22, Dhé Si8
Mm, Thi Ths

 

 

M, Lit:t Dc?

Na 14 . ef4 25. Dhé4.

HM. Dh2 Sd7 26. Dh3

Sad se pokazuje snaga 14. poteza bi-
frie. Vo oslabljenim bijelim poljima
deme prodire u neprijateljski tabor.

um ... Sf 27, TEB:+! Kf8: 28. Deb

Yes 2% Sh4! Ld8 30. Sg6:+ Kg7 31.
Gee i crni predaje.

jo! oftrija borba na krilima razvila
Se ou alijedecoj partiji:

SMISLOV?BOTVINIK
Francuska
(Moskva 1944)

1. ef e6 2. d4 d5 3. Sc3 Lb4 4. 5 ¢5
§ wl ict:+ 6. be3 Se7 7. a4 Sbc6 8.
WM Das 9. Ld? c4

   
  

  

Axe

wee fe

Centar je zatvoren i konsekventna
borba se prenosi na krila. Nastupanje
treba uvijek voditi protiv slabe tatke

a =

   

 

 

 

 

u protivnigkom polozaju. Zbog toga je
interes crnog prikovan na daminom
krilu gdje bijeli ima izoliranog pjeSaka
a4 i udvojene pjeSake c2 i 3.

Zapazivéi da pjetak e5 oduzima cr-
nom skakatu polje £6 a kraljevo krilo
je branjeno samo pjeSacima, bijeli ¢e
teziti da razvije svoj nastup na tom
krilu. Odrediv?i svoje strateSke plano-
ve, protivnici pristupaju k njihovoj
realizaciji,

10. Sg5t

Sa ciljem da crnome oteza veliku
rohadu i da izazove slabljenje njego-
vog kraljevog krila.

10. ... h6 11. Sh3 Sgé6!

Bijeli je prijetio da provede mane-
var Sf4?h5. Prije nego Sto ée sam pri-
jeci u protivnapad, Botvinik finim pro-
filaktitékim potezom presijeca moguc-
posti nastupa protivnika.

12. D£&3 Ld7 13. Sf4 Sf4: 14, Df4: Se7

Bijeli gubi pjeSaka ali uspijeva po-
stidi protivigra na kraljevom krilu.
Sa svakim potezom borba poprima sve
o&triji i principijelniji karakter.

15, h4 Lad: 16. h5 DbS5!

Lovac je bio vezan i trebalo ga? je
osloboditi.

17. Kd1 Tc8 18, Lel

Logiéni potez Giji je cilj da prebaci
lovea na aktivnu poziciju, tj. na dija-
gonalu a3?f8.

18. ... Te6 19. Lez?

Crni je veé razvio aktivnu protivigru
na daminom krilu u to vrijeme dok
je bijeli jog uvijek zauzet pripremnim
manevrima na kraljevom. U sli¢énim
pozicijama veliko matenje ima svaki
tempo. S te tatke gledista pravilnije
je bilo odmah poéeti napad putem
g2?g4?g5. Potez u partiji je gubitak
vremena.

19. ... Taé!

Sa prijetnjom 20. ... Lc2:+.

20. Kd2

Crni je naravno predvidio ovaj od-
govor. Stvar je u tome da na polju
@2 bijeli kralj zagraduje lovcu dijago-
nalu ci?h6.

19
 

 

 

20. ... 0-0

U mnogim varijantama Francuske
obrane poloZaj crnog kralja je sigur-
niji kad se on nalazi u centru. Zbog
toga nije trebalo zuriti sa rohadom.
Moguée je bilo pregrupiranje snaga
pomodcu 20. ... Dd7 i 21. b5.

21. g4 £6

Tipiéno miniranje centra.

22. ef6 Ti6: 23. Dce7 Tf7 24. Dd8+ Kh7
25, £4!

Prijeti g4?¢5?g6+. U komentarima
uz tu partiju Botvinik je pisao: »Ana-
lizirajuéi ovu poziciju vige od 30 mi-
nuta ja sam doSao do zakljucka da je
neophodno nastaviti 25. ... Dd7 26.
Dd7: Ld?: 27. Ta6: ba6 28. Ke3 Lb5 sa
jednakom igrom.«

U partiji je medutim Botvinik odu-
stao od ovog objektivno najboljeg po-
teza u Zelji da komplicira igru.

25. ... Dad 26. Db8 Sc6 27. De8 Te7
28. Dg6+

Odluéna greska, Bijeli nije predvidio
takti¢ki udar protivnika, Trebalo je
igrati 28. Df8 i poslije 28. . Ddd
29, Dd8: Sd8: 30. g5 i sva borba bi jog
predstojala.

28. ... Kg8 29. La3 e5!?

Neotekivani protivudar poslije kojeg
se igra otvara. Botvinik smatra da je
bolje bilo 29. ... De7 30. Tafl Sb4! 31.
Lb4: Le8.

30. fe5

PjeSaka je trebalo uzeti sa d-pjeéa-
kom. Pogledajte komentar kod 34. po-
teza.

30. ... Sd4: 31. Lb4 Dd8 32. Da6: ba6
33. cd4 Tb7! 34. Ta4: Dg5+

Posljedica loSeg 30. poteza. Ako bi
pjeSak stajao na f4, crni ne bi imao
ovaj smrtonosni Sah.

35. Kdi a5 36. Lf3 Tb4: 37, Ld5:+

Kf8 38. Tfl+ Ke8 39. Le6+ Ke7 4.
Tbh4: Dg4:+. Bijeli predaje.

*

Bez obzira kako god évrsto* je cen-
tar zablokiran, treba uvijek imati wu
vidu mogucnosti njegovog miniranja.
Uspje&no podrivanje centra dozvoljava
aktivnoj strani da brzo mobilizira svoje
snage.

 

 

18 NUT

 

 

 

 

 

U partiji LANDAU?SCHMIDT, Nord-
wijk 1939. godine, uslijedilo je:

41. hal! gh4 42. f4! g5 .

K brzoj propasti bi dovelo 42.
ef4 43. Df4:+ Ke7 44. c5!.

43. fe5+

Nista realno ne bi bijeli postigao
poslije 43. fgi+ Kg6 44. gh5+ Sh5:.

43. ... deS 44, Sh2!

Skakaé oZivijava.

44, ... Se6 45. ghS Dh7 46. 1f3 Sf4+
47, Sf4: gf4
Ako 47,

49. bed.
48. Dal! b3+ 49. Kh3: Lb7 50. Se4+
Kf? 51. De5: Le8 52. be5. Crni predaje
Sa problemima zatvorenog centra mi
cemo se jo§ susresti razmatrajuci va-
vijante Francuske obrane, Caro-Kanna
i Spanjolke.

. ef4, onda 48. Db2+ Kf7

FIKSIRANI CENTAR

PjeSa¢ki centar moze da bude bloki-
tan samo djelomiéno i da u rasporedu
protivnika postoji jedna ili dvije otvo-
rene linije. U sliénim pozicijama pro-

20

tivnici Zele da osiguraju svojim figu-
rama kontrolu nad ostalim centralnim
poljima. Centralizacija nije sama po
sebi cilj nego i nakon &to su figure

Petralinrane, njihova se aktivnost mo-
 vemjeriti na krila.

i) partiii STAHLBERG?BOTVINIK,
Mosiva 1940. godine, poslije 15. poteza
Hijelowa nastala je slijedeca pozicija:

 

1. ... Les!

| tijena lovaca olakSava crnome kon-
lu mad poljima e4 i c4. Potrebno je
?sboder obratiti paZnju na to da je
elie poteza f2?f4 oslabljeno polje
e!

1, De2 Led! 17. bd

fim potezom bijeli daje protivniku

} polle cf Bolje je bilo uévrstiti cen-
far pomocu Tadl.

i? ... Lad: 18. Dd3: Sad!

Miiell je izgleda ratéunao da ¢e taj
Moles Ohoriti pomodéu 19, Sd5: Sd5: 20.
») wll je tek sada primijetio 20. ...
7) & feugodnim priliskom.

19. Sed Sc4 20, Lel Tac8 21. Ta2 Lf8
a4 Lbh4

fia ciljem da oslabi polije e4.

Ti. Sdl Se4 24, £5 Sp3: 25. Dg3: Ld6
DTS Le7 27. Dg? Lf6 28. Lhé: Ld4:+
. Khi (6 30. Lcl Te4 31. Dd3 Se5 32.
hl Tet

Mrijumf strategije crnoga. Citav cen-
for je okupiran od njegovih snaga.

MM. aS Le5 34. b6é a6 35. Sb2 Tc3 36.
fa? Th3 37. Dc2 Db5 38. Tcl Lf8 39.
Tal

Oekudica vremena!

W. ... Te2

Crai priprema unistavajuci takticki
tidar na kraljevom krilu.

40. Dbl Th3:+ 41. gh3 d4. Bijeli pre-
daje.

U slijedeéem primjeru bijeli iskori-
Stava fiksiranu poziciju u centru za
provodenje napada na krilu.

STEINITZ?MONGREDIEN
Kraljev fijanketo
(London 1863)

1. e4 g6 2. d4 Lg7 3. c3

Steinitz je volio profilakti¢ki utvr-
stiti centar.

3. ... b6 4. Le} Lb7 5. Sd2 d6 6.
Sef3 e5 7. de5! deS 8. Le4 Se7 9. De2
oO 10. h4!

 

 

 

Isto tako kao i kod zatvorene pozi-
cije bijeli moze poceti aperacije na
krilu. Pri realizaciji strateskog plana
uvijek treba imati na umu konkretne
osobine pozicije. Izgiedalo je da je bi-
jeli mogao prvo odigrati 10. 0O-0?0 i
onda nakon toga 11. h4, ali na to bi
uslijedilo 10. ... Sd7 i na 11. h4 Sf6,
poslije cega bi ?potez h4?h5 bio ote-
Zan.

10. ... Sd7 11. h5 Sf6 12. hg6 Sgé:

Sad je pozicija crnog kralja_ ozbilj-
no oslabljena. Medutim i poslije 12.
hg6 13. Se5: Se4: 14. S£7:! TE: 15.
Lf7:+ Ké7: 16. Df3+ bijeli bi trebao
dobiti.
13. 0-0O?0 c5 14, Sg5 a6 15. Sh7:! Sh7:
16. Th7:! Kh7: 17. DhS+ Kg8 18. Thl
Te8 19. Dg6: Df6 20. Lf7:+! Df7:

Ako 20. ... Kf&8 onda 21. Le8: Te8:
22. Th8+ Lh8: 23. Lhé+ Ke7 24, Lg5 itd.

21
 

 

 

 

 

21. Th8+! Kh8: 22. Df?:. Crni pre-
daje.

U suvremenoj praksi se sli¢me pozi-
cijé susreéu u Cigorinovoj varijanti
Spanjolke.

TALI?BRONSTEJIN
Spanjolka_
(Tbilisi 1959)
1. ef e5 2. SE3 Sc6 3. Lb5 a6 4, Lad
Sf6 5. @?0 Le7 6. Tel b5 7, Lb3 dé 8.

c3 0O?O 9. h3 Sad 10. Le2 c5 11. d4 Sc6
12, Sbd2 Db6é 13. de5 dc5

al

  

 

centar
Zeli da sa kombiniranim aktivnostima
na obim krilima ?vrsto zadr#i inici-
jativu, Istovremeno on mora paziti da
crni ne bi postigao protivigru u centru.

PjeSacki je fiksiran. Bijeli

 

14. Sfl Le6 15. Se} Tad8 16. De2 gé
17. Sg5 c4 18. a4

Pojazati pritisak na kraljevom krilu
se ne moze zato jer poslije 18. Df3 ho!
19. Se6é: fe6 crni ima dobru protivign
po fliniji.

18. ... Ke? 19. ab5 ab5 20, Thi

Ne samo sa ciljem da se provede b3
nego je vaznije odvuci skakata od
centra,

20. ... Sa5

Bijeli mora imati u vidu protivudar
20, ... Sd4 21. cd4 ed4, na Sto se Tal)
spremao edgovoriti 22. Sd5 Ld5: 23.
ed5 d3 24. De7: dc2 25. Le3! chiD 26
Lb6: Df5 27. Se6+.

21. Sf3 De7 22. Sd5

Tipiéan potez za ovu varijantu po
slije kojeg se centar otvara.

22, ... Ld5: 23. ed5 Tfe8! 24. De5:
De5: 25. Se5: Sd5: 26, Tal Sb3 27, Lb3:
cb3 28. Lh6+! Kg8

Crni je mogao pruziti ogtriji otpor
sa 28. ... Kh6:!

29, Sc6 Tc8 30. Tadl! Tcé: 31. Td5:

Zbog prijetnje mata crni gubi pie
Sake daminog krila.

31. ... £6 32. Th5: g5 33. Tbh3: Kf7 34.
Tb7 Te6 35. Te6: Ke6: 36. h4 Tg8 37.
f4 Ic5+ 38, Kfl gh# 39. Tb5 Tc8 40.
£5-+ Kd6 41. b4 b3 42, Tc5: h2 43. Lid+.
Crni predaje.

OTVORENI CENTAR

Ako u centru nema-pjeSaka tada se
kontrola nad centralnim poljima ostva-
ruje figurama.

 

 

22

Pred nama je pozicija iz partije RE
TI?CAPABLANCA, New York 1924, Fi-
gure bijeloga zauzimaju dominirajuce
pozicije.

26. Sd4!

Moglo se dobiti damu sa 26. Td5 Ld5:
27. g4 Lf3: 28. ghS Lb5:. Medutim u
tom sluéaju bijeli bi morao prebroditi
izvjesne tehniéke poteSkoée.

26, ... Lg2: 27, Kg2: DeS

Gubi odmah. Nije bilo dobro takoder
mi 27. ... Te3: 28. fe3 Ddi: zbog 29.
Se6!. Uporniji otpor mogao se pruZiti
sac2die is .'Se5.

28. Se4 De5 29. Sc6 Tc7 30. Se3 SeS
31. T1d5! i crni predaje.

Mieli

Ma M. ... Sed slijedilo bi 32. Tc3:
mi ¥). Te2 Sa4 34. Sd5 sa lakim do-
ikon 7

 

 

U ovoj poziciji iz partiie TARTAKO-
WER?LASKER, Petrograd 1909. cen-
tralizirane snage su crnom osigurale
brzu pobjedu.

f... oe

Tipiéan krilni udar pomocu kojega
crni uspijeva uspostaviti kontrolu nad
vaznim centralnim poljima.

2. Da2

éajanje. Ne mo%e se medutim igrati
2. fg5 zbog 2. ... Se5 3. Lc5 Tdl, i ako
4. Tc3 onda 4, .,. T8d2.

2. .., gf4 3, Te2 Dg6 4. Dc2 Kh7 5.
De3 Tg8 6. Khl Db5 7. Td2 fg3 i bijeli
je predao.

NEUTRALNA PJESACKA STRUKTURA U CENTRU

?\erecu se pozicije u kojima polozaj
ola u centru joS nije opredijeljen.
| \4hvien slucajevima problemu centra
) >) obratiti maksimalnu paznju. Ce-
)) protivaik joS prije nego se pje
))o bonfiguracija u centru do kraja
))sediielila poginje nastup na krilima.
) tolvim sluéajevima najbolji je od-

 

yor protivnastup u centru. Evo po-
ie te partije SMISLOV?KOTOV,
Moskva 1943.

M4

 

 

 

 

© cilfem da sprijeci protivudar f7?f5
je odigrao:

1, 4 Tad?

Veipremajuci d6é?d5.

2 Khl Se6 3. Ld2 d5! 4. S63

Hijelom nije pogodna izmjena na d5,
jer erni kontrolirajuéi otvorenu cen-

tralnu liniju i polje d¢ postize izvrsnu
igru.

4... d4?

Vodi k te&kim posljedicama. Pravilno
je bilo 4. ... ded. Poslije (kao Sto je
pokazao Kotov) 5. de4 Sd4 6. Tbdl Ded
ili 5. Se4: Dce6é 6. Dh3 f5 7. gf5 TES:
pozicija bijelog ne bi izgledala ba% si-
gurna zbog otkrivenog polozaja nje-
govog kralja. ,

5. Se2 Sc6

I ovdje je crni trebao teziti da otvori
igru u centru pomo¢cu 5. ... c4 6. dc4
d3.

6. Dh3 Kh7 7. Sg3 f6 8 SS" gi5 9.
gf5 Sc7 10. Tgl Se8 11. Tg6 i bijeli je
uskoro dobio.

Pouéan je i slijedeci primjer:
BRONSTEJN?KERES
Sicilijanka
(Ziirich 1953)

1. e4 c5 2. Sc3 g6 3. g3 Lgl 4. d3 Scé
5. Lp2 Tb8 6. £4 d6 7. Sf3 e6 8. OD
SzeT

Crni je ne&to zaostao u_ razvoju
(posijedice poteza 5. ... Tb&). Medu-
tim, neutraina pjeSaéka pozicija u cen-
tru ne dozvoljava bijelome da dode u
sukob sa snagama protivnika, U Zelji

23
 

 
  

  
  
 
  
 
 
  
  
 
  
   

da aktivira svoje snage u_centru,
Bronstejn odmah otvara poziciju.

9. e5 de5

Cmi prihvaca izazov. Bolje je bilo
8 potezom d5 ostaviti centar zatvoren.

10. fe5 Se5: 11. Lf4 Sf3:+
Ta& 13, Le3

Ne ide 13. Le7 zbog medugaha 13
... Dd4+.

13. ... O?O 14. Le5: Ldd+ 15. Lad
Dd4:+ 16. Khi Th8

Da bi zavrSio razvoj.
17, Se4! £5!? 18. Df4 Ld7 19. c3 Dbé

Ne ide 19. ... Dd3: zbog 20. Sc5 Db

21. Dd6.
20. S#6+!

Top na f8 je preoptereéen. On nije

u stanju da istovremeno brani topa
na b8 i polje f6.

20. ... T£6: 21. Db8:+ i bijeli je do
bio.

sf © CENTRALNOJ STRATEGIJI

Aktivnosti na krilima moguce je za-
poceti samo onda ako je centar uévr-
Scen. Kao primjer za pogre$?nu tzv.
decentraliziranu strategiju sluzi slije-
deéa partija.

BOTVINIK?-CAPABLANCA
Nimcoviteva indijka
(Amsterdam 1938)

1. d4 Sf£6 2. c4 e6 3. Sc3 Lb4 4. &3 d5

5. a3 Le3:+ 6. bed c5 7. cd5 ed5 8,
Ld3 0?O 9. Se2 b6 10. O?0 Las

Cri ¥eli izmijeniti lovca d3 koji je
opasno uperen na poziciju crnoga kra-
lja. 7

ll. Laé:

Ako bi se bijeli uklonio od izmjene
Sa nastavkom IH. Le2, pozicija lovca
ma a6 pokazala bi se kao jaka.

li. ... Sa6: 12. Lb2?

Ovdje lovac nema Sta raditi. Trebalo
je nastaviti 12. Dd3.

12, ... Dd7! 13. a4 Tfe8

Bélje je bilo 13. ... cd4, da bi nakon
4. cd4 Tfc8 zahvatio otvorenu c-liniju.

14. Dd3

24

26

 

14. ... c4

Ozbiljna strateSka greSka. Pravilno
je bilo 14. ... Db7. Crni dobrovoljno
skida pritisak sa pjeSaka d4 i Botvinik
mirno pocinje pripremati prodor e3--e4.
Igrajuci ch?-c4 Capablanca je, narayno,
znaO da je bijeli zahvatio centar. Me-
dutim on se nadao da. ce nastupom
oa daminom krilu postici zadevoljava-
jucu protivigru. Stvar je u tome da wu
planu crnoga postoji manevar Sa6?
b8?c6?a5?b3, pomocu kojega on do-
biva a-pjeSaka. Botvinik je medutim
uvjerljivo dokazao da ovakva krilna
operacija u usporedbi sa nastupom u
centru nije dovoljno efektivna.

15. De2 Sb8 16, Tael

12. Df:

Pievilan strateski plan zahtijeva ta¢-
+ fabtifnu realizaciju. Bolje je bilo
© ?gy! Poslije poteza u partiji crni
» Weueo Otezati realizaciju plana bi-
oye pomiocu 16, ... ShS sa slijede-
m .
ia Sc6 17. Sg3 Sa5 18. £3 Sb3 19.
mf tad) 20. c5 Sd7
ts protivnika su ostvarili svoje
jsithe ideje. Nije se teSko uvjeriti
Wijell stoji bolje. Prijeti Sg3?f5?d6,
tehoder | napredovanje f-pjeSaka.
1) tepe Sto uspije realizirati visak
fo ahs no daminom krilu, crnom pred-

 

Pie tek iskusenja.
i, re
Wijeli je oprezan i spreman. Cri je
Piletis da taktiékim udarom 21. ...
&) paliwati inicijativu.
it] e6 22. 4 £5 23. ef6 Sfé: 24,

Tel WS. Tel: Te8 26. Te6 Tes:

Poslije 26, ... K&7 27. Tié:+ Kfé: 28.
fy) bijeli bi postigao opasan napad.

VY) (eh Ker 28. Dea Des

Piijeiilo je 29. Sf5+ gfS 30. Dg5+.
7 es De7 30. Lal!

Binitiw friva odvlaéenja.

an Das: 31, Sh5+ gh5 32. Dg5+

WY. Di: + Kgs 34. 7!

} i) debijenoj poziciji treba biti opre-
lo pokazuje slijedeéa varijanta:
M7 +? Kh? 35. e7 Dci+ 36. Kf2

    

40, ... Del+ 41. Kh5 i Capablanca
se predao.

VAJDA?KOTOV
Sicilijanka
(Mee Moskva?Budimpesta 1949)

1. e4 c5 2. S£3 d6 3. d4 cd4 4. Sd4:
Sf6 5. Sc3 a6 6. Le2 De7 7. 0-0 e& 8.
f4 Sc6 9. Khi Le7 10. Lf3 Ld7 11. Sk3:
O?O 12. Le3 Tfd8 13. Del b5 14. g4

Ovaj agresivni potez crni obara. Ska-
kaé na c3 je vrsio snazan pritisak na
centralna polja i trebalo je osigurati
njegov polozaj sa potezom 14. a3.

14. ... b4 15. Se2 e5 16. £5

Ako 16. g5, onda 16,
Lg4: Lg4: 18. £5 d5!

16. ... d5

Sg4 17.

 

27

 

 

 

 

17. g5

Bolje je bilo 17. ed5 e4 18. dc6 ef3
19. cd7 fe2 20. De2: Td7: iako bi i u
tom sluéaju u taboru bijelog ostalo
minogo slaboéa.

17. ... Sed: 18. Le4: de4 19. £6 L£8
20. fg7 Lg7: 21. Dh4 Se7 22. Sg3 Sg6 23.
Dh5 Dc8! 24. De2 Lg4! 25. Df2 Lf3+
26. Kgl Sf4! 27. Lid: ef4 28. Se4: Led:
29. Df4: Lg6. Bijeli predaje.

SLABOST CENTRALNIH POLJA

 

 

m) WW Kes De3:+ 38. Kh4 Dd4:+
Pi DeS+ i crni postiZe remi.

ma je Pjesak branjen.

M, Del! 35. Kf2 De2+ 36. Kg3

.) 7. Kh4 Des+ 38. Kh5; De2+
| Rid Det+ 40, g4

Wiel mora ¢ak i sada biti oprezan.
m 80. Kha moglo bi slijediti 40. ...
i) 88 prijetnjom Dg4 mat.
Milablienje polja u centru vuce za
em dalekosezne posijedice. Vrle
Pei) obrambenu funkciju vrsi f-pje-
ee i treba paziti da ga se nepromié-
Hernia tie pokrene jer se s tim u vezi

slabi poije e3 odnosne kod crinoga od-
govarajuce polje e6.

U slijedecoj poziciji je protivnik A-
LJEHINA, engleski majstor WINTER
(Nottingham 1936) odigrao:

25
 

 

 

 

 

De x
a a

?aaa ke
we al
Te pel Oana

2 AG
AA GDA n
ny 7

Tle a

   
 

28

 

 

 

14. £4?

Ovaj potez koji slabi niz centralnih
polja pokazuje se kao teSka strateska
greska.

14. ... Dg4 15. h3 Dd7 16. Thfi h5!
17, Sgi h4 18. S3e2 Sf5

Crni je ispunio prvi dio plana. Osi-
gurao jé svom skakatu jako stajali-
Ste. Njegov slijedeci zadatak je da za-
hvati otvorenu liniju.

19. Sf3 £6 20. Sh2 Tde8 21. Ld2 Teé
22, Sg4 The8 23. Tdel T8e7 24. Kd1 De?
25. Df Sad!

Pozicija je sazrela za kombinatorne
udare.

26. b3
Na 26, Dd5: slijedilo bi 26. ... Te2:

27. Te2: Te2: 28. Da5: Sg3 29. TE "Ded!
sa odluéujucim napadom.

26. ... Sc4! 27. Lel

Nije bilo dobro 27. be4 zbog 27. ...
Da4+ 28. Kel La3+ 29. Kb1 Th6+ 30,
Kal Dc2. Na tom se primjeru nije te-
$ko uvjeriti kako se centralizirane fi-
gure lako uklju¢uju u igru.

27..... Sce3+ 28, Le3: Se3:+ 29, Se3:
Te3: 30. Df2 Db5! 31. Scl

Prijetilo je Dd3+.

31, ... Te3: 32. Te7: Le7; 33. Del
Kd7 34, £5 Te3! 35. Df2 g5 36. Tel Tet
37. Te4: de4 38. Kd2 Ld6 39. Kc2 LfA.
Bijeli predaje.

Jo jedan primjer na tu temu:

Pred nama je pozicija iz partije
ALJEHIN?YATES, London 1922. g.

26

 

29

 

 

li. .,. £5? 12, Le7: De7; 13. Sed2 b5?

U Zelji da aktivira svog lovea crni
si sfvara sve nove i nove slabosti. Istu
ideju mogao je ostvariti i pomocu 13.

. S5b6 14. Ld3 g6 sa slijedecim e6?5.

14, Ld5: cd5 15. 0-0 a5 16. Sb3 ad
17, Sc5 Sc5; 18. Dc5:! De5: 19. Ted: b4
20. Tfcl La6 21. Se5

Centralizirani skakaé, kojeg je ne-
moguée protjerati, zauzima vrio jaku
poziciju.

21. ... Tebs

Ne ide 21. ... Tec8 zbog 22. Tc8:+
Tc8: 23. Tc8:+ Le8: 24. Scé.
22. £3!

Otvara kralju put.

22. ... b3 23. a3 hé 24, Kf2 Kh7 25,
hé! T£8 26. Kg3 T£b8

Bijeli vlada otvorenom linijom, Sto
mu osigurava pozicionu prednost. Da
bi je realizirao, Aljehin prodire sa to
povima na sedmi red.

27. Tce? LbS 28. Tic5!

Prijeteci 29. Te7! Te8 30. TE7 i Tec?.

28, ... La6 29. Tich Te8 30. Kf4 Kg
31. h5 Lfi 32. g3 La6é 33. Th Kh7 #.
Tec? Tg8 35. Sd7! Kh8 36, Sf6 Tgf8 37.
Tg8:! Tié: 38. Ke5. Crni predaje.

LASKER-?CAPABLANCA
Spanjolka
(Petrograd 1914)

1. e4 e5 2. S£3 Sc6 3. Lb5 a6 4. Led:
dc6 5. d4 ed4 6, Dd4: Dd4: 7, Sd4: Ld6é
8 Sc3 SeT 9. 0-0 GO 10. £4 TeB 11,
Sb3 £6

Capablanca je u prvom redu odluéio
yakociti dalje napredovanje bijelih pje-
faka u centru da bi zatim poéeo nji-
hiovu opsadu putem Sg6, b7?b6, Lb7 i
r6?c5.

<

. me me

YYY

ae
@ Ban
Mane a
HAm mA

ere

  

12, £5!

Moze se pokazati da je taj potez
teSka strateska greska zato jer sada
emi osivaruje kontrolu nad tatkom

e5, a pjeSak e4 postaje zaostao. Medu- -

tim pritom bijeli postiZe niz prednosti:

a) aktivizira se njegov crnopoljni Jo-
vac;

b) naglo se smanjuje aktivnost ska-
kata i bjelopoljnog lovea crnoga;

¢) pojavljuje se perspektiva »zgra-
biti« polje e6 skakatéem i samim tim
dezorganizirati ¢itavu protivnikovu po-
zadinu.

12. ... b6

Trebalo se ogranititi na pasivnu
obranu nastavijajuci 12. ... Ld7 i
Tad8. Plan protivnapada crnoga uprav-
ljen protiv pjeSaka e4 je izrazito spor
i Sto je osobito vaZno on je vezan sa
slabljenjem tacke e6.

13. L&4 Lb7
Poslije ovog pravolinijskog poteza

kod crnog se stvara nova slabocéa na
dé.

14, Ld6é: ed6é 15. Sd4 Tad8 16, Se6 Td7
17, Tadi Sec8 18. Tf2 b5 19. TEd2

Pojatava pritisak na slabu ta¢ku dé.
19. ... Tde7 20. b4

Spre¢ava c5. Crni je strate&ki pobi-
jeden.

20. ... Kf7 21. a3 La8 22. Kf2 Ta?
2. g4

Postigavsi teritorijalnu prednost u
centru, bijeli pocinje aktivne operacije
na kraljevom krilu.

23. ... h6 24. Td3 a5 25. h4 ab4 26.
ab4 Tae7 27. Kf3 Tg8 28. Kf4 26 29.
Tg3 25+

NeSto bolje je bilo 29. ... gf5. Sada
bijeli dobiva jo$ jednu prednost: nje-
govi topovi zauzimaju otvorenu liniju.

30. Kf3 Sb6 31. hg5 hg5 32, Th3!

Ne treba se polakomiti za materijal-
nim dobicima ako pritom protivnik
postize protivigru. Zbog toga je Las-
ker odustao od 32. Td6: jer slijedi

. Th8 i 33, ... Sce4.

32. ... Td7 33. Kg3!

Uvodni potez u slijede¢u kombina-
ciju.

33. ... Ke8 34. Tdhl Lb7

 

     
  
    

 

as
we
31 ey eZ, Ee ,

     

ie ?BAe
BAG
A fh gS

iat Ge

    

sag
aL
=

  

 

 

 

 

35. eS!

Oslobada polje e4 za skakaéa.

35, ... de5 36. Se4 Sd5 37. Séc5 Led

Iznudeno, Na potez topom slijedilo
bi 38. Sb7: i 39. Sd6+.

38. Sd7: Ld7: 39. Th7 T£ 40. Tal Kida
41, Ta8+ Lc8 42. Sc5 i crni predaje.

Navest ¢emo jos jedan pouéan pri-
mjer iz partije SMISLOV?RUDAKOV-
SKI, Moskva 1945,

(vidi ditjagram br. 32)

ld. win

Crni Zeli éim prije zavrsiti razvoj
svog daminog krila. Ovim medutim
oslabljuje polje d5 i otvara protivniku
Eliniju.

27
 

 

 

 

 

De x
a a

?aaa ke
we al
Te pel Oana

2 AG
AA GDA n
ny 7

Tle a

   
 

28

 

 

 

14. £4?

Ovaj potez koji slabi niz centralnih
polja pokazuje se kao teSka strateska
greska.

14. ... Dg4 15. h3 Dd7 16. Thfi h5!
17, Sgi h4 18. S3e2 Sf5

Crni je ispunio prvi dio plana. Osi-
gurao jé svom skakatu jako stajali-
Ste. Njegov slijedeci zadatak je da za-
hvati otvorenu liniju.

19. Sf3 £6 20. Sh2 Tde8 21. Ld2 Teé
22, Sg4 The8 23. Tdel T8e7 24. Kd1 De?
25. Df Sad!

Pozicija je sazrela za kombinatorne
udare.

26. b3
Na 26, Dd5: slijedilo bi 26. ... Te2:

27. Te2: Te2: 28. Da5: Sg3 29. TE "Ded!
sa odluéujucim napadom.

26. ... Sc4! 27. Lel

Nije bilo dobro 27. be4 zbog 27. ...
Da4+ 28. Kel La3+ 29. Kb1 Th6+ 30,
Kal Dc2. Na tom se primjeru nije te-
$ko uvjeriti kako se centralizirane fi-
gure lako uklju¢uju u igru.

27..... Sce3+ 28, Le3: Se3:+ 29, Se3:
Te3: 30. Df2 Db5! 31. Scl

Prijetilo je Dd3+.

31, ... Te3: 32. Te7: Le7; 33. Del
Kd7 34, £5 Te3! 35. Df2 g5 36. Tel Tet
37. Te4: de4 38. Kd2 Ld6 39. Kc2 LfA.
Bijeli predaje.

Jo jedan primjer na tu temu:

Pred nama je pozicija iz partije
ALJEHIN?YATES, London 1922. g.

26

 

29

 

 

li. .,. £5? 12, Le7: De7; 13. Sed2 b5?

U Zelji da aktivira svog lovea crni
si sfvara sve nove i nove slabosti. Istu
ideju mogao je ostvariti i pomocu 13.

. S5b6 14. Ld3 g6 sa slijedecim e6?5.

14, Ld5: cd5 15. 0-0 a5 16. Sb3 ad
17, Sc5 Sc5; 18. Dc5:! De5: 19. Ted: b4
20. Tfcl La6 21. Se5

Centralizirani skakaé, kojeg je ne-
moguée protjerati, zauzima vrio jaku
poziciju.

21. ... Tebs

Ne ide 21. ... Tec8 zbog 22. Tc8:+
Tc8: 23. Tc8:+ Le8: 24. Scé.
22. £3!

Otvara kralju put.

22. ... b3 23. a3 hé 24, Kf2 Kh7 25,
hé! T£8 26. Kg3 T£b8

Bijeli vlada otvorenom linijom, Sto
mu osigurava pozicionu prednost. Da
bi je realizirao, Aljehin prodire sa to
povima na sedmi red.

27. Tce? LbS 28. Tic5!

Prijeteci 29. Te7! Te8 30. TE7 i Tec?.

28, ... La6 29. Tich Te8 30. Kf4 Kg
31. h5 Lfi 32. g3 La6é 33. Th Kh7 #.
Tec? Tg8 35. Sd7! Kh8 36, Sf6 Tgf8 37.
Tg8:! Tié: 38. Ke5. Crni predaje.

LASKER-?CAPABLANCA
Spanjolka
(Petrograd 1914)

1. e4 e5 2. S£3 Sc6 3. Lb5 a6 4. Led:
dc6 5. d4 ed4 6, Dd4: Dd4: 7, Sd4: Ld6é
8 Sc3 SeT 9. 0-0 GO 10. £4 TeB 11,
Sb3 £6

Capablanca je u prvom redu odluéio
yakociti dalje napredovanje bijelih pje-
faka u centru da bi zatim poéeo nji-
hiovu opsadu putem Sg6, b7?b6, Lb7 i
r6?c5.

<

. me me

YYY

ae
@ Ban
Mane a
HAm mA

ere

  

12, £5!

Moze se pokazati da je taj potez
teSka strateska greska zato jer sada
emi osivaruje kontrolu nad tatkom

e5, a pjeSak e4 postaje zaostao. Medu- -

tim pritom bijeli postiZe niz prednosti:

a) aktivizira se njegov crnopoljni Jo-
vac;

b) naglo se smanjuje aktivnost ska-
kata i bjelopoljnog lovea crnoga;

¢) pojavljuje se perspektiva »zgra-
biti« polje e6 skakatéem i samim tim
dezorganizirati ¢itavu protivnikovu po-
zadinu.

12. ... b6

Trebalo se ogranititi na pasivnu
obranu nastavijajuci 12. ... Ld7 i
Tad8. Plan protivnapada crnoga uprav-
ljen protiv pjeSaka e4 je izrazito spor
i Sto je osobito vaZno on je vezan sa
slabljenjem tacke e6.

13. L&4 Lb7
Poslije ovog pravolinijskog poteza

kod crnog se stvara nova slabocéa na
dé.

14, Ld6é: ed6é 15. Sd4 Tad8 16, Se6 Td7
17, Tadi Sec8 18. Tf2 b5 19. TEd2

Pojatava pritisak na slabu ta¢ku dé.
19. ... Tde7 20. b4

Spre¢ava c5. Crni je strate&ki pobi-
jeden.

20. ... Kf7 21. a3 La8 22. Kf2 Ta?
2. g4

Postigavsi teritorijalnu prednost u
centru, bijeli pocinje aktivne operacije
na kraljevom krilu.

23. ... h6 24. Td3 a5 25. h4 ab4 26.
ab4 Tae7 27. Kf3 Tg8 28. Kf4 26 29.
Tg3 25+

NeSto bolje je bilo 29. ... gf5. Sada
bijeli dobiva jo$ jednu prednost: nje-
govi topovi zauzimaju otvorenu liniju.

30. Kf3 Sb6 31. hg5 hg5 32, Th3!

Ne treba se polakomiti za materijal-
nim dobicima ako pritom protivnik
postize protivigru. Zbog toga je Las-
ker odustao od 32. Td6: jer slijedi

. Th8 i 33, ... Sce4.

32. ... Td7 33. Kg3!

Uvodni potez u slijede¢u kombina-
ciju.

33. ... Ke8 34. Tdhl Lb7

 

     
  
    

 

as
we
31 ey eZ, Ee ,

     

ie ?BAe
BAG
A fh gS

iat Ge

    

sag
aL
=

  

 

 

 

 

35. eS!

Oslobada polje e4 za skakaéa.

35, ... de5 36. Se4 Sd5 37. Séc5 Led

Iznudeno, Na potez topom slijedilo
bi 38. Sb7: i 39. Sd6+.

38. Sd7: Ld7: 39. Th7 T£ 40. Tal Kida
41, Ta8+ Lc8 42. Sc5 i crni predaje.

Navest ¢emo jos jedan pouéan pri-
mjer iz partije SMISLOV?RUDAKOV-
SKI, Moskva 1945,

(vidi ditjagram br. 32)

ld. win

Crni Zeli éim prije zavrsiti razvoj
svog daminog krila. Ovim medutim
oslabljuje polje d5 i otvara protivniku
Eliniju.

27
 

 

 

12. Le3 Leé

Bolje je 12. ... Ld7 i 13. ... Le6.

13. £5 Led?

Jo& uvijek nije bilo kasno vratiti se
k planu koji je naveden u prosloj pri-
mijedbi.

14, Le4: Ded: 15, Lg5! TfeB 16. Lf6:
L£6: 17. Sd5 Ld8 18. c3 bS 19. b3 Dc5+
20. Khi Te8 21. Tf3 Kh3

Uporniji otpor je davalo 21. ... £6.

22, £6! 2f6

Iznudeno, jer bi na 22. ... g6 slije-
dilo 23. Dd2.

23. Dh4 Tg8

Na 23. ... £5 dobiva 24. Sfé!.

24. Sf6: Tg7 25. Tg3! Lf6: 26. Dfé:
Teg8 27. Tdi d5 28. Tg7:! i crni predaje.

© KONTROLI NAD CENTRALNIM POLJIMA

U slijedecoj partiji bijeli je udtinio
principijelnu gresku dozvoliv$i protiv-
niku da zahvati uporista u centru.

LISICIN?BOTVINIK.
Retijevka
1, Sf3 c5 2. c4 Sf6 3. g3 d5 4. cd5

Sd5: 5. Lg2 Sc6 6. O?0 e5! 7. d3 Le7
8. Sbd2 0?0 9. Sc4 £6 10. Le3 Leé 11. a4

Uévr&cuje poziciju skakaéa ali slabi
damino krilo.

Ul. ... Dd7 12. Pd2 b6 13. Tfcl Tac8
14. Ddl Kh -15. Ld2 Tfd8 16. Db3 Sc7
Ti. Le3_ Tbh8 18, De2 Sd5 19. Sfd2 Thc8
20, SH Sd4?

ent
& kh
Aok

     
     
     

33

Ue

aS

 

og
3 as a

Bijeli, kao Sto to pokazuju njegovi
potezi damom, nema strateSki plan.
Crni si je veé postavio konkretni za-

28

datak. Ou ima namjeru da prisili pro-
tivnika da mu uzme skakata na d4 da.
bi zatim razvio pritisak po eliniji.

21. Ddl Lg4 22. Ld4:

Bijeli ne moze potisnuti skakaéa sa
e2?3, jer bi to ozbiljno oslabilo pje-
Saka d3. Koncentracija snaga crmoga u
centru ne dozvoljava bijelome da or-
ganizira protivigru.

22. ... ed4 23. Dd2 Lf

Oslobada_ e-liniju-.

24. Tel Te8 25. h4 Lh3 26. L£3 Te7
27. Sh2 Tce8 28. Khi Le6! 29. b3 Sb4!
30. Lg2 Ld5! 31. St3 Tf7

Treba ukljuciti u igru lovca f8,

32. Kh2 Ld6 33. Lh3 Dd8 34. Tabt
Tfe? 35. Sgi Le? 36. Sa3 Lb7!

Prijeti 37. ... Dd5.

37. Lg? Lg2: 38. Kg2: Sd5 39. Se2 Dd6~

To je veé poznata slika. Horba se
prenosi na krilo. Od prijetnje 40. ...
Se3+ nema obrane.

4). Sa3 Se3+ 41. Khi Sg4 42. Di4

Ako 42, Tfl, ouda 42. ... Dd5+, a na
42, Ky2 odlutuje 42. ... Sf2:!.

42, ... Df4: 43. gf4 Sf2:+ 44. Kg2
Sd3:. Bijeli predaje.

Sa rasporedom pjeSaka na c4 i e4
nmajéeSce se susreéemo u nekim vari-
jantama Kraljeve indijke i Sicilijanke.

KOBLENZ?ZDANOV
Kraljeva indijka
(Riga 1951)
1. d4 Sf6 2. ch g6 3. Sf3 Le7 4. g3

h-4 5. Lg2 d6 6. 0-0 Sbhd7 7. Sc3 e5
&. ef c6 9. h3 Te8 10. Tel ed4 11. Sd4:

 

 

Tipiténa pozicija. Crni je protivniku

dozvolio da stvori jaki pjeSacki cen-
far, Medutim njegovo daljnje pokre-
janje je zaustavljeno. Na strazi su:
Te®, kraijevoindijski lovac na g7 i
piesak d6. Taj pjeSak se moze pokazati
hao slab, ali praksa je pokazala da ga
je vrlo teSko osvojiti. StrateSki zada-
tuk crnoga je da napadom na krilima
oMlabi uporigta bijeloga u centru: e-
| e-pjeSake. Zdanov je odlucio da pu-
fem d6é?15 odredi situaciju u centru.
-«- Sb6 12. b3 d5!? 13. cd5 cd5 14.
eS Se4 15. Sed: def 16. Te4: Te5: 17.
feS: Le5: 18. Lb2
Mozemo izvesti zakljueke: crni je
saostao u razvoju a lovac na g2 vrsi
silon pritisak na njegovo damino krilo.
. Lg7 19. De2!

Prijeti eventualno Tdl i Sb5. Nije
preporucijivo crnome da uzme pjesa-
ka, jer poslije 19. ... Ld4: 20. Tdi
1(0:+ 21. Kf2: ostaje bez vaZnog lovca
i slabi se pozicija njegovog kralja. U
pozicijama kraljeve indijke crni lovac
na g? ima skoro uvijek vaznu ulogu.
On ne samo da zaSticuje vlastitog kra-
Ija nego vr3i i pritisak na centar i
damino krilo bijeloga.

19. ... a6 20. Tel Df8 21. Dc2 Dd8 22.
De5! Tb8?

Takoder i poslije 22. ... Lf8 23. De5!
bijeli bi dugo satuvao prednost.

23. Sc6! beé 24. Lg7: Sd7 25. Dc3 Lb7
26. Lh6é Df6é 27. De3 Sf8 28. Da7!, Crni
predaje.

Bijela dama je djelovala osobito ak-
tivne. Pozicija prikazana na prethod-
nom dijagramu spada u zatvorene. Ve-
?ina dijagonala i vertikala su zatvo-
rene pjeSacima; topovi i lovci se vrlo
teSko aktiviraju. Medutim poslije d6?
d5 pozicija se naglo izmijenila. Otvo-
renje igre je ispalo u korist bijeloga.
Qdatle mozZemo izvesti zakljuéak: prije
nego se zatvorena pozicija pretvori u
otvorenu, treba odvagnuti koliko su
vase snage u stanju da uzmu aktiv-
nog ucesca u predstojecoj borbi. U
slijedecem primjeru bijeli je u otvore-
nju izgubio nekoliko vrijednih tempo-
va, Sto je rezultiralo sa odluénom pred-
nos¢u crnoga kad se pozicija otvorila.

KAJEV?HAVIN
Kraljeva indijka
(Kijev 1940)

1. d4 Sf6 2. c4 d6 3. Sc3 e5 4. Sf3
Sbd7 5. 23 26 6. Lg2 Lg7 7. 0-0 0-0
8. b3 Te8 9. e4 ed4 10. Sd4: Sc5 11. £3?

Bolje je bilo 11. Tel.
iM. ... 06 12. Tel?

A
?heen

 

hm h
a oem
AG, 7
me
a we
S

 

    

a

 

 

 

12. ... d5! 13. cd5 Sd5:! 14. Sd5:

Ako 14. ed5, onda 14. ... Tel:+ 15,
Del: Ld4:+ 16. Le3 Sd3 17. Dd2 Le3:+
18. De3: Sb4.
 

 

 

 

 

 

12. Le3 Leé
Bolje je 12. ... Ld7 i 13. ,.. Leé.

13. £5 Le4?

Jo¥ uvijek nije bilo kasno vratiti se
k planu koji je naveden u prosloj pri-
mijedbi.

14. Le4: Ded: 13, Lg5! Tfe8 16. Lfé:
Lf6: 17. Sd5 Ld8 18. c3 bS 19. b3 Dc5+
20. Khi Tc8 21. Tf3 Kh8

Uporniji otpor je davalo 21. ... f6.

22, £6! gf6

Iznudeno, jer bi na 22, ...
dilo 23. Dd2.

23. Dh4 Tg8

Na 23. ... £5 dobiva 24. Sfé!.

24. Sf6: Te7 25. Tg3! Lf6: 26. Df6:
Teg8 27. Tdi d5 28. Tg7:! i crni predaje.

g6 slije-

O KONTROLI NAD CENTRALNIM POLJIMA

U slijedeéoj partiji bijeli je ucinio
principijelnu greSku dozvoliv?i protiv-
niku da zahvati upori§ta u centru.

LISICIN?BOTVINIK
Retijevka

1, Sf3 c5 2. c4 Sf6 3. g3 d5 4. cd5
Sd5: 5. Lg2 Sc6 6. 0O?O0 e5! 7. d3 Le7
8. Sbd2 0?0 9. Sc4 f6 10. Le3 Le6 11. a4

Uévrséuje poziciju skakaéa ali slabi
damino krilo.

ll. ... Dd7 12. Pd2 b6 13. Ticl Tac8
14. Dd1 Kh8 -15. Ld2 Tfid8 16. Db3 Sc7
17, Le3 Tb8 18, Dc2 Sd5 19. Sfd2 Thc8
20, Stl Sd4!

Ge

 

 

Bijeli, kao Sto to pokazuju njegovi
potezi damom, nema strateSki plan.
Crni si je veé postavio konkretni za-

28

datak. On ima namjeru da prisili pro-
tivnika da mu uzme skakata na d4 da.
bi zatim razvio pritisak po e-liniji.

21. Ddi Lg4 22. Ld4:

Bijeli ne moze potisnuti skakaéa sa
e2?23, jer bi to ozbiljno oslabilo pje-
Saka d3. Koncentracija snaga crmnoga u
centru ne dozvoljava bijelome da or-
ganizira protivigru.

22. ... ed4 23. Dd2 Lf8

Oslobada_ e-liniju.

24. Tel Te8 25. h4 Lh3 26. LF3 Te7
27. Sh2 Tce8 28. Khi Le6! 29. b3 Sb4f
30. Lg2 Ld5! 31. Si3 Tf7

Treba ukljuciti u igru lovca f8,

32. Kh2 Ld6 33. Lh3 Dd8 34. Tabt
Tfe7 35. Sg1 Le7 36. Sa3 Lb7!

Prijeti 37. ... Dd5.

37. Lg2 Lg2: 38. Kg2: Sd5 39. Sc2 Ddé

To je vec poznata slika. Horba se
prenosi na krilo. Od prijetnje 4. ...
Se3+ nema obrane.

40. Sa3 Se3+ 41. Khl Sg4 42. Di4

Ako 42. TE, onda 42, ... Dd5+, a na
42, Ky2 odluéuje 42. ... Sf2:!.

42, ... Bf4: 43. of4 Sf2:+ 44. Kg2
Sd3:. Bijeli predaje.

Sa rasporedom pjeSaka na c4 i e4
najéeSce se susrecemo u nekim vari-
jantama Kraljeve indijke i Sicilijanke.

KOBLENZ?ZDANOV
Kraljeva indijka
(Riga 1951)
1. d4 Sf6 2. c4 g6 3. Sf3 Le7 4. g3

iO 5. Lg2 d6 6. 0?0 Sbd7 7. Sc3 e5
f. ef c6 9. h3 Te8 10. Tel ed4 11. Sd4:

 

 

Tipitna pozicija. Crni je protivniku

Worvolio da stvori jaki pjeSacki cen-
far. Medutim njegovo daljnje pokre-
jonje je zaustavljeno. Na strazi su:
Te®, kraijevoindijski lovac na g7 i
piesak d6. Taj pjesak se moze pokazati
hao slab, ali praksa je pokazala da ga
je vrlo teSko osvojiti. StrateSki zada-
jak crnoga je da napadom na krilima
oMlabi uporigta bijeloga u centru: e-
| e-pjeSake. Zdanov je odlucio da pu-
fem d6?d5 odredi situaciju u centru.

Il. ... Sb6 12. b3 d5!? 13. cd5 cd5 14.
eS Se4 15. Se4: def 16. Ted: Te5: 17.
TeS: Le5: 18. Lb2

Mozemo izvesti zakljucke: crni je
saostao u razvoju a lovac na g2 vr&i
silon pritisak na njegovo damino krilo.

18. ... Lg7 19. De2!

Prijeti eventualno Tdl i Sb5. Nije
Preporucijivo crnome da uzme pjeSa-
ka, jer poslije 19. ... Ld4: 20. Tdl
}{?:+ 21. Kf2: ostaje bez vaZnog lovea
i slabi se pozicija njegovog kralja. U
pozicijama kraljeve indijke crni lovac
na g? ima skoro uvijek vaZnu ulogu.
On ne samo da zaSticuje vlastitog kra-
Ija nego vr$i i pritisak na centar i
«amino krilo bijeloga.

19. ... a6 20. Tel Df8 21. Dc2 Dd8 22.
De5! Tb8?

Takoder i poslije 22. ... Lf8 23. De5!
bijeli bi dugo satuvao prednost.

23. Sc6! be6 24. Lg7: Sd7 25. Dc3 Lb7
26. Lhé Df6é 27. De3 Sf8 28. Da7!. Crni
predaje.

Bijela dama je djelovala osobito ak-
tivne. Pozicija prikazana na prethod-
nom dijagramu spada u zatvorene. Ve-
éina dijagonala i vertikala su zatvo-
rene pjeSacima; topovi i lovci se vrlo
teSko aktiviraju. Medutim poslije d6?
d5 pozicija se naglo izmijenila. Otvo-
renje igre je ispalo u korist bijeloga.
Qdatle mozZemo izvesti zakljuéak: prije
hego se zatvorena pozicija pretvori u
otvorenu, treba odvagnuti koliko su
vase snage u stanju da uzmu aktiv-
nog udéeséa u predstojeéoj borbi. U
slijedecem primjeru bijeli je u otvore-
nju izgubio nekoliko vrijednih tempo-
va, Sto je rezultiralo sa odluénom pred-
nog¢u crnoga kad se pozicija otvorila.

KAJEV?HAVIN
Kraljeva indijka
(Kijev 1940)

1. d4 Sf6 2. c4 d6 3. Sc3 e5 4. S£3
Sbd7 5. 23 26 6. Lg2 Lg7 7. 0?0 0-0
8. b3 Te8 9. e4 ed4 10, Sd4: Sc5 11. £3?

Bolje je bilo 11. Tel.
i. ... c6 12, Tel?

 

% | gay Jawa

 

A Le, A

oe ORT ee
eS AE
A oe
2 Bue &

 

 

  

oe ae

 

12. ... d5! 13. cd5 Sd5:! 14. Sd5:

Ako 14. ed5, onda 14. ... Tel:+ 15,
Del: Ld4:+ 16. Le3 Sd3 17. Dd2 Le3:+
18. De3: Sb4,

 
 

14, ... cd5 15. Lb2 de4 16. fed Lg4!
17. Ded:

Nije dobro 17. Dd2 zbog 17. ... Seé!.

17, ... Ld4:+ 18. Ld4: Dd4:+ 19. Khi
Sd3 20. Tf1 Dal:! i bijeli predaje.

U sliénim pozicijama treba uvijek
Tacunati sa miniranjem f7?f5.

KAN?BOLESLAVSKI
Kraljeva indijka
(Moskva 1952)
1. d4 Sf6 2. c4 g6 3. Sf3 Lg7 4. g3
0?0 5. Lg2 d6 6. 0O?0 Sbd7 7. De2 ¢5

8. Tdi Te8 9. Sc3 c6 10. e4 ed4 11. Sd4:
De7 12. h3

Pravilno je bilo 12. Lf4! Se5 13. b3
Sfd7 14. Td2 sa slijedecim Tadi..

12. ... Sc5 13. £3 a5 14. g4

Upereno protiv poteza f7?f5, ali ja-
ko oslabljuje kraljevo krilo.

14. ... Sfd7 15. Tb1 Se5 16. b3

ums ei
Sho Maes

 

 

&
A

16. ... £5! 17. ef5 gf5 18. gf5 Sed3! 19.
Td3. Sd3: 20. Dd3: Del+ 21. Lf1 Dg3+
22. Khi Tel 23. Le3 Dh3:-+ 24. Kg1 Dg3+
23. Khi Dh4!+ 26. Kg2 Te3: 27. De3:
Ld4: 28. De8+ Kg7 29, f6-+ Lf6: 30. Det
Dg5+. Bijeli predaje.

  

 

 

 

 

Interesantno je tekla borba u sli-
jede¢oj partiji:
TARTAKOWER?NAJDORF
Sicilijanka
(Amsterdam ?1950)

1. e4 c5 2. Sf3 d6 3. d4 cd4 4. Sd4:
Sf6 5. £3

30

Sa namjerom da slijedecim potezom
c4 okupira centar.

Sissy ed
OStri protivudar povezan sa Zrtvom
pjesaka.

6. Lb5+ Sbd7 7. Sf5 d5! 8. edd a6
9. Ld7:+ Dd7: 10. Se3 b5 11. b3

Jaée je 11. c4

11. ... Le5 12. a4 Tb8! 13. ab5 ab5
14. Dd3?

Gubitak vremena. Trebalo je zavr-
Siti razvoj pomocu 14. 0?0 iako bi i
u tom sluéaju crni vratio pjesaka i
satuvao bolju igru.

14. ... 00 15. Sc3 Sh5! 16. g3 £5!

17, Ld2 Sf6 18. Se2 Te8 19. c4 e4! 20.
fed bcd 21. be4 Se4: 22. Sd1

 

T

Bake

 

 

37

 
    

Bick

8 Roe me

22e neha) 2oqt nel

Opasno je uzeti pjeSaka, npr. 23.
Lf4: Lb4+ 24. Kf1 Dh3+ 25. Kgl Se5 26.
De2 Lf5 ili 23. Sf4: Sf2+, a u sluéaju
23. gf4.vrlo je jako 23. ... Ded.

23. ... fg3 24. hg3 Dh3 25. Le}
Prijetilo je 25. ... Sg3:.

25. ... Lb4+ 26. Sdce3 Le3:-+ 27. Sc3:
Deg3:+ 28. Kal Sc3:+ 29. Dce3: Ted:
Bijeli predaje.

   

 

 

 

 

Plan bijeloga da u ranom stadiju
partije izgradi pjeSacki centar na Ste
tu razvoja naiSao je na odluéno obo-
renje.

IZMJENA U CENTRU

lose izmjene figura ili pjeSaka mogu
yee ul otvorenju imati dalekosezZne po-
aljedice.

ALATORCEV?LEVENFIS
Damina indijka
(Tbilisi 1937)

I, d4 Si6 2. c4 e6 3. 23 Lb4+ 4. Ld2
lal?:+ 5, Sd2:

Holie je bilo 5. Dd2: da bi poslije
?o) uzeo polje d5 pod kontrolu.

5. ... Se6 6. Sgf3 d6é 7. Lo2 e5 8. d5
fe? 9. 0O?0 0O?O 10. e4 Sd7 11. Sel £5

 

 

12. Sd3?
Trebalo je prethodno uzeti na £5.
12. ... £4! 13. gf4?

Poshje ove pogre$ne izmjene crni
dobiva u svojoj poziciji vatnu tatku
©). Trebalo je igrati 13. £3 i 14. 24, iako
hi 1 tada crni poslije h7?h5 mogao
diktirati protivniku svoje uvjete.

13. ... eff 14. Sf3 Sgb 15. Tcl De7
16. Tel Sde5

Blokira centar.

17. Sfe5: Se5: 18. £3 b6

Vazan potez koji ko¢i napredovanje
epjesaka.

1, Se5: De5: 20. Dd2 Ld7 21. De3
Tres!

Jedan top mora ostati na a8 da bi
na 22. b4 imao odgovor 22. ... a5.

22, De5: Te5: 23. a3 a5 24. b3 Kf7
25. Kf2 Kf6 26. Ke2 ThS 27. Thi KeS!

 

CA lik Y VS
| oe

 

 

 

 

 

Kralj ovdje zauzima snaZnu blokira-
jucu poziciju. Izoliran je i slab pjegak
na h2. Aktivnosti lovca na g? smetaju
vlastiti pjeSaci (takav lovac naziva se
»losim lovcem«).

28. Kd3 hé6! 29. h3

Sada polje g3 postaje kroniéno sla-

0.

29. ... Tg5! 30. Th2 Tg3 31. h4 Tg!
32, Ke2 g5! 33. hg5 hg5 34. Kf2 gd4! 35,
Th5+ Kd4 36, Tdi+

Greska u vremenskoj oskudici. Me-
dutim i poslije 36. Th7 pozicija bije-
log je beznadna.

36. ... Ke3

Korijen zla u poziciji bijeloga je ne-
izljeciva slabost crnih polja.

37. Th7 gf3 38. Lft

Ne ide 38. Lf3: zbog 38. ... T£3:4+.

38. ... Ke2 39. Td3 Lh3! 40. Tf3:
Tf3:+ 41. Kf3: Lfl: 42. Teo7: T£s! 43.
Tc5 Kd3 44. Td6: Le2+ 45. Kf2 £3 46.
Th6 Tg8 47, Th2 Ke4: 48, Th4+ Kd3
49, Th2 Tg6. Bijeli predaje.

Pouéna partijal!

Ne preporutuje se pojatavati protiv-
nikov centar. Evo primjera iz partije
STALDA?KLAVIN, Milano 1957.

(vidi dijagram br. 40)

7. Seé:

Ova izmjena pojatava pjeSactki cen-
tar crnoga. Osim toga on dobiva otvo-
renu d-liniju.

7. ... be6 & Dd3 Le7 9. 0O?0 00 10,
f4 Sd7 11. £5?

31

 
 

 

noes *
a a

40

a a

See

Ae eke
Wes

 

 

To olakSava prodor d6?d5.

ll. ... Lb7 12, Dh3 d5 13. L£3 Db6+
14, Khi d4! 15. Sdl La6 16. Tel Da5
17. c3 dc3 18, Sc3: Sc5! 19, Le3 Sd3 280.
g4? Lc5 21. Dg2

Prijetilo je 21. ... Sb2:!.

21. ... Sel: 22. Tel: Le3: 23. Te3:
Tab8 24. Tel Db4 25. Dg3 Db2: 26. Sd1
Dd2 27. Se} Tfd& 28. f6 Td3 29. SE5
Tf3: 30. Se7+ Kf8 31. fg7+ Ke7: 32.
De5:+ Kd7 33. Tgl Dd6, Bijeli pre-
dauje.

CIGORIN?SIBOLT
SCHIFFERS?LEVIN
Talijanka
(Konsultaciona partija 1900)

1. e4 e5 2, Sf3 Sc6 3. Le4 Led 4. Sc3
Sfé 5. d3 d6 6. Le3 Le3: 7. fe3

Veé je Sesti potez crnog bio strate-
Ska greSka. On je, istina, stvorio bi-
jelom udvojenog pjeSaka, ali se i po-
zicija bijelog u centru pojatala (tacka

e4 je sigurno uévrScena). Osim toga
otvorila se f-linija. Plan bijeloga je
jasan: poslije pazljive pripreme on ¢e
poteti napad na kraljevom krilu isko
vistiv$i otvorenu f-liniju.

Euiwel ©
?maw claim
fan a Oo
oe

a

acta e
BABal
Ag

AS
Je eee eg |

7. ... Sa5 8. Lb3 Sb3: 9. ab3 c6 10.
0-0 0?0 11. Del Leé 12. h3 Sd7 13. Dg3
f6 14. Sh4 a6 15. d4 Sb6 16. Tadl De7
17. d5 cd5 18. ed5 Ld7 19. e4 Tac8 20,
Td2 Kh8 21, Tdf2 Sa8! 22. Sd1 Sc7 23.
Se3 Se8 24, Sef5 Lf5: 25. Sf5: Dc7 26. h4!
Db6

Poéetak neuspjele protivigre.

27. Kh2 Db4 28, Df3 Ti? 29, g4

Da bi se pritisak po f-liniji okrunio
uspjehom, neophodno je sa g-pjeSakom
xproburaziti« pjeSatki bedem koji sa-
kriva crnoga kralja.

29. ... a5 30. g5! fg5 31. c3! Dec5 32.
Dh3! 26 33. Dg5: gf5 34. T£5: Sf6 35.
Tf6: Tg8 36. Dg8:+ Kg8: 37. Tiv: Ded
38. T7f3! Dhé 39. Kh3 Keg7 40. Tg3+
Kh8 41. Tf7 b5 42. Tg5! i crni predaje.

 

 
   
   
  
 

  

 

    

KOCENJE CENTRA

Jedan od najvaznijih zadataka u
otvorenju jest da se zakodi i zatirm
zablokira pjeSacki lanac protivnika.
Pogledajmo primjer u kojem je bijeli
napredovanjem pjeSacke falange uspio
postici veliku teritorijalnu prednost i
u vezi s tim zahvatiti inicijativu.

1. e4 e5 2. Sf3 Sc6 3. Le4 Led 4. 3
Sf6 5. d4 ed4 6. cd4 Lb6? 7. d5 Se? 8. e5
Sed 9. d6 cdé 10, edé Sc6 11. ae Sfé
12 0-0

Pozicija crnog je peer zbog pri:
jetnje Sbi?c3?d5. Gdje je crni uéi-

32

42

 

 

nile odluéujucu gresku? Sa potezom 6.

L.b6 on je ignorirao vazan princip
bolenja pokretnog pje?ackog lanca
erlivnika. Trebalo je igrati 6.
ihd+ 7. Ld2 (ako 7. Sc3, onda 7.

mic) 7. =... Ld2:+ & Sbd2: d5! (rusi
pjelacki lanac) 9. ed5 Sd5: i pozicija
(cog u centru je uévrSéena.

 

U slijedecoj partiji crni je takoder
propustio mogucnost da pravovremeno
mkoti pjeSatéku falangu i rezultat toga
je bio taj da je bijeli dobio ozbiljnu
podicionu prednost.

GELLER?BROADBENT
Nimcoviéeva indijka
(London 1954)
1. d4 SES 2. c4 e6 3. Sc3 Lb4 4. a3
Lek: + 5. be3 cS

Blokira c-pjesaka.

6. e3 b6 7. Ld3 Lb7 8. £3 Sc6 9. Se2
Of 10. c4 Se8 11. Le3 dé 12. 0?0 Sa5
1k. Sg3 Tc8?

lrebalo je pripremiti kotenje pje-

ficke falange pomocu 13. . Bd7 i
who 14. d5 onda 14. ... fol.

14. d5 e5 15. £4 Tc7

Poslije 15. ef4 16. Lf4: crnom

?bakatu bi bilo teSko zauzeti polje ¢5,
» poslije 16. ... £6 oslabilo bi se polje
wn

16. £5

Nije dobro uzcti na e5 jer bi crnom
?)4hagu postalo dostupno polje dé.

lb. ... £6

Ne smije se dopustiti 17. f6. Sada se
oriawa daljnji. strateSki plan bijelo-

». napredovanjem g-pjeSaka on se
?orema otvoriti liniju na kraljevom
} poteti napad.

17. De2 Le8 18. h4 Th7 19, Tf2 Ld?

mH). oA!
fveha koéitt ostale oslobadajuce po-

(vidi dijagram br. 43)
. Sc7 21. S{l De8 22. Lce2 hé
Sama pomaze otvaranje linije. Tre-
bale je odmah pobjeci sa kraljem 12
zone.

ppaane

Akola Sahovske igre

 

 

o|

 

e |

  

 

 

Ba

23. 4 Kf7 24. g5 hg5 25. hg5 Ke7 26.
Th2 Th8 27. Sd2 Tb8 28. Th8: Dh8: 29.
Kg2 TES 30. Thi Dg8 31. 26

Sada je pje?ak na g7 fiksiran i bi-
jeli ée ga uskoro napasti.

31. ... Kd8 32, Sf Te8 33. Th7 Df8
34. Sg3 De7 35. Sh5 Tg8 36. Lh6é Se8
37. K£2 Df8 38. Ld3 La4:

PjeSak a4 nije bio znaéajan za bi-
jeloga.

39, De3 Ld 49. Sg7: S27: 41. Lg7: De8

Ako 41. ... Tg7: onda 42. Dhé T28
43. Df8:+ Tf8: 44. g7.

42. Lfi6:+ Kc8 43. Dh6 La4 44. Te7.
Crni predaje.

NIMCOVIC?SALVE
Francuska
(Karlsbad 1911)

1. ef e6 2. d4 d5 3. e5

 

 

 

44

 

 

 

Poslije ovog poteza crni tezi da pod-
rije i unisti pjeSacki centar protival
ka. Medutim Nimcovit je dokazao da
se bijeli moze uspjesno boriti sa tim

33

 
il)
i
\

planom blokirajuci pjegacéku falangu
Crnoga pomoc¢u figura.

3. ... ¢5 4. c3 Sc6 5. SE3 DBS 6, Las

Danas se obitno ovdje igra 6, Le2.

6. ... Ld?

Crni narayno ne moze dobiti pjegaka
pomotu 6, ... cd4 7. cd4 Sd4:? 8. Sd4:
Dd4: zbog 9. Lb5+,

7. dc3! Le5: 8, 0-0 £6 9, b4

Ovladuje taékom dd,

9. ... Le7 10. Leq fes 11. Se5: Ses:

12. Le5: Sf6 13, Sa2 00 14. Sf3 Ld6 15.

De2 Tac8 16, Ld4 De7 17. Se5 Le8 18,
Tael

Pokazuju se Posljedice uspje?ne blo-
kade. Bez obzira na to §Sto je crni
otvorio c- j fliniju, on ih ne moze
iskoristiti za aktiyne operacije.

18. ... Le5: 19. Led: Des 20. Ld4 Ld7
21. De2!

Nastupilo je vrijeme za aktivne ope-
racije na krilu,

21. ... T&7 22. Te3t

U borbu se ukljuéuju nove rezerve.
22. ... b6 23. Te3 Khg

 

 

24. Lh?:! eS?

Na kraju je blokada probijena, .ali-
bijeli je vex uspio znaéajno oslabiti
kraljevo krilo protivnika, Nije iglo
24, - Shit: zhag 25, Dg6.

25. Luo Ye? 26. Tel Dd6 27. Le3 a4
28. Les Tes; 29, Te3: dc3 30. Dc3: Kg&
4

31. a3 Kf8 32. Lh4 Le8 33. Lf5 Dd4 34,
Dd4: ed4 35, Tez: Ke7: 36. Ld3 Kdé 37,
Lf6: gf6 38. KEI Lc6 39. hd, Crni pre-
daje.

x

Katkada se Protivnika provocira da
zauzme centar da bi mu se zatim osla-
bili centralni PjeSaci ili bi se zato po-
Stigla neka druga Pprotivigra. Intere-
santno je otvorenje koje nosi Alje
hinovo ime, Poslije:

1. e4 Sf6

Crni provocira slijede¢i nastavak bi-

jeloga da bi u daljem toku poteo pro-
tivnapad u centru,

2. e5 Sd5 3. d4 d6 4, 04 Sb6 5. £4 des
6. fe5 Sc6! 7. Le3 Les 8, Sc3 e6 9. S£3
Dd7! 10. Le2 0-09

 

 

 

 

 

Bijeli je uspio postici Pozicionu
prednost u centru, ali je pritom osla-

bio pjeSaka d4, protiv kojega je sad }

uperen napad crnoga, Pa ipak u ovaj
varijanti crni ne uspijeva postici prak-
ti?ki uspjeh. Poslije 11. 0-0 #6 {2. ds!
Se3: 13. Se5: fe5 14. Sp5i Kb8 15, Db3
ed5 16. c5! od njegove Protivigre nije
ostalo ni traga, Aljehinova obrana se
na suvremenim tumirima Primjenjuje
dosta rijetko. Znatno CeSce se susrece
drugo otvorenje, u kojem crni dozvo-
ljava protivniku da stvori snagan pje-
Sacki centar, da bi ga zatim Napadao,
To je Griinfeldova indijka (gledaj par-

 

tiju Kan?Averbah na str. 16)

O PJESACIMA

Moze se bez preuveli¢avanja reci da
je pjeSatka struktura osnova svake
pezicije. Prije nego prijedemo k raz-
matranju konkretnih primjera Pees
hajmo se sa nekim teoretskim pozici-
jama koje se odnose na dodirnutu te-
mu.

 

 

fe oe
y Ml, Lh, WS,
| & a, a
Z Z Wa

Y Ay ?Y
oa ew
oe ee
@ @ WA
ee

47

a

?
~\
NWS

 

a

\

 

~
~

 

   

 

Najbolje su zasticeni pjesaci Taspo-
fefieni uporedo na istoj horizontali.
fo je zbog toga Sto oni potpuno po-
hiivaju sva polja koja se nalaze ispred
niih. Napredovanje bilo kojeg pjeSaka
jfipr. gpjeSaka) vec¢ vute za sobom
Pejavu slabih polja (u nagem prmice
ru h3 i £3), tj. takvih polja sa kojih
fe biti tesko potisnuti protivnikove
Nimure. Sa posljedicama slitnih ae
Ijenja Gitalac de se najbolje upoznati
tt poglaviju »Kombinacione ideje«.

 

By YYZ
yy yy Ze
5

bee wa vee
GY YY

X
S

 

LN

 

 

  

 

?

 

 

Z ZL Le, Wil
pps ?Y Hy, wy
ml mA

     

 

 

ie
ey

|
|

 

 

Na dijagramu. br. 48 je predstavljen
drugi oblik slabih pjeSaka. Pee eal
f-liniji su udvojeni, a h-pjeSak je izo-
liran. U éemu se sastoji njihova sla-
bost? Ti pjeSaci nisu u stanju da bra-
ne sami sebe i zbog toga mogu HAR
postati objekt napada. Vazno zatenje
ima i to da polja f4 i h3 mogu biti
okupirana od neprijateljskih snaga.

 

_?? ty, Wy\

fe 2 8
va _ fee, lil, ls
49 ay Y ; ?, yy

ele,
yy

 

 

?4 ? ?Y YZ
45,2 7
eS

y Yi, nays! LD
a 7

 

 

 

 

 

 

 

PjeSak b2 je zaostao. Njegova sla-
bost se sastoji u slijedeéem:

1) Jedan crni pjegak blokira dva
bijela pjeSaka. To je situacija koja
moze crnom osigurati pjeSacéku _pred-
post na suprotnom krilu.

2) Polje b3 je slabo i na njega moze
évrsto »zasjesti« neprijateljska figura
(pogledaj primjer Rubinstein?Salve).

Treba podvuci da aslabljeni pjeSaci
mogu imati dalekoseZne posljedice u
kona?nici.

Na dalje navedenim dijagramima mo-
Zete se upoznati sa pjeSa¢kim slabo-
éama koje se pojavljuju veé u od
nju i daju petat ditavom daljnjem
toku igre. Ali naravno daleko od toga
da mogu biti uvijek i iskori$Stene od
protivnika.

35
 

 

 

 

UDVOJENI PJESACI

11. De2 Df6!

Bijeli se spremao da pomodéu b3 i
Lb2 likvidira pritisak crnog po dijago-
nali al?h8.

12. Se2 Te8 13, Thi De7 14. Ld2 Sc5
15. Tbel a5 16. b3 Lg4 17. Sf4

Bijeli ima namjeru da izmjenom
skakaéa c5 likvidira pritisak crnoga u
centru. Crni, medutim, uspijeva pri-
premiti napad na daminom krilu.

17. ... Teb8 18. Le3 De5 19. h3 Ld7
20, Tdi a4!

Na dijagramu je pozicija iz partije © Stvara u_protivniékoj poziciji nove
| JAIMANOV?SUETIN. Neotekivano je  Pie8acke slaboce.

50

 

a
?
a

a) Le

WHY ?| Y g 4 |
yw = oo go |
y i? a y :
yy ao co yo

Bagh l ABAT BAR
eo Be

 

>
Be
?a
*

N
\
a
ey
N
be
e
W
NX
~

o6

SS
N

ne
Roe
D>
cS
D>
>
ce

.

a

Coe
~

<

?
\

&

WN

~

be

sl

Wess

BN Sa

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

   
  

 

   
 

 

 

 

 

 

 

 

welijedilo: 21. Sd3
7, Lc6:-+!
a fo je konkretni prilaz k ocjeni po-
| yy g er ije. Bijeli daje svojeg jakog lovca 57
53 1% ?Yip? tte, 44g Poi ne samo da &titi kraljevo krilo
aa Uk 7 & feo i vrsi silan pritisak na centar i
yy Z yy Z | ?amino krilo protivnika. I sve to radi
2 7 OD gyygy ly ill ?ivaranja slabih udvojenih pje?aka u by J
| ?ek ?A, ae | protivnickom taboru. Vy ?yy
g ue 7, ... be6 8. Da4 Dd7 9. Sf3 £6 10. EG
yy ?2 a _ | teh eS 11. Sed As
?yy ay ?yy ol ag ijeli pristupa odmah napadu na i wW ?is y Git
& a a Oo g HiVojene pjegake. g i
Omg 7 Il, ... Se6 12. Tel Tb8 13. De2 Le? pee Ss!
= Uporniji otpor mogao je crni pruziti 21. ... ab3 22. ab3 Sd3: 23. Td3: c5!
yo 13.... Sd4 14. Ld4: cd4 15. Deé: Lb7. Ne zamo .dalezahvacdlicontcole mad
, 14. Sc5: Le5: 15. Le5: ScS: 16. De5:  centralnom tatkom d3, nego i fiksira
E Tht 17. Se5:! De6 18. De6:+ De6: 19, b3-pjeSaka. Oslablienje taéke d5 nema
Neh i bijeli je dobio. praktiénog znac¢aja jer bijeli nema ko-
? a Wee tla . nja da bi je efektivno zaposjeo.
slijedecoj partiji stvorila se pje- .
Jerka konfiguracija prikazana na dija- nh i sear ie Le6 26. Le3 Led:
Yiamu br. 51. Crni je iskoristio svoj- epee iy
*Pielacki trio« za provodenje aktivnih Poslije izmjene dama bijelom bi bilo
65 opevucija u centru ina damijnom krilu. teSko da brani pjeSaka b3.
. 28. ... Te8
age eh ON STEIN Ponovo pojatéava pritisak u centru.
Kraljeva indijka 29. Kh2 Dg7! 30. Tel Tal! -
(Budapest 1950) Cim je manje figura tim ¢e se bolje

 

; 1. d4 Sis 2. c4 £6 3. Se3 Lg7 4. ef modi iskoristiti slabe taéke u protiv-
om) 5. g3 OO 6. Le2 e5 7. Sge2 ed4 8. nickom taboru.

 

 

 

 

 

 

Not Sc6 9. Scé: be6 10. O?0 Sd7 31. Tde3 Tel: 32. Tel: De5! 33. £4
sprecava podrivanje sa c+?c5 i otva- I poslije priéeknih poteza erni us-

fa dijagonalu za Jovca g7. pijeva sacuvati pozicionu prednost.
37
 

 

 

 

 

 

33, ... Dd4 34. Dd4: cd4 35. Tdl Ths
36. Td4: Tb3:

Bez obzira na izmjene bijeli nije us-
pio izjednatiti. Pjegaci c4 i e4 su slabi,
a osim toga bijelome je ostao pasivni
lovac.

37. Lfl h5 38. h4 Th4 39. Ke2 K£s 40.
Kf2 Ke7

tt
Coe mae
Senn 6
oa ee

58

 

»

 

AS
Xx

 

XK

Wy
-
w

N

 

 

 

 

 

 

Daljnji dio partije provodi Bron-
Stejn tehniéki savrseno i ne treba oso-
bitih tumaéenja.

41. Ke3 Thi 42. Ke2 Tcl 43. e5 de5
44, fe5 Ld7 45. Le2 Tc2+ 46, Kfl c3
47. Ti4 Le6 48. Ld5 Ld5: 49. cd5 Td2
50. d6+ Ke6 51. Tc4 Td5 52. Te4 £6! 53,
ef6+ Kf6: 54. g4 Td6é: 55. gh5 gh5 56,
Tc4 Td5 57. Ke2 Ke6 58. Ke3 Kd6 59,
Ta4 Ke6é 60. Tal Td4 61. Thi Kd5 62,
Ke2 c4 63. Ke3 Kc3 64, Th2 c3 65. Ta2
Th4: 66. Ta8 Th3+ 67. Ke2 Ked 68.
Kdl Thi+ 69. Kce2 Th2+ 70. Kel h4 71.
Te8+ Kd3 72, Td8+ Ke4 73. TeS+ KE3
74, TH+ Kg3 75. Tc8 Tf2 76. Te3:-+
Kg2 77. Kd1 h3 78. Tc8 h2 79, Tg8+
Kfl 80. Th8 Kgl 81. Kel Tg2. Bijeli
predaje.

Partija bez krasnih forsiranih vari-
janata ali pouéna od poétetka do kraja.

U slijedeéem primjeru pje%aéki ras-
pored crnoga je postao uzrok ozbilj-
nih teSkoda.

BOLESLAVSKI?FINE
Spanjolka
(Radio match SSSR?SAD 1945)

1. ef ?5 2. Sf3 Sc6 3. Lb5 a6 4. Lad
d6 5. ch Ld7 6. Sc3 g6 7. d4 edd 8.
Sd4: Lg7 9. Sc6:! bc6 10, 0?O Se7

38

 

 

 

11. cS!

Ovo podrivanje oslabljuje znatne
raspored crnih -pjeSaka i u_stvari je
najbolja reakcija na sliéna pjesatka
postrojenja. Interesantan je poéetak
partije Lipnicki?Sazajev, 1949. godine:
1. e4 eS 2. S63 Sc6 3. LbS a6 4. Lad
dé 5. Le6:+ beé 6. d4 £6 7, cd! g6 8.
Sc3 Lg7 9, Da4 Se7 10. deS! fe5 11. c5I.
O?) 12. Lg5 Ld7 13. cd6 cd6 14, Da}!
i pozicija crnog u centru je oslabljena.

Il. ... Sc8 12. Le3 6?0 13. Da2 De7
14. Tadl Le&?

OteZava suradnju crnih figura. Bolje
je bilo 14, ... Tas.

15. f4 £5

Sad se igra otvara. Po&to su snage
bijeloga aktivnije rasporedene, otva-
ranje igre ide mu na ruku. Pravilno
je bilo uévrstiti centar pomoéu 15,
-.. £6 h

. £6, |
16. ef5 gf5 17. Tfel dc5
Da bi na kraju ipak razvio skakaéa.
18. Df2 Sd6 19. Le5: Dds 20. Ld4!,

Poslije 20. Df3 bijeli je mogao do-
biti pjeSaka. Medutim u tom sluéaju |
erni bi uspio aktivirati svoje snage,
Potezom u_ partiji bijeli mijenja naj-
aktivniju figura crnoga i liSava ga
svake protivigre. Tipiéni strategl plan
u sli?énim pozicijama. |

20. ... Ld4: 21, Dd4: Df

Crni je prinuden da Mijenja dame |
da bi likvidirao napad. Medutim u
njegovoj poziciji je mnogo slaboéa i
konaénicu koja slijedi treba ocijeniti
kao izgubljénu.

@. Lb3+ Kh8 23. Df6:+ Tf6: 24. Te7
Tei 25. Tdel Lg6 26. Tle6 Te6: 27. Le6:
fel 28. Te8:+- Les:

Vine nema nikakve kompenzacije za
wslabljenje daminog krila.

?. Sa4 Kg7 30. Sc5! a5 31. Kf2 Lf?
i) Lf?: Kf7: 33. b3 h5 34. g3 Ke7 35.
Hel Sb5 36. Sb7 c5 37. Sa5: Kd6 38.
Na) Kd5 39. Kd3 Sd6 40. Sd6: cd6
?| «3. Crni predaje.

i) varijanti Francuske obrane:

1, ef ef 2. d4 d5 3. Sc3 Sfé 4. Les
et 5S. Sed: Le7 6. Lf6: gf6

emi teSko drZzi ravnotezZu. Partija
}O7OV?KALMANOK, 1963. godine,
eostivila se dalje:

|, Sf3 Sd7 8. Le4 c6

Vrijetio je prodor d5.

© Dd2 b6 10. Dhé Lf 11. Dh4 Lb7
1 00?0 h5 13. Kbl Le7 14. Dg3!
om 15. Thel £5 16. d3! cd5 17. Lb5+
Ml? 18. Sed

?lnboéa tatke e5 posljedica je po-
fo £5. U toj varijanti treba po mo-
ynesti drzati pjeSake na poljima
mh | [6.

ih. ... De7 19. Ld7:+. Crni predaje.

fitava ova varijanta se rijetko su-

?fece u suvremenoj praksi jer se crni
) ko brani protiv pregrupiranja pro-
tevotka putem Lce4?b3, c2?c4 i d4?-d5
» slabljenjem crnih pjeSaka,

!) slijedecoj partiji crni je gradio

Soje nade na oslabljenju kraljevog

trila protivnika. On je medutim pod-
?lento da ce poslije udvajanja pjeSa-
ts bijeli dobiti otvorenu g-liniju. Ak-
tent tepovi na toj liniji podrzani

?ielevanjem dalekobojnih lovaca osi-
Wurali su bijelome pobjedu.

LANDAU?FLOHR
Nimeoviéeva indiika
(Bormos 1939)

1, d4 Sf6 2. c4 e6 3. Sc3 Lb4 4. e3
®-0 5. Ld3 d5 6. SE c5 7. 0-0 Scé 8.
@) Lad 9. cd5 ed5 10. de5 Led: 11. be3
Me) 12, De2 Ded: 13. a4!

© idejom da rasporedi lovca po di-
jigoriali a3j?fs.

 

13, ... Te8 14. La3 Da5 15, Tfbl De7
16, 4!

Otvara dijagonalu al?hé.

16. ... ded 17. Dc4: Leé 18. Dc2 Ld
19. Lb2 De7 20. La3 Dc7 21. Tb5

Ky Giver
IV

pA

 

21. ... L&3:?

Trebalo je uévrstiti poziciju u cen-
tru pomocu 21. ... Le4 i samim tim
postici izmjenu aktivnog bijelog lovca.

22, gf3 a6?

Crni tjera topa tamo gdje on sam
Zeli ici.

23. Tg5 h6 24. Tg2 Tac8 25. Tcl Tcd8
2%. Khi! Kh8 27. Teg! Tg8 28. Lb2! Ddé

Veé je prijetilo 29. Tg7:.

29. Lh7! Sb4 30. Df5 g6 31. Lg8:! gf5
32. Tg7! Se4 33. T7g4:+ £6 34. Te? TdT
35. Td7:. Crni predaje.

SZABO?TAJMANOV
Nimcoviteva indijka

(Séavno Zdroj 1950)

1. d4 Sf6 2. c4 e6 3, Sc3 Lb4 4. a3
Le3:+ 5. be3

61

 

 

39
 

 

 

 

 

 

 

Stvorila se osnovna pozicija ¢ija je
Sema navedena na dijagramu br. 52.
PjeSa¢éka struktura odreduje planove
strana u_ slijedecem stadiju partije,
u sredignjici. Crni priprema napad na
pjegaka c4, a bijeli smatrajuci da je
pjegak d4 dobro branjen, Zeli odigrati
e2?e4, da bi postigao prednost u cen-
tru a zatim ina kraljevom krilu.

5. ... 0-0 6. £3 Se8

Kao u_ partiji Geller?Broadbent,
c-pjeSaka Gesto blokiraju pomodcu c7?
c>. Potezom wu partiji crni sprecava
vezanje sa Lg5 i prijeti da poslije Sdé
pojata pritisak na pjeSaka c4.

7. e4 b6 8. Sh3

Bolje je bilo 8. Ld3 Laé 9. Se2 Sc6

10. Sg3 Sa5 1%. De2 sa podjednakim
Sansama.

8... Sc6 9, e5 La6 10. Dad

I ovdje ozbiljnu paznju zasluzuje 10.
Ld3.

10. ... Sa5 11, Le3 £6! 12. Ld3 fe5 13.
Lg5

Naravno nije islo 13. de5 zbog 13....
Le4: 14. Le4: Dh4+.

13. ... De8 14. de5 h6 13. Le3 d5
16. De2 Sc4:

Crni je uspjesno proveo svoj stra-
as plan i osvojio je slabog pjeSaka
c4,

17. Le4:

Skakaé na c4 je zauzimao zaista ja
ku poziciju.

17. ... Le4: 18. Dgé T£5!

Crni mora biti oprezan. Napad bi-
jeloga na kraljevom krilu jos uvijek
moze biti vrlo opasan. Tako bi na 18.

. Kh® slijedilo 19. Lhé:!.

19. Lhé: Te5:+ 20. Kf2 Te2+ 21. Kg3
Dd7 22. Sg5 Sf6. 23, Thel Te& 24, Te2:
Le2: 25. h4 e5 26. Kf2 Led 27. Tdl c5

OdbivSi napad crni energiéno reali-
riza svoju materijalnu prednost stva-
rajuci siobodnog pjeSaka,

28, h5 d4 29, Tel d3! 30. Kgi Lb3 31.
Se4 Se4: 32. Tet: Te6 33. Dg4 d2 34.
Ld2: Dd2: i cri je uskoro dobio.

Ne treba se naravno paniéno bojati
slabih pjeSaka. Neophodno jc samo

40

pazljivo odvagnuti da.li éemo zat
dobiti dovoljnu kompenzaciju.

Tako na primjer u_ varijanti
slavskoga:

Bok

1. e4 c5 2. SE3 Sc6 3. d4 cd4 4, Sdi_

Sf6 5. Sc3 d6 6. Le2 e5!

Crni u obliku kompenzacije za sla
bog i zaostalog d-pjeSaka postize br7)
ra7voj svojih figura i aktivnu proti\
igru.

Tok partije BOTVINIK?EUWE
Haag 1948, pokazuje nam kakvim po
sljedicaima vodi Sablonska ocjena po
zicije:

 

ieee gees
62, a a ry

a ?s yy
eg
27

a
Bsa

rh A
; |

 

 

ana
ae
as et

17. eeS:

Uéinivsi taj potez crni je naravno
predvidio da ée bijeli za Zzrtvovanog
pjeSaka postici kompenzaciju u obliku
aktivnosti crnopoljnog lovca. Medu-
tim on je namjerno iSao na ¢itavu vs-
rijantu smatrajuci da ¢e igra preci u
konaénicu u kojoj ce bijeli imati dva
slaba udvojena pjesaka.

18. deS De5: 19. Lc3 De7 20. £3 Sd5,

Ne ide otvaranje nove dijagonale
protivniku, jer bi poslije 20. eos
21, Lbl! h6 22. Tf: Sd5 23, Tg3! napad
bijelog bio neobranjiv.

#aveden zamisljenim planom Euwe
nije obratio pazniu na varij

. Le6 21. Lbt Sd5 22. Ded:
bi postigao jednaku igru (ook avANO
od Keresa).

21, De7: Se7: 22, fe4

Sad se pokazalo da je nada crnoga
da prede u povoljnu kenaénicu pro-
masgena. Bitno cbiljezje ove pozicije

   

 

 

 

 

 

   

a=
ad

ne

    
  

as

   
 

 

u udvojenim pjeSacima

Sakako nije

>) 4 udvojenim linijama i dijagona-
+4 wa kojima su idealno raspore-
Die Wiiele figure. Ovi dinamiéki fak-

|) osignravaju bijelome veliku po-
Sein prednost.

M ... b6

Takoder i poslije 22. Le6 23. Le6:
feb 24. Tf8:+ KS: 25. ?TELE Kgs 26.
Tdi prodor na sedmi red doveo bi
crnoga do propasti.

23. Tdi Sg6 24. Td6 La6 25, Tf2 Lb5 26.
eS!

Interesantno je da odluéni
nanosi jedan od slabih pjesaka.

26. ... Se7

Crni ima namjeru da pomodci ae
Sd5 #rtvuje pjesaka i samim tim ne-
utralizira pritisak bijelopoljnog pro-
tivni¢kog lovca. Bijeli medutim spre-
tava tu mogucnost.

27. e4! c5 28. ef! ;

Ne Zeli da poslije 28. Tbh6: Le6é isklju-
éi svojeg topa iz igre.

28. . £6 29. Tb6: Le6é 30. Tc6:! Sc6:
at, cm ?TET 32, Ld5. Crni predaje.

udar

! IZOLIRANI PJESAK

BOTVINIK?VIDMAR
Damin gambit
(Nottingham 1936)

<4 06 2. S&B d5 3. d4 Sf6 4. Sc3
vh? Les 0?0 6. e3 Sbd7 7. 1Ld3 ¢5

8 eds 9. ed4 dc4 10. Led:
7

 
   
   

ate eo.
ace ee
a Uy

i Boa
Ae

 

   

 

   

} nama je pozicija sa pjesackim
edam prikazanim na dijagramu

) 9) fsa promjenom boja). Bijeli
| ooliranog pjeSaka Sto tma dobre
o, late strane.
Td Sb6é
+4) tei da zauzme tatkn d5, jer se

|) «bakaé ne moze protjerati.

>

11, Lb3 Ld7 12. Dd3 Sbd5 13. Se5

Snazno uporigte za skakata u pozl-
cijama sliénog tipa.

13, ... Le6 14. Fadl

PjeSaka d4 treba obraniti.
Sb4? 15. Dh3 Ld5 16. Sd5:

=
Sbd5:

Kao &to je pokazao Botvinik, trebalo
je igrati 16. . Sfd5: i na 17. £4 £5.

17. £4! Tc8 18. £5! ef5 19. Tf5: Ddé

gig fee
aaa
ata Ang

 

 

  

a foe ee oo
Ye wae Go

 

 

 

3 SELEE
Paid udar koji se javlja kao lo:
gi¢na posljedica uspjesne strategije
bijeloga.

4]
 

 

 

 

20, ... T£7: 21. Lf6é: Lf6: 22. Td5: Dcé
23. Td6 De8& 24. Td7. Crni predaje.

U razmatranim pozicijama onaj koji
se brani éesto je bio prinuden da
likvidira uporigte na dS izmjenom ska-
kaéa. Poslije izmjene, medutim, poka-
zalo se da pjeSak na a5 takoder silno
suzuje manevarske mogucnosti crnoga.
Tipi¢an je finale partije BOTVINIK?
BUDO, Lenjingrad 1938.

 

7 ae

 

 

 

  

6 e he
ac ?pala

 

66

  

 

 

 

 

 

14. ... Sfd7 15. Lf4! Se5: 16. de5 Le5
17. Dh5 hé 18. Lg3 Dc7 19. h4 Ld8& 20,
Td4

Viadaju¢i centrom bijeli ima mo-
gucnost da prebaci snage na kraljevo
krilo pripremajuci tamio odlucujuci
udar.

20. ... De5 21. Tea £5 22. ef6! Tf6: 23.
Le5 Le6 24. Tg7:+!. Crni predaje.

Loge strane izoliranog. pjeSaka poka-

zuju se kad se pozicija pojednostav- _

ljuje i partija prelazi u konaénicu. U
takvim sluéajevima napadacka uloga
izoliranog pjeSaka nestaje a polje d4
(d5) postaje jako polje za figure.

FLOHR?CAPABLANCA
Damin gambit
(Moskva 1935)
1. d4 d5 2. c4 e6 3. Se3 Sf6 4. Sf

Sbd7 5. LgS Le7 6. e3 0?O0 7. De2 c5
8. cd5 Sd5; 9. Le7: De?: 10. Sd5;

Poéetak strateskog plana iji je smi-
sao da partiju prevede u stadij ko-
natnice.

10. ... ed5 11. Ld3 cd4 12. Sd4: Db4+
13. Dd2 Sc3 14. Lb5 Dd2:+ 15. Kd2: a6

42

16. Ld3 Le6 17. Tacl Tfc8 18. Te2 Sd3:
19, Kd3: Tc2: 20. Ke2: Kf£8 21. Kd2 Fed
22. Tel Tel: 23. Kel:

Qvoj poziciji je bijeli tezio. Skakac
na d4 zauzima nepristupacnu poziciju |
i moZe biti najkracim putem prebaéen
na bilo koje krilo. Njegov oponent, lo-
vac na e6, igra pasivnu ulogu.

 

_ a
or lesen a

a oe
ry aso
a Ga

     

 

A

g
a BoE,
AB ?

 

 

 

Be

I
23. ... Ke7 24. Kd2 Kd6 25. Ke3 bé)
Crni je izgradio originalni naéin
obrane. PjeSaci Cuvaju crna polja od
prodiranja protivni¢kih figura a lovac
polje f5. =
26. f4 Ld7 27. S& £6! 28. Kd4 a5 29.
Sd2 Lc8 30. Sb1 Le6 31. Sc3 Kc6 32.
a3 h6 33. g3 h5! 34. b4 ab4 35. abd
Kd6 3%. b5! 26

Pojaéava tatku £5.

37, Sad Ke7 38. Sc3 Kd6 39. £5! efi

Slabije bi bilo 39. ... LfS: 40. Sd5:
Ld3 41. Sfé: Lb5: zbog 42. Sd5!.

40. Se2 Ld7 41. Sf4 LeSl

Poslije 41. ... Lb5: 42. Sh5: bijeli
bi imao opasnog udaljenog slobodnog
pjeSaka,

42. Sd5: Lb5: 43. Sbé:!

Unistava slobodnog crnog pjesaka
Poslije 43. Sf6:? Le2 i 44 . b5 bijel
bi bio prinuden da se bori za remi

43. ... Le6 44. Sc4+ Ket 45. Sb
Lb5 46. Sd1 Le2 47. Sf2 Lf£1!

 

Spreéava skakacéu upad na f4. 1

48. Sd3!
Poesljednji pokugaj da se partija pre-
vede u pjeSatku konaénicu,

|

ah. ... Ld3: 49. Kd3: Ke5! i crni je
pio remizirati. (Zavrsni dio pogledaj
© odjelu konaénica na str. 152.)

\ slijedeéem primjeru iz parti-
jy BOTVINIK?ZAGORIJANSKI, Sver-
Uhwsk 1943. bijeli je iskoristio jaki
piletaj topa za prelaz u napad na
tealjevom krilu.

uBio!
All fa BAU
one

gf! Deb 26. g5 hgS 27. De5: £6
D Deo Lé7 29. Dg3 £5 30. Dg5! Deé 31.
Whi HeS 32. Tel T£8 33. Dhé Ths 34. Th4
OP) WS. Dh8+ Le? 3%. TE Thb7 37. Tg5
Wi. Dh5 Dal+ 39. Kg2 g6 40. Dgé:

 

) 41, Dd6+ Tbe? 42. Dd8+. Crni
ha je.
Vissifmi primjer napada s te?kim

yuri.

bo Gitaoca upozoriti na slijede¢u
Pee gresku koju je utinio crni u

Hil NIMCOVIC?TAUBENHAUS,
, rd 1913.

VISECI

Vs poriciie sa centralnim c- i d-pje-
ys (dijagram br. 54 sa promjenom
) tipifan je slijedeci plan igre: bi-
priprema napredovanje d4?d5

hi

») SWorie dijagonalu al?h8 za vo-

eenn je: napada;

eo

ae eee

69

 

 

1. ... Se3:?

Likvidira lovca koji bi mogao odi-
grati vaznu ulogu u napadu na kralje-
vo krilo. Medutim uéinjeni potez nije
bez nedostataka:

1) UévrScuje centar protivnika.

2) Bijeli postize moguc¢nost da po-
voljno odigra e3?e4.

3) Otvara se f-linija za protivnika.

2. fe3 b5?

Trebalo je igrati 2. ... a5 sa slijede-
éim Tac8. Poslije poteza u partiji osla-
bljuje se polje c5, kojega bijeli bez
odlaganja zaposjeda.

3. Tc5! Tfc8 4. Tdel g6 5. a3 Se8 6. b4
Sd6 7. Df2 £5 8 Di4 Se8 9. Le2 Sd6 10.
Lf

Bijeli ele toatieee pojaéava poziciju
svojih figura.

10. ... Te5: 11. de5

Sada odluéuje snaga slobodnog pje-
Saka.

11, ... Se8 12. Tal Sf6 13. c6 Le8 14,
e7 Ta7 13. Td8+ Kg7 16. Tc8: Tel:
17, Sg6:. Crni predaje.

PJESACI

b) postigao daleko napredovalog slo-
bodnjaka.

Ako c- i d-pjesaci ostaju na 4, redu,
crni moze organizirati pritisak po e- i
d-linijama, iako mu je u slitnim slu-
tajevima teSko ratunati na zahvat ini-
cijative. Pogledajmo kako tece borba
kad se na ploti pojave viseci pjeSaci:

43
 

 

 

 

 

 

 

KERES?TAJIMANOV
Igra daminog pjeSaka
(Moskva 1951)

1. c4 Sf6 2, Sf3 e6 3. Sc3 d5 4, e3 Le7
5. b3 0?0 6. Lb2 b6 7. d4 Lb7 8. Ld3
dc4

Crni je odlu¢io da stvori u taboru
bijelog. visece pjeSake.

9. bed c5 10. UO cd4 11. edd Sc6 12.
DeZ!? Te8

Ne upada u zamku koju mu je po-
stavio protivnik: 12. ... Sd4: 13. Sd4:
Dd4: 14, Sd5! De5 15, Lf6: Lf: 16. Ded.
Na 12. ... Sb4 moglo bi slijediti 13.
Lbi Lf3: 14. gf3 Dd4: 15. Se4! s kompli-
ciranom igrom.

13. Tfdl Tc8 14, Tacl Dd6 15. Lb1 Df4

 

10 : £7 Z
Gi; es YH)
fam

   
  

  

 

 
  

Oe

2 A

 

 

 

16. d5!!

Tipicni pjcSacki prodor s rezultatom
da se u igru uklju¢uje Lb2.

16. ... ed5 17. cd5 Sbh8 18. Td4 Dadé
19. Ted Lf£8 20. Se4! Sed: 21. Te4: Ted:
22. De4: Dh6é

Na 22, ... g6 bijeli se spremao da
nastavi napad pomoéu Dd4 i h2-h4-h5,

23. Sg5 Laé 24, h4 Sd7 25. Df5 Sf6 26.
Lf6:

Dobivalo je takoder 20, S£7:!.

26. ... gf6 27, Sf7: Del 28. Dh7:+ Ks
29, Sdé: Ddi:+ 30. Kh2 Dd5: 31. Sb7:
De5+ 32. 23 Te7 33. Dh8+ Kf7 34. h3
Th7: 35. Dh7+ Ke6 36. Db7: Dh5:+ 37.
Kg2. Crni predaje.

U slijedecoj partiji visece piegake u
taboru protivnika stvorio je bijeli. Pri-
tom je on potcijenie protivigru crnoga

44

vezanu sa stvaranjem slobodnog d-pj
Saka.
SOKOLISKI?BOTVINIK
Griinfeldova indijka
(Moskva 1958)

1. c4 Sf6 2. Sc3 d5 3. d4 v6 4. SE Ly)

5. e3 0-0 6. Le2 e6 7. O?0 b6 8. cd5
Bolje je bilo 8. Db3. Cesto je u sli

nim povzictjama bolje odréavati nap

tost u centru. Poslije poteza u parti

crni dobiva eliniju, a u isto vrijeny

c-linija nema za bijelog veliko znaéen|
jer on na njoj nema nt jedno up
riSte.

8. ... ed5 9. b3 Lb7 10. Lb2 Shd7

U_ shénim pozicijama elastiénije
razvijati skaka¢a na d7, odakle on 1
samo da kontrolira polje e5 nego i 4)
gurno brani pjeSaka na c5.

11, De2

Povodom tog poteza Botvinik je pi
sao: »Postepeno postaje jasno da bij;
uopée nema plan igre i da je sam
zauzet razvojem figura. Mo%e biti d
se tako moglo igrati pred 50 godin

ali u nage vrijeme, kad svaki majsto
upravo od 6. do 8. poteza sastavij:

plan za sredi&njicu, tema boljeg ni
tina da se nade u stisnutoj i pasivnw
poziciji od teZnje samo za razvojeu
Sada je bijeli jo§ mogao zauzeti ce
tralnu tacku e5 skakatéem, Sto bi vodil:

  

borbi sa obostranim $Sansama. Kroi

par poteza to ce se pokazati kao ne
moguce i kontrola nad centralnim po!
ljima prelazi na stranu crnog.«

Ml. ... a6 12. Tacl Te8 13. Tfdl De?
14. Dbl Tfd8 15. Lf c5

 

71

 

 

VW, dc?
? ?te! jedan pozicioni promagaj. Sla-
> ernih pjeSaka d5ic5 nije moguce
Peorietiti kod prisustva velikog broja
x! Sh figura i napadaju¢i pjeSake sa
yy reda, Medutim bijcli se rastaje
melhednjim uporistem u centru, sa
?ikom d4, Sto dovodi do oZivlja-
4)4 crnog Iovca na b7 i tempo bitke
pojatava«. (Botvinik)
We. ... be5 17. Se2 Lhé! 18. Lad Sg4
3 Sde5 20, Se5: Ded: 21. Se3 Df6
Whi d4! 23. De2 Se5 24. ed4 cd4
Jolan od pjeSaka se pretvara u slo-
Wotnjaka. Uz podrSku svih crnih fi-
yee on se brzo promovira u damu.
1) Tc8: Le8:! 26. Tel d3! 27, Ddl Lg4
nl d2 29. Te5: diD 30. Te8+ Te8:
fifo: Le2 32. Kgl Lg7 33. Dc6 Lb5
_ Pel Del: 35. Lel: Tel 36. Le3 Tal
_ oF Ld3 38. f4 Tb1 39. KF2 Lf: 40.
1) Yb3:. Bijeli predaje.
7) suvremene meiode borbe u pozi-
Pijama sa visecim pjeSacima tipiéan je
Jiedeci primjer:
EUWE?TESCHNER
Damin gambit
(Basel 1952)
1. d4 d5 2. c4 e6 3. Sc3 Sf6 4. Le5 Le7

«3 ho 6. Lh4 0-0 7. Tel bé 8. cd5
15: 9. Sd5: ed5 10. Le7: De7:

 

 

 

11. Le2

li partiji Flohr?Kasparjan, 1937. g.
slijedilo je 11. SI3 Le6é 12, Da4 ¢5 13.
Das Te8 14. Le2 Sd7 15. 0-0 D{8 16.
uWeS beS 17. Sd2 Tab8 18. e4! d4 19. £4
+) kompliciranom borbom.

11. ... Lb7 12. Lf3 c5 13. Se2 Td8 14.
dc5 be5 15. 0?0 Sd7 16. Sf4

Bijeli je uspio izgraditi silan priti-
sak na pjeSaka ¢d5. Medutim on je pri-
tom neSto zaostao u razvoju.

16. ... Se5!

U siluéaju Sablonskog 16. ... Sf6 bi
jeli bi proveo povoljni manevar 17.
Db3 sa slijedecim Da3!.

17. Tel

Ispostavilo se da je pjeSaka d5 ne-
moguée uzeti zbog toga jer poslije 17.
Ld5: 25! 18. Db3 Tabd8 19. Lb7: gf4 20.
ef4 Sd3! crni dobiva.

17, ... d4! 18. Lb7: Db7: 19. ed4 Td4:
20. De2 SF3+!

Ovaj meduSah trebao je crnom osi-
gurati pobjedu.

21. gf3 Tf4: 22. Ted T£5?

Poslije 22. ... Tf£3: 23. Tcel Dcé! crni
bi saéuvao Sanse na pobjedu.

23. Tcel Tf£8 24. Dc3 Dd5 25. Te5 Te5:
26. Te5: Da2: 27, Tc5: Db1+ 28. Kg2
Dg6+ 29. Khl1 Td8. Remi.

*

Upoznajmo sc sa partijom u kojoj
se napredovanje jednog od visecih pje-
Saka pokazalo kao Jose. Rezultat toga
je bio da je jedan od pjeSaka postao
zaostao i crni je sa velikom mukom
usplo izbjeci poraz.

CAPABLANCA?ALJEHIN
Damin gambit
(Buenos Aires 1927)

1. d4 d5 2, c4 e6 3, Sc3 Sf6 4. Leg5 Sbd7
5. e3 Le7 6. Sf3 0?O 7. Tcl a6 8. a3 b6

Ovaj staromodni potez se u suvre-
menoj praksi skoro i ne susrece.

9. ed5 ed5 19. Ld3 Lb7 it. O?O c3 12.
de5 be5 13. De2 Te8 14. Le2 Db6é 15.
Tfd1l Fad8 16. Sa4 Db5 17. Db5: abd
18. Se3 Lce6 19. Ld3 c4

Sada bijeli osvaja polje d4.

20. L£5 b4 21. ab4 Lb4: 22, Sd4 Lb7
23. Ld7: Td7: 24. Lf6: of6

Osim visecth pjeéaka u_taboru_ cr-
noga su se pojavill t udvojeni pjeSact.

25. Sde2 Ld6é 26. Te2 Le5 27, Tced2

45
 

 

 

73

 

?e-
og o
uf z

Ui,

tate
2 on
at! m5
ein Ss?

27. ... TcT

Protivnapad na pjeSaka b2 je
bolji naéin obrane pjeSaka d5.

_
a8

 

 

naj-

ZAOSTALI

U partiji RUBINSTEIN?SALVE gla-
vni uzrok poraza crnoga bio je zaostali
pjesak.

ga
laa ei

IZ oan
oe wea ara

     
      

 

9. Sc6: bce6 10. 0O?0 Le7 11. Sa4 Db5
12. Le3 0-0 13. Tcl Lg4 14. £3 Le6 15.
Le5!

Poéela je blokada tatke c5.

45. ... Tfe8 16. T£2 Sd7 17, Le?: Te7:
18. Dd4!

Otezava napredovanje c6?c5.
18. ... Tee8 19. Lfl Tec8 20. Sc5! Sc5:

21. Tc5; Db6 22. e3 Tc7 23. Tfic2 Tac8
24. b4

Poutni momenat. Ukoliko ne uspije-
va postizanje uspjeha u jednom prav-
cu, treba u taboru protivnika stvoriti
novu slaboéu. Prijeteci Dc3 i b4?b5
Rubinstein prinuduje crnoga da po-

28. Tal Kg7 29. g3 Tc5 30. Ta7 Tb?
31. Sd4 Kg6 32. f4 Le7 33. Kf2 Ta5 34.
Ta5; La5: 35. g4 h5 36. gh5+ Kh5: 37.
Kf3 Tg8 38. Tg2 Tg2: 39. Kg2: Ke4 40.
b3+ Kh4 41. Sf5+ Kh5 42, Kg3 Lb4

Prijetilo je Sd6.

43. Sd4 Ke6 44. Ke4 F5+! i crni je
uspio remizirati u 55. potezu.

Na kraju treba primijetiti da sla-
boéa visecih pjegaka postaje osjetlji-
vija u kenaénici. Moze se prema tome
zakljuciti da ona strana koja ima vi-
seée pjeSake mora po pravilu izbjega-
vati pojednostavljenja.

PJESACI

makne pje%aka na a6, gdje on postaje
slab.

 

Yat Ve |
& 7hhe
Wiese? @
© Gal @

ha hee
ae

?aie e?
ie 8 Bog |

24, ... a6 25. TaS Tb8 26. a3 TaZ7 27.
Te6: De6: 28. Dai:

StrateSki nastup je zavrsic. Objekt
napada .pjeSak c6 je unigten. Jos je
slijedilo:

28, ... Ta8 29. Dc5 Db7 30. Kf2 g6 31.
Dd6 Dc8 32, TcS Db7 33. h4 a5

Bijeli uspijeva stvoriti slobodnog
pjeSaka Sto brzo odlu¢uje ishod borbe.

34. Tc? Db8 35. b5 a4 36. b6 Ta5 37.
b7. Crni predaje.

  

75

 

  

as

a

 

 

 

 

Jo? jedna partija u kojoj crni tako-
der nije postigao dovoljnu kompenza-
ciju za zaostalog pjeSaka.

 

SMISLOV?DENKER
Sicilijanka
(Moskva 1946)

1, e4 c5 2. Sc3 Sc6 3. g3 96 4. Lg2 Lg7
5 G3 e6 6. Le3 Sd4 7. Sce2! dé 8. c3
Net 9. d4 cd4 10. Sd4: Sd4: 11. Ld4: e5

in awenam

Wal Meee
om wal

oo ee
Y &

 
   
   

  

76

    

eee
~

 

 

 

V otvorenju je neophodno paiZljivo
Pratiti zbivanja u centru. Osobito opre-
mio treba vuci poteze koji su vezani
? oslabljenjem pjeSaka. Poslije po-
teva u tekstu pjeSak d6 postaje zaostao
| bijelom se nameée jasni strategki
plan njegove opsade.

W2. Le3 Se7 13. Se2 0?0 14. 0-0 Leb
1). Dd2 De7

Na 15, ... d5 slijedilo bi 16. Lc5!

16. Ticl! £5

Bolje je bilo 16. .., b5. Operacije po
Pliniji ne osiguravaju ernome puno-
erijednu protivigru.

17. c4 fed 18. Sc3 SES 19. Sed: Se3: 20.
Des: h6 21. Tdl Fd8 22. Taci Tac8 23.
hi b6 24, Sc3! De7 25. Ld5!

Poslije izmjene lovaca polje d5 po-
siuje joS slabije.

25. ... Kh7 26, Le6: De6: 27. Td3 Tc7
1. Tedl Tf7 29. Sed

Ne samo da brani polje f2 nego i na-
pada na pjeSaka d6. U sliénim pozici-
jama hbijeli skakaé je jati od crnoga
fovea koji igra pasivnu ulogu.

29. ... L£8 30. Td5 De4 31. Tid3

Vaino je odabrati povoljan momenat
mi unigtenje objekta napada. Preura-
njeno bi bilo 31, Sdé:? zbog 31. ... Ldé:
12. Td6: Ddl:+!.

31. ... Le7

U shuéaju 31. ...
ostvario c4?c5,

32, Sd6: Ld6: 33. Td6: Tdf8 34. DeS:!

Tehnitki dio partije Smislov pro-
vodi savrSeno.

34, ... TH: 35. Td7+! [27 36. T£7:+
Tf7: 37. Td8 Tg7 38. De8 g5 39. Dh8+
Kg6 40. Td6+ K£7 41. Dh6: i bijeli je
lako realizirao svoju materijalnu pred-
nost.

De6 bijeli bi ugodna

Upoznajmo se Sa strateSkom idejom
ciji je smisao u tome da bi napredo-
vanjem b-pjeSaka stvorio zaostalog
pjeSaka u protivni¢kom taboru.

TAJMANOV?NEZMETDINOV
Damin gambit
(Kijev 1954)
1, d4 d5 2. c4 c6 3. Sf3 e6 4. cd5 edS
5. Sc3 Sf6 6. Lg5 Le7 7. De2 Sbd7 8. e3
0?0 9. Ld3 Te8 10. O?0 Sf8 11. Tabi

a5! 12. a3 Se4 13. Le?: De7: 14. b4 abé
15. ab4 Sg6 16. b5

Poslije ovoga crni uspijeva postidi
opasnu protivigru na kraljevom krilu.
Bolje je bilo 16. Tel.

16. ... Led 17. Sd2 Sd2: 18. Dd2: Sh4

ey ae ay

Uae Wawa
Hae ane
yy

ee i ma
a,

      
   
  
     

 

 

 

  

V7

N
be

a
is :
sey

  

 

19. &3

»Prijetilo je 19. ... Lf3. Ali poslije
19, Le2 moglo bi uslijediti 19. ... Lh3!
20, gh3 Dg5+ 21. Lge4 Sf3+. Tajmanov
donosi pravilou odluku da Zrtvom pje-
Saka postigne pojednostavljenje pozi-
cije«. (A. Konstantinopoljski).

47
 

19, ... De3:+ 20. De3: Te3: 21. fa4
Td3: 22. be6 be6 23. Se2 Td2 24. Ti2 h6
25. Tbf1 Sg6 26, h3 £6 27. Sg3

Bijeli daje jo§ jednog pjeSaka u 4elji
da pod svaku cijenu aktivira svojeg
topa.

27. ... Td4: 28 Tbt Ta7 29. Tot
Kh7 30. Tfb2 Tdi+ 31. Kh2 Tel 32. Tas
Sf4 33. Sh5 Te2 34. Te2: Se2: 35. Tc8

PJESACKA NADMOC NA DAMINOM KRiLU

Kao rezultat otvorenja kod jedne od
strana moze se stvoriti pjesacka pred-
nost na daminom krilu. Tako na pri-
myer poslije:

1. e4 e6 2. d4 d5 3. Sc3 ded 4, Sed:
erni obiéno provodi potez c7?c5 i po-
slije izmjene d-pjefaka za ce-pjeSaka
bijeli ima pjeSaéku prednost na dami-
nom krilu. Poslije:

1. d4 d5 2. c4 e6 3. S£3 SE6 4. Sc3 c5
5. cd5 Sd5: 6. e4 Sc3: 7. be3 cd4 8. cd4
pjeSacku prednost na daminom krilu
ima crni. Pjegatka prednost na dami-
nom krihi je ozbiljan pozicioni re-
zultat.

Aktivna strana katkad uspijeva stvo-
Titi slobodnjaka koji sputava snage
protivnika. Osim toga voditi pjcSatki
napad na daminom kriiu svakako je
manje opasno nego na kraljevom. Cim
vise se pojednostavljuje pozicija tim
Je blize kona¢nica i tim vise raste zna-
éenje pjeSatke prednosti na daminom
krilu. Treba uzeti u obzir i tu cinje-
nicu da se kralj one strane koja se
brani obiéno nalazi na suprotnom krilu
i da mu je teSko uzeti uée&ée u zadr-
Zavanju slobodnog pjeSaka. Na taj na-
tin je strate$ki plan kod realizacije
pjeSacke prednosti na daminom krilu
Jasan: treba tetiti da se stvori slobodni
pjeSak i uz podrgku figura ga snazno
povesti naprijed. Pouéni primjer je
slijedeca partija:

48

Sd4 36. Sf4 Te7 37. h4 Te4 38. Kg3 Te3+
39. Kf2 Ted 40. 23 Seé 41. Tc6: Sf4: 42.
ef4 Ti4:+ 43. Kg3 Te4 44, Tas Te5?

Trebalo je igrati 44. ... h3! 45. gh5
Te5 i zatim Kh6. Crni bi u tom sluéaju
uspio osvojiti dva vezana slobodna
pjegaka, Sto bi mu_ osiguravalo po-
bjedu. Udinivsi nekoliko gregaka u da
Ijem toku partije crni je bio prinuden
da se zadovolji remijem.

SMISLOV?SZABO _ |
Griinfeldova indijka
(Hastings 1954)

1. c4 Sf6 2. S£3 26 3. d4 Lg7 4. 3 0-0 |
5. Lg2 d5 6. cd5 Sd5: 7. 6?0 c5 8, ef
Sf6 9. e5 Sd5 10. de5 Sb4 11. Sc3 S8cé |
12. De2 Dd3 13. Tdi De2: 14, $e2: Ses:
15. Se5: Le5: 16. Lh6é Te8 17. Td2 Scé
18. Sf4 Lf5 19. Tel Lg7 20. Lg7: Kg?:
21. a3 #5 22. Sd5 Ted8 23. Tedi Lg4 24
£3 Le6 25. b4 h6 26. K£2 Td7 27. Sc3!

 

 

 

 

 

Cim je manje figura tim ée lak¥e biti
provodenje slobodnog pjegaka u damu

27. ... Td2:+ 28. Td2: TdB

Crni_ne Zeli protivniku ustupiti otvo-
renu liniju.

29. Td8: Sd8: 30. £4

Ukljucuje i lovea u borbu.

30. ... gf4 31. gf4 Lb3 32. Ke3 Kf6 33.
b5! e5

Pokazalo se da nije dobro 33. ... Keé
zbog 34. c6! Kd6 35. b6 Scé: 36. Lcé:, |

Abo pak 34. ... bce6, onda 35. bc6 Kd6
W. Sb5+- i c6?c7.

M. Se4+ Ke6 35. c6! ef4+ 36. Kf4:
tes 37. Sc5+ Kd6 38. Sb3: cb5 39. b4
hob 40. Leb: Ke6é: 41. Ke4 h4 42, ab4
Hus 43. Sd4+. Crni predaje.

Na kraju poglavlja pogledajmo ko-

penicu iz partiie YATES?ALJEHIN,
Y Y Y
a ate
Be? og

4 8 ee
Aba] 7 as
de wae |
Wigan @
we fh:

   

   
    

a

 

 

 

u kojoj se pjeSatka prednost bijeloga
pekazala iluzornom.

Slijedilo je:

23, ... Dc3! 24. Del Del: 25. Tel: Td8t

Crnome je uspjelo da potpuno neu-
tralizira pjeSa¢ku prednost na dami-
nom krilu. ZaSto se to dogodilo? U pr-
vom redu cri je zavladao jedinom
otvorenom linijom. U drugom redu
njegov kralj se moze efektivno uklju-
éiti u borbu (bijelom kralju zatvaraja
put viastiti pjeSaci).

26. 23 KET 27. c5 Ki6é 28. Led Le8 29.
a4 g5 30. b5 £4 31. Kfl Td2! 32. Ket
Tb2 33. gf4 gf4 34. Le2 Ke5 35. c6 be6
36. Tc6:

Poslije 36. bc6 crni bi postigao na-
pad pomoéu 36. ... £3 37. Ld e3!.

36. ... Le6 37. Ldl Thi 38. Te5+ Kd4
39. Tc2 e3 40. fe3+ fe3 41. Tce6 Lg4 42.
Td6+ Ke5 43. h3 Lh5. Bijeli predaje.

a DRUGE POZICIONE IDEJE

Sad ¢éemo se upoznati sa drugim po-
»)jonim idejama (zakonitostima) cije
yioucavanje ¢ée dozvoliti Gitaocu da
Wubije ocijeni poziciju i pomodi mu
%s nade pravi strate$ki plan. Govorit
"mo o ovim pozicionim problemirna:

1) Otvorena linija.

2) »Dobri i loSi« lovci.

4) Prednost lovatkog para.

4) Izmjena.

5) Relativna vrijednost figura.

6) Vezivanje.

7) Slobodni pjeSak.

ZNACENJE OTVORENE

(vorenom linijom naziva se verti-
bola na kojoj nema pjeSaka, a polu-
/ivorenom se smatra linija na kojoj je
?tino jedan pjesak. .

Po otvorenim i poluotvorenim lini-
jema topovi razvijaju aktivne opera-

9 ?kola Sahovske igre

ke

8) Blokada.

9) Koéenje oslobadajucih poteza.

10) Potiskivanje figura od »teatra
ratnih zbivanja«.

11) Igra u »jednakoj poziciji«.

Razmatrajuci primjere u kojima_ je
uspjeh postizala strana koja je iza-
brala pravi strateski plan, i koja de
ostvarila poziciono osnovanu ideju,
treba podvuci da se taktiéke greSke po
pravilu stroze kaZnjavaju od strateSkih
i pri provedenju pravilnog strateskog
plana moze se lako postati Zrtvom
taktiéke nepazljivosti.

LINIJE | BORBA ZA NJU

cije. Ovladav3i otvorenom linijom treba
teZiti da se probije sa topovima na
sedmi ili osmi red (prvi ili drugi) s tim
da bi se pjeSake neprijatelja napa-
dalo postrance ili iz pozadine. Osim
toga na sedmom (drugom) redu to-

49
 

 

povi mogu stvarati opasne matne pri-
jetnje. Zbog toga se protivniku ne
smije dobrovoljno prepustiti otvorenu
liniju. Sto se deSava kad jedna od
strana uspije postici prikazanu pred-
nost, pokazuje slijedeci primjer:

BONDAREVSKI?ILJIVICKI
Katalonka
(Moskva 1948)

1. d4 Sf6 2, c4 e6 3. g3 Lb4+ 4. Ld2
De7 5. Lg2 Ld2:+ 6. Dd2: d5 7. Sf
0?0 8. 0-0 Sc6 9. Tcl dce4?

Poéetak pogresnog plana. Crni otvara
liniju koju ée zauzeti bijeli!

10. Ted: e5 11, Se5: Se5: 12. de5S De5:
13, Sc3 c6 14. Tdl Le6 15. Tad

Stadij otvorenja partije je zavrSen.
Nije se teSko uvjeriti da bijeli ima
ozbiljnu pozicionu prednost: kontrolu
nad otvorenom d-linijom.

 

nO OF mea
80 Han ea .
fas

\y

  
 
 

i
Poa
aan

ee
a

WS
SE
it

g

=
Bic
AN
SN

HHA ?ace

15. ... Tac8 16. e4 c5 17. Td6 c4 18.
f4 De5+ 19. Dd4! Se8 20. De5: Tc5: 21.
Td8

Top se probija na osmi red.

21. ... £6 22, Tb8

Napad iz pozadine.

74 Sa oF

Ako bi crni branio pjeSaka pomocu
22, ... Tce7 onda bi poslije 23, Tdd8
Te7 24. Sd5 Ld5: 25. ed5 d-pjeSak bio
promoviran u damu.

23. Tbh7; a6 24. Td6 Lc8 25. Sad Lb7:
26. Sc5: Le8 27. Lf1 i pesto je osvojio
drugog pjeSaka, bijeli je lako postigao
pobjedu,

 

YC

Mice

 

 

 

 

50

Pouéno su se razvijali dogadaji u 6.
partiji meta BOTVINIK?LEVEMNFIS, ©

1937. godine:

a Ge

° let ot et
io 2k

2 8 8 eA
ey

a wae
eA

We, We ?i
Y GY

       
   
   
 
   
  

   

a
ma

Sw
&S

?A

 

 

  

Probivsi se na sedmi red bijeli to-
povi djeluju sa maksimalnom snagom.
Razumije se da bijeli moze remizirati
pomo¢éu 1. Tg7:+ Kf8 2. Tcf7+ Kes.
Medutim viSe se ne moze posti¢i pra-
volinijskom igrom. Prodrijeti sa to-
pom g7 na osmu liniju se ne moze,
jer bez obrane ostaje top na f7. U slu-
Caju 3. Tce? Kf8 4, Th? crni odgovara
4. ... Kg8 i bijeli opet ne postize cilj.
Ako. ni se na hé6 nalazio bijeli pijesak,
tada bi on mogao objaviti mat nastav-
kom 5. Teg7+ K£8 6. Th8 mat.-Odavle
se namece zakljucak: treba djelovanje
topova na 7. redu podrzati pjeSakom
sa 6. reda,

U poziciji na dijagramu bijeli vrii
silan pritisak po 7. redu. Medutim zbog
osjetljive pozicije bijelog kralja crni
moze ratunati na opasan protivnapad.
Botvinik odustaje od remija i prisi-
ljava protivnika da rje8ava komplici-
rane probleme:

1. gS! Tdi+?

Smrtonosna greska. Ni u kojem slu-
éaju nije se smjelo ostaviti bez obrane
osmi red. Trebalo je Zrtvom pjeSaka
1. ... e3 odvuci topa c7 sa sedmog
reda. Poslijc 2. Te3: Tf4 3. 26 f2 4. Tel
Tf£5 crni bi postigao jednaku igru.

2. Kf2 Td2+ 3. Kel Te2+ 4. Kf hg5
5. Tg7:+. Crni predaje, jer na potez
kraljem slijedi 6. h5?h6é Sto odlutuje
ishod igre.

Yorba za otvorenu liniju moze po-
?iafi asnevni motiv éitave partije. Kao
?trativni primjer moze nam sluziti
weiija TATMANOV?LISICIN, polufi-
vole pry. SSSR 1949.

1 4 d5 2. c4 e6 3, Sf3 c6 4. De2 Sd7
) g) Ld6 6. Lg2 £5 7. 0O?0 Sgfé 8. cd5

 

44 ciljem da zapotne aktivne opera-

/)) bijeli etvara c-liniju.

.... cd5 9. Sc3 a6

fa bi uévrstio poziciju lovca na dé.

14!
poslije izmjene
)iha su crna polja.

mM... Lf4: 11. gi4 0-0 12. Sa4 Sb6
mh AeS

Ppican princip: prije nego se potne
Hiehom po cliniji, bijeli zauzima
Meehadem tacku cS. Ova prethodnica
» is protivniku da uspjesno mane-
) )s Sa svojim snagama.

1)... Dd6 14, Se5 Ths

Mile je bilo pomoéu 14. ... Sbd7
ali izmijeniti aktivnog bijelog
Jorn. Preporuéa se Sto je moguce
ii) izmijeniti aktivno postavljene
vniéke figure, ako to nije vezano
?slobljenjem viastite pozicije.
% af Sa8
>) prelazi na pasivnu obranu Sto
yaya njegovu poziciju.
» aS!

Rado lovaca osla-

    
  
 
 
  
 
 
  
  

Hyreuje poziciju skakaéa, jer bi
)) 16... b6 a-pjeSak postao slab.

Ld7 17, Ticl Lb5 18. e3 Tfc8&
Vai Te7 20. Tc3

 

Postrojivsi teSke figure na otvorenoj
liniji bijeli si osigurava prednost u
snagama na tom dijelu plote.

20, ... De7 21. Lfl

Izmjena lovaca koju predlaze bijeli
oslabljuje u protivni¢ékom taboru polje
b7, na kejem ce se uskoro odigrati
katastrofa.

21, ... Lfl: 22. Kf: Tbc8

Na prvi pogled se Gini da je crni
uspio izgraditi évrstu obranu. Bijeli
medutim u njoj nalazi slabu taéku.

23. Db3! Se8 24. Sb7:! Tb7: 25. Db7:!!
Db7: 26. Tc8:

Odluéujudi prodor na osmi red. °

26. ... Kf8 27. Tb8!

Qvim potezom zavrSava kompbinacija
bijeloga. Sada njegov drugi top dobiva
moguénost da se probije na osmi red.

27. ... De7

Nije bilo preporuéljivo 27. ... Db8:
zbog 28. Sd7-+. Ako 27, ... Da7 onda
28. Tec8 Sc7 29. Scé6.

28. Ta8: gé 29. Tcc8

Dalje je sve lako razumljivo.

29. ... Kg7 30. Te8: Dc7 31. Tec8 Db7
32. Tab8 Da7 33. Th8 De7 34. Thg8+
Khé 35. Tg6:+ Kh5 36. Tg3 Kh4 37.
Si3+ Kh5 38. Thg8 i crni se konaéno
predao.

Pritisak po otvorenoj liniji ne do-
vodi uvijek cilju samo pomodu kom-
binacija. Evo pozicitje koja je nastala
u__partiji STEINER?FLOHR, meé
SSSR?SAD 1946.

 

oe Laer

83

   

 

 

 

 

51
 

 

 

 

Upravo k ovoj poziciji je teZio Flohr.
Crni viada na jedinoj otvorenoj liniji
u centru. Bijeli prijeti potezom Tedl
da pojednostavi poziciju. Zadatak cr-
noga se sastoji u tome da onemoguci
tu namjeru,

24. ... De7 25. Khi a5

Crni ima namjeru da poéne even-
tualno napredovanje pomoéu a5?aé4,

26. Df3 hé

Otvara ventil kralju.

27. Te4 Ted: 28, De4: Td2

Prodor na drugi red koji nam je veé
poznat.

29, a4 Dc6! 30. Ded

Poslije izmjene dama topovska ko-
naénica bi bila izgubljena za bijeloga
zbog slabocéa pjesaka na b3 i e5.

30. ... Td3 31. Dh5 Tb3:!! 32, Df7:+4-
Kh7 33. Kh2 Ded: 34. T£6

Ako 34. Tf5 sa prijetnjom Tg5! onda
34.... Dh4,

34, ... Dd3! 35. T£3 Dd5 36. Th3:

Vodi u izgubljenn damsku konaéni-
cu. Na 36. Tf5 Flohr je pripremio 36.

. Dd2! 37. De6:?.Tb2 i mat na g2 je
neizbjezan, UW partiji je slijedilo:

36. ...-Db3: 37. Dd7 De4 38. Dd6 Kg6
39. Ket DaS 40. De7 Dd4+ 41. Khi. Bi-
jeli predaje, jer poslije 41, Da4; 42.
Db7: Dai+ i De5: crni lako ?dobiva.

x

DeSava se i to da zahvativ¥i otvorenu
liniju nije moguce pojaéati pritisak.
Tada treba pogledati postoji li mo-
gucnost da se otvori druga linija da
bi se istovremeno operiralo protiv ra-
znih objekata. Sli¢an plan je proveo

xe
ot | hs Ga
eh

eee

 

 

 
 
 
 

 

Brom

      

 

 

 

32

JUDOVIC u partiji protiv KLAMANA,

XVI pry. SSSR 1947. godine:

Bijeli ima veliku prostornu prednost.
Osim toga i otvorenu eliniju. Pa ipak
ako bijeli nastavi igrati fablonski
udvajajuci topove 1%. Te? Te& 19, Tdel
onda ce se poslije 19. ... LfR 20, Tei:
Se8: pokazati da se ne moze probiti
na sedmi red zbog toga Sto lovei cr-
noga izvrsno Siite polja na koja bi se
trebalo probiti. Zbog toga je bijeli odlu-
cio pokusati prije prodor na daminom
krilu gdje ¢e crnom biti teSko da od-
bije agresiju. Slijedilo je:

18. b4! b5

Inaée bi bijeli odigrao b4?b5!

19. a4 a6 20. ab5 ab5 21, Tal Te8 22.
Ta2!

Sprema se udvojiti topove. Crni se
priprema na obranu a-linije.

22, ... Dc8 23. Teal Db7 24. Db2 Se6
25. Ta3

Prijeti da poslije Tal?a2 i Db2?a!
pojaéa pritisak po a-liniji.

5. ... Sce7 26. Ta5 Ta5: 27. Ta5: Saé
28. Da3 Sab8

Nije iglo 28. ... Ta8 zbog 29. Sb5:
cb5 30. Lb5:. Poslije poteza u_partiji
bijeli se probija na sedmi red.

29. Ta7 Dc8 30. Sb5:!

Pobjedi je vodio takoder i manevar
30, Tc7 sa slijedecim Da7!.

30. ... cb5 31. Lb5: Kg7 32. Lb8: Sb3:
33. Le8: De8: 34. b5 Lf8 35. De3! Dc8
36. Df4. Crni predajc, jer ne moze od-
biti prijetnje Ta8 i Se5,

Drugi princip: udvajanje tapova priie
otvaranja linije, mozemo pogicdati u
slijedecem primjeru:

 

85

 

 

 

 

 

 

To je pozicija iz partije RETI?
CARLS, Baden-Baden 1925. godine. Is-
koristivSi svoju teritorijalnu prednost
bijeli udvaja topove prije otvaranja
linije.

1. Th3 Tbhg8 2. Tbh1 Dd8 3. Sd5 gh4

Sada pod udar topova pada pjesak
hé. Bijeli je medutim prijetio mane-
vrom Kfi, Dh2 i hg5.

4. Th4; Kf7 5. Kf2 Df8 6. Thé: Thé:
7. Thé: Dg7 8. Da3! i crni predaje.

Znataj otvorene linije razmatrat ¢e-
mo joS u poglavlju posvecenu topov-
skim konaénicama. Mnogo poutnog
moze se takoder izvuci iz partija koje
su publicirane na kraju knjige i iz par-
tije Smislov?Denker.

O »DOBRIM« I »LOSIM« LOVCIMA

Da li je lovac dobar ili lo? zavisi o
stepenu njegove aktivnosti. Ako Jovac
ima slobodnu dijagonalu i na taj na-
tin moze biti aktivan, govorimo da je
lovac dobar. Ako njegov put zagraduju
viastiti pjeSaci ili pjeSactki lanac pro-
fivnika pa je njegova pokretnost ogra-
ni¢ena, ka%emo da je lovac lo&.

Potet ¢emo nase izlaganje sa pozici-
jom gdje lovac aktivno djeluje na ve-
likoj dijagonali:

86

 

 

Aktivni lovac na g7 gada damino
krilo protivnika. Njegov oponent Lg2
je manje aktivan jer njegov radijus
owraniéava pjeSak d5. TALJ, koji je u
{o| partiji igrao sa crnima protiv TE-
SCIINERA, Beé 1957. nastavio je:

19. .,. De2! 20. De2:

Nije bilo dobro 20. Te7: Dd2: 21.
Te8:-+ Tes: 22. Ld2: Lb2: 23. Tel Tel:+
4, Lel: zbog 24. ... Le3!.

20. ... Le2: 21. Tac] Ld3 22. Te3 Lb?2:!

Predvidajuci da se Lg2 necée moci
breo ukljuciti u igru ecrni daje dva
lovca 2a topa.

23. Td3: Leif: 24, Let: Ted: 25. Ld2
Tb8 26. Le3 a5 27. Td2 a4 28. Lfi Tcl
29, Tb2 Tal 30. Kg2 a3 31. Tc2 b3! 32.
ab3 a2 33. Le2 Tgl+ i za nekoliko po-
teza crni je dobio.

Da bi se oslabio pritisak fijanketira-
nog lovca ona strana koja se brani kat-
kada biva prinudena da stvori pje-
Satki §tit igrajuci c7?c6 (odnosno za
bijelog c2?¢3), U sliénim pozicijama
strateSki plan aktivne strane sastoji se
éesto u tome da bi se napredovanjem
b-pjegaka oslabio neprijateljski pjeSak
c6 (c3) i samim tim se poveéao radius
djelovanja lovca. Evo primjera iz par-
tije BISGUIER?FUDERER, Goteborg
1955.

 

87

As
a
ey,

 

 

 

 

ee

 

 

.. b4! 22. Sb3 Da7! 23. ¢4
Centar bijeloga je oslabijen a isto-
vremeno se povecao radius djelovanja
Jovca na @7.
23. ... Da4 24. Sf3 Ta& 25, Lg5 Les
26. Tel Sge5 27. Se5: Le5: 28. Tal
Bolje je bilo 28. Kg2.
 

ee Whee Beli Predaje
; nol aulis ijeti
Sd4 tako i 30, ... 143.0 S3K° 30. «.

U_ partiji ALJEHIN?EUWE, mee

1935, i ijeli j éeki
ee. godine, bijelj Je neocekivano odi-

 

 

 

 

as [iy 2 ;
40 wax

 

 

 

 

 

 

19. b4! Dez

Prihvaganje Zrtve pj i

a PjeSaka ne ide:
roy bee 20. Sb3 De? 21. Det 13 2
el Lb2 23. To2? £5 24. Dba. F

20. b5 c5

Prvi dio StrateSko; i
v ; g plana bij j
zavrsen. Polje d5 je adaiidia? -

21. S£5 £6 22. Se3 Le6 23. Ld5!

Sa ciljem i :
pale ae da okupira vaéno centralno

235 ey Last? 24 Td5:!
d5: . 7! Da5 25,
ee eh Ke Ld8 27, Le5: fe5 28 Tam
ae : ! Kh8 30, De5:. Crni pre.

Na 30....T cuj
Be ain ?8 odluéuje 31. Dast ghé

U slijedecem primje:
! edec Jeru uz
crnog bila je loga izmjena Reet
FILIP?GUIMARD
Holandska
(G6teborg 1955)

1. c4 06 2 83 £5 3. Lg?
. ; Si6 4. S£3
Retin eee: b3 57, Uh? cose agen

crni ce teZiti da manevrom
aktivira Svojeg logeg lovca. qa

34

jer po-

10. De2
ae Dh5 11, e4 ded 12, de4 £4 13.
Mike logeg manevra, Pravilno
Mo 13. ... Dhé sa Slijede¢dim Sh5.
14, b3 Sh6 15, Sg5! Lgs: j

Ozbiljna Pozicior
: ma greska. Sad Z
Rola u crnom taboru Postaju Babee.
y le eens lovac potinje vriitj a
is, ne : : . ine
o ax na njih. Bolje Je bilo 15,

16. £5 Dg5: 17, Des:
: 17, De3! DES 18. :
Be. Le3: Sf 20. 13 Laz 21. of a
Lg6 23. Las TE 24. Taet i

 

 

a . Lie 25. Sc4 Si7 26. £5) Sd6:
Tm idir: i h
bos ikvidira opasnog Protivniékog
a cd6 ef5 28. 5 .
rw ip visst i x
wie Pjesaci brzo odluéuju ishod
28. ... Se4 29, Led: fe4
, fs 30.
ed? be4 32. bed Ta8 33. oS foe
uskoro predao. at
U toj Partiji crnom j j
: ; Je uspjel.
oslobodi od bitnog détebe. svaie =
2icije Izmijenivsi lovca na dé, Medutin:
Poslije toga bijeli je Stvorio opasnog

slobodnj ji j tio i
oe Jaka koji je odlucio ishodom

me ae Primjer y kojem odluéu-
acaj za ocje icije i
Taspored lovaca: Ops Paver tae

KOTOV?SZABO
Kraljeva indijka
(Ziirich 1953)
- 04 S66 2. c4 86 3, Sc3 Lg7 4. e4 d6

1
5. £3 0-0 6. Le3 e5 7
. - d5 Sh5 8. p.
9. O00 Sd7 10, Ld3 Sc5 11. Le? a =

 

 

 

 

PshlokiravSi poziciju u centru erni
a namjeru da prenese borbu na
bila. Medutim kao Sto pokazuje dalj-
»)) tok borbe, taj plan se pokazao kao
| Bolje je bilo sacuvati napetost u
itra nastavkom 11. ... Sf6.

12, Lf2 a6 13. Sge2 a5 14. Kb{ 1d7 15.
1 TE 16. Sd3 b6 17. Tcl Lf6 18. Thfi
ih

 

 

ab

 

 

 

 

Lovac na f2 évrsto brani crna polja.
Vhogz toga Szabo svojim posljednjim
polezom Zeli ne samo da se oslobodi
svoga slabog lovca nego i da likvidira
gktivnog protivni¢kog lovca,

19. Le5:!

Otvaranje b-linije nema velikog zna-
faja za crnoga. Znatno bitnija je ¢i-
jenica da se u taboru protivnika po-
jivijuje izolirani a-pjeSak.

19. ... be5 20. Lad!

Uloge se mijenjaju. Sada ved bijeli
prediaze izmjenu svojeg loSeg lovca za
protivni¢kog lovca koji prekriva bijela
polja. Zbog toga je crni u 18. potezu
trebao odigrati a5?a4.

20. ... Lad:

Poslije 20. ... Le8 21. Le6 bijeli bi
lovac na c6 zauzeo vrio jaku poziciju.

21. Sa4; Dd7 22. Sc3

U zablokiranim pozicijama osjetno
taste uloga skakaéa. Ocrtava se prijet-
nja bijeloga da pomodcu Sb5, Tcei?c3?
a3 potne napad na daminom krilu. U
Zelji da ne eka pasivno dogadaje cri
pocinje protivigru na kraljevom krilu.

22. ... g5 23. h3 Sf6 24. Sb5 h5 25.

Thi

Jedan top se ostavlja za obranu kra-
ljevog krila.

25. ... Th? 26. Tc3 g4 27. he4 hg4
28. Ta3 Lg3 29. Th7: Dh7: 30. Sci!

Ne treba se Zuriti sa osvajanjem a-
-pjeSaka, jer bi poslije Dhl+ crni do
bio vaznog f-pjeSaka.

30. ... Dhi!

Protivnapad je jedina nada crnoga.

31. Sc7: gf3 32. gf3 Ta7 33. Se6 Lei
34. Ddl Th7 35. Td3 Th2 36. a3 Sd7
37, Da4 Dg2 38. Tb3 Lce3 39, Se2!!

Poslije ovog krasnog poteza crni je
predao. Na 39... De2: pobjedi vodi 40.
Tb8+! Sb8: 41. De&+.

*

Ostaviti protivnika sa loSim lovcem
bila je osnovna strategija bijeloga u
slijedecoj partiji:

ALIEHIN?EUWE
Kraljeva indijka
(London 1922)

1, d4 Sf 2. Sf3 26 3. Lfi4 Lge7 4.
Shd2 c5! 5. e3 d6 6. c3

Cilj ovog poteza je da stvori pje-
Sacki trokut c3?d4?e3 i samim tim
ogranici aktivnost lovca na g7.

6. ... Sc6 7. h3 OD 8. Let Ted 9.
0?O e5? 10. de5 Sed: 11. Le5:! de5 12.
Sg5 Le6 13. Le6é: fe6 14. Sde4 Se4: 15.
Dd8: Ted8: 16. Se4:

Otvorenje partije zavrsilo se u ko-
rist bijeloga. Crni je ostao sa loSim
lovcem koji ée u daljem toku igrati
ulogu statiste.

16. ... b6 17, Tfdi Kf8 18. Kf! Ke7
19. c4 h6 20. Ke2 Tdi: 21. Tdi: Tb8

Na 21. ... Td8& Aljehin se spremao
da nastavi 22. Td8: i 23. h4),

22. Td3 Lh8

(vidi dijagram br. 91)

23. a4!

Stvara u protivniékom logoru sla
bog pjeSaka i otvara novu liniju za
topa.

23. ... Te8

55
 

 

Ne ide 23. ... a5 zbog 24. Tb3 i pri-
jetnja Sc5: je neobranjiva.

24. Tb3 Kd7 25. a5 Ke6 26. abé ab6 27.
Ta3! Lg7

Dalje je stvar tehnike.

28. Tal Tc7 29. Ta8! Te7 30. Tc8+
Kd7 31. Tg8! Kce6 32. hd Ke7 33, 24
Ke6 34. Kd3 Td7+ 35. Kce3 T£7 36. b3
Ke7 37, Kd3 Td7+ 38. Ke2 T£7 39. Sc3!
Te7 40. g5 he5 41. hgS Ke6é 42, Kd3
Td7+ 43. Ke4-Tc7 44. Sb5 Te7 45. £3
Kd7 46. Tb8 Ke6 47. Tc8+ Kd7 48.
Te7+ Kd8 49. Tc6! Th7 50. Te6:. Crni
predaje. F

Treba primijetiti da koji puta logi
lovac ispunjava vaine funkcije u obra-
ni kraljeve ?-pozicije. Na primjer u
Kraljevoj indijci lovac na g7 se éesto

PREDNOST LOVACKOG PARA

Nize navedena partija jasno ilustrira
Snagu lovatkog para u otvorenoj. po
ziciji. Isprva su oni oteZavali mane-
varske moguénosti crnoga a zatim su
potpuno paralizirali njegove snage.

MILEJKA?BARVIK

Ben Oni
(Riga 1958)

1. d4 Sf6 2. c4 5 3, d5 e6 4, Sc3 ed5
5. cd5 d6 6. e4 g6 7. £4 Lg7 8. e5 ded

56

12. g3 Le3:+
De2:+ 15. Se2: SE8

upire u vlastitog pjeSaka 65, ali ga
se ne smije udaljiti, jer se pozicija
oko kralja raspada. Na kraju navo-
dimo primjer u kojem jedna od stra-
na Zrtvom pje§aka uspijeva aktivirati
loSeg lovca:

 

U toj poziciji iz partije ZUHOVIC-
KI?BOLESLAVSKI, Rostov 1939. bi
jeli je nastavio:

20. e5! Ted:

Brzo je gubilo 20. ... ded zbog 21,
Le5: be5 22. Sf6+ ili 20. ... fe5 21,
Lg5 Db& 22. Sf6+ Lf6: 23. Lf6: Taz
24. Dh6é Se6 25, Ld5! i crni je prime-
ran da polozi orudje.

21. Le5: be5 22. Sf6:+ Lé6: 23. TeS:
Tb8 24. Teel i sa kvalitetom vite bi-
jeli je dobio.

Bolje je bilo 8 ... Sh5.

9. fe5 Sfd7 10. e6 fe6 11. deé Dh4+
13. be} De4+ 14, De2

: : *
Sada se otkriva zamisao crnoga. On

se nada da ée pojednostaviti poziciju
i bez uzbudenja unigtiti pjeSaka na
e6.. Medutim ispunjavajuci svoj plan
crni je morao protivniku ustupiti pred-
nost lovac¢koeg para.

16, Sf4 Se6: 17, Led!

 

   
   
  
   
   
  
   
  

   
   
   
  
   
 
  
   
  

 

 

iy... Sf4: 18, Lf4:

1) evoj otvorenoj poziciji otito se
Plweuje snaga bijelih lovaca. Cra
+) nite u stanju da normalno zavr§i
aT

Hi. ... LES 19. 0?0

Joh jace je bilo 19. 0O?0?0.

 ... Sc6 20. Tad1 h5

Veijetilo je 21. Tfel+ Kf8 22. Lhé
Wnt
i, Ld6 Th7
V) eivari crni je paraliziran. On ne
Me igrati 21. . O-O0 zbog 22.
me | 23. Le6+.

) Tfel+ Kd8 23. Le5:+ Td7 24. Ld6!
1. Le6!

Pelle adstranjenja lovca sa e5 bi-
) lopovi stupaju u borbu sa odlucu-
lm efektom.

w. ... Le6: 26, Te6: b5 27. Tg6: Kc8
TAS! Kb7 29. Ths: Tad? 30, Thhé!
My itiva se slaboca Sestog reda.

? ... Sad 31. Le5. Crni predaje.

) kraju treba primijetiti da dva
?9 lise opasni u svim sluctajevima,
?) Samo u otyorenim pozicijama
ve oni djeluju na otvorenim dijago-
toma. U drugim sluéajevima kada

poericiia zablokirana raste snaga
mkt
M partiji LISICIN?KLAVIN, Momée.
Peenitve SSSR 1953. crni je prepustio
Poviemku prednost lovackog para

Peividujuci da ga bijeli nece uspjeti
Soret a blokiranoj poziciji.

 

12. ... £5! 13. Sg3 f4 14, Se6: De6: 15,
Sd5 Sd5: 16. cd5 Dd7 17. Tb1 c5!

Crni se vrlo paZljivo brani, Sada se
on oslobada od zaostalog pjeSaka.

18, be6 bc6 19. Db3 c5 20. £3 h5 21.
Db5 Dc8! 22. Tfct 25 23. gf4 ef4 24, Lc3
Le3; 25. Tc3; De7!

Prijetilo je d4. Sada bi na taj po-
tez slijedilo 26. ... Dg7. U zavrSnom
dijelu partije pokazuje se da je crni
skakaé jaci od bijelog lovca.

26. Tc2 Dg7 27. Db2 S£7! 28. Dg7:+
Kg7: 29. Kf2

Bolje je bilo 29, Tb7.

29. ... Se5 30. Ke2 Tfb8 31. Tcb2
Tb6! 32. h3

Prijetilo je g4.

32. ... Tab8 33. Thé: Tb6: 34. Tb6: abé
35. a4 Kf6 36. Kd2 g4! 37. hed hg4 38.
fed Kg5 39. Kce3 Kgd: 40. d4 cd4+ 41,
Kd4: Kg3 42, Lil Kf2 43, Lh3 £3 i crni
je dobio.

 

57
IZMJENA

, Sa izmjenom figura i pjeSaka susre-
éemo se u toku Citave partije. U otvo-
renju se figure i pjeSaci mijenjaju sa
ciljem:

a) Da se dobije tempo, npr. 1. e4
d5 2. ed5 Dd5: 3. Sc3 i bijeli je po-
moéu izmjene dobio tempo.

. b) Da se ne gubi vrijeme na povla-
éenje, npr. 1. e4 c6 2, d4 d5 3. Sc3 det
4, Se4: Sf6 ine Zeleci da gubi tempo
za poviacenje skakaca bijeli ga miije-
nja pomocu 5. Sié:+.

! c) Da se unigte snage protivnika ko-
Je brane vaine taéke, taj cilj je npr.
slijedio Botvinik sa potezom 1. ...
Lf u svojoj partiji sa Stahlbergom
(vidi poglavlje o fiksiranom centru).

Osobito je interesantna partija MEZ-
GAJLIS?KANENBERG, u kojoj je bi-
jeli izmjenom lovaca oslabio na taj
naéin vaznu dijagonalu.

 

95

 

7

 

a Mw Bes)
y hese ee

5 oA

an 7

     
 

25. Sd7:-+ Kg8 26. Sf8: Tg2:+ 27. Ki
Tf8: 28. Yel. Crni predaje.

U_partiji PRUUN?VISTANECKi"
Vilmos 1946. crni je serijorn koris:
izmjena stvorio u taboru protivnil
cijeli kompleks slabih polja.

 

 

 

    
   
   
  
  

 

96
Joleda da bijeli. moze postici pred-
4) uastavkom 16. Ld5:. Medutim, kao
}) pokazao Botvinik u svojoj knji
s}abrane partijex, na 16. ... ed5 1.
moze uslijediti 17. ... Te8t! 1 po-
® ih. Le?: Dd7: 19. Tel Tac8 20.

fer: 21, Te?: De?7: 22. Dds: Te2
) uepijeva satuvati ravnotezu. Svo-
\ yostavkom Botvinik stvara u cr
)) poriciji slabe pieSake.
i) LeT: De7: 17. Sg6! fg6 18. Ld5:
19. Tel
}4 1. Lb?: crni bi odgovorio 19. ...

 

 

 

 

fe ee

U sluéaju da bijeli uzme na e5, pj
Sak e3 postaje slab.

2.... e4 3, Le2 Lg3:i

We ... Db4 20. Lb3 TY6
Medupotez ¢iji je cilj prisiliti pr

 

 

tivnika da to je moguce skuplie pla
Zgrtvovanu figuru. Pritom se osjetn
oslabljuje kraljevo krilo bijelog.

4. hg3 Lf3: 5. Lf3: ef3 6. Df3:

     
 
  

YZ GRY
Fi oral

 

GY 4 i :
Bo 2g , Crni ostvaruje blokadu bijelih pol):

    

da bi zatim pregrupirao snage i pote:
odluéni napad na kraljevom krilu.
6. ... Tfe8 7. Lf2 Te6! 8. Td3 Thef !

|

14. Thi! Te8 15. b4 Dd8 16. Lb2! Th8

 

 

 

47. Dd2 b6 18. Lg7: Kg7: 19. De3+ sielscd

Sada se dijagonala ail?h8 nalazi u _Ovdje skakaé zauzima vrlo jaku po
rukama bijeloga. ziciju.

19. ... £6 20. Tb2 De7 21. 41 Dig 22, «10: Te? Ta6

Tbe2! Poéetak finalnog napada.
ZavrSava koncentraciju snaga u cen- 11. Kh? Dd7 12. Lel Tf6 13. Dg2 Dat
tru.

14. b4 Sg5 15. e4 Dh5+ 16. Kgl Sh34
22. ... Thd8 23. ga! Sh4 Bijeli_ predaje.
Slijedi kombinatorni udar.
24, Sf6:! Te2:

Ne ide 24, ... Df6: zbog 25. Te7+!.

uU partiji BOTVINIK?ALATORCE\
bijeli je pomodu izmjene oslabio pje
$actki polozaj protivnika,

38

  
      
 
 
   

Yovodom tog poteza Botvinik je pi
» «Narayno ne 20. ... Dd4: zbog 21.
{ Pa ipak je crni izabrao nepra-
) plan cbrane. On uzalud udvaja
ve na fliniji, gdje oni nemaju Sta
Ki Trebalo je postaviti lovca na
} udvojiti topove na d-liniji. Po-
ie poteza u_ tekstu pijeli uspijeva
Heniti dame i posti¢i ugodniju ko-
Mics.

] Svaki Sahista zna da je dama po
Weel potpuno jednaka dvjema topo-
Sima, lovac i skakaé su jednako vri-
) Joi, laka figura i jedan do dva pje-
+44 kompenziraju gubitak topa a tri
pietoka laku figuru.

21. Yad Tef8 22. £3 Kh7 23. Dd2 Db6
2A. TeS TE4 25. De3 T8f6 26. Dc3 Leé 27.
Dc5 Ded: 28. des

Bijeli ima pjcSatku prednost na da-
minom krilu, a na kraljevom on sa
svoja tri pjeSaka lako zadréava éetiri
cra.

28. ... T4£5 29. Tdel Te5: 30. Te5:
Ti

Samo ubrzava poraz.

31. Tf5: ef5 32. Kf2 g5 33. Ke3 Kg6
34. Ka4 Kf6 35. LdS b5 36. h3 g4 37.
hed fg4 38. fg4 hg4 39. g3 Kf5 40. b4
Kié 41. Ke4 Ke7 42. Lc6: beé 43. KES
a6 44. a3 KET 45. Kg4: Ke6 46. Keg5.
Crni predaje.

Izmjene se poduzimaju s ciljem da
se zahvati kontrola na otvorenoj liniji
ili da se igra prevede u povoljnu ko-
naénicu. Posljednje najteSce sluzi kao
naéin realizacije materijalne prednosti.

U pozicijama sa podjednakim snaga-
ma neophodno je konstantno uzimati
u obzir mogucnost uprogéavanja pozi-
cije i prelaza u povoljnu konaénicu.
Ova veza centralnog stadija partije i
konaénice je tipitna za suvremene me-
tode Sahovske borbe (gledaj poglavije:
Uloga konaénica u Sahovskoj partiji).

 

RELATIVNA VRIJEDNOST FIGURA

Medutim u procesu borbe figure na-
padaju ili se brane, zgauzimaju dobru
ii loSu poziciju. U konkretnoj situ-
aciji snaga figura se mijenja. Na nize
navedenim primjerima mi éemo se
uvjeriti da relativna vrijednost figura
zavisi od osobina pozicije.

59
KOMPENZACHA ZA DAMU

.Ako je vedcina figura izmijenjena ?i
topovi imaju moguénost da napadaju
neprijateljskog kralja, dva topa se
mogu pokazati jacim od dame.

98

   

 

   
 

? ayyl WE iy
$9 ?a mA R
mua oma;

to Wits
220

 

 

   

aol
|

mb

 

 

Ova pozicija je nastala u_partiji
PANOV?BONC-OSMOLOVSKI na 727.
Samp. Moskve. Bijeli je odigrao:

27. ab6

Crni je nepravilno ocijenio poziciju
i odgovorio:

27. ... Lb6:?

Bolje je bilo 27. ... abé.

28. Lb6: Th6: 29. Db6: ab6 30. Ta8:+
Kh7

Pozicija crnog je postala beznadna.
Zbog toga Sto bijeli topovi zahvataju
sedmi red crni ne uspijeva organizi-
Yati mapad na kralja i brzo gubi.

31. Tdd8 g5 32. Td3 Ded

Poku&ava da organizira protivigru.

33. Ta7 De4 34. Tdd7 De4:

Crni ne moze nastaviti 34. ... Kg6
35. Tf7: Df7: 36. Tf7: Kf7: zbog toga
Sto bi pjeSaéka konacnica bila za nje-
ga izgubljena.

35. Ti7: Kh6 36, Tg7; Db1+

Ne ide pokugaj da se postigne remi
putem 36. ... Del+ 37. Kg2 De4+ 38.
Kh2 Di4+ zbog 39. Kgi! Del+ 40. Kg2!
itd.

37. Kg? De4+ 38. Kh2 De2 39. Tef?
Ke6 40. TES

60

Osigurava svom kralju sigurnu po-
ziciju i pristupa izgradnji matne mre-
Ze,

40. ... e4 4%. Tat?, Crni predaje.

*

Sa slobodnim pjes?akom (osabito ako
je on daleko odmakao) dva topa su
takoder jaéa od dame. U tom slu-
éaju jedan od topova osigurava iz
pozadine napredovanje pjeSaka, §&to
prisiljava damu da ga blokira. Ukolike
dama zauzme pasivnu poziciju, drugi
top dobiva moguénost da razvije aktiv-
ne operacije: da osvaja pjeSake ili da
istisne damu sa blokirajude pozicije
Ona strana koja ima topove mora
otro paziti na to da protivniku ne
uspije posti¢i remi pomodcu vjecnog
Saha.

Evo primjera igre u sli¢nim konaé-
nicama:

ALJEHIN?LILIENTAL

 

99

 

 

 

 

Slijedilo je:

22, Dd8:+! Dd8: 23. Lh4: Dh8 24. Lt6:
Df: 25. 0?0-0!

Bijeli zrtvuje nekoliko pjefaka da bi
dobio pokretnog slobodnjaka.

23. ... fe4 26. de4 Df4+ 27. Td2 Ded:
28. h4! De4:+ 29. Kb1 Di4 30. Tddl Dhé

Prvi dio plana je ispunjen. Dama je
prinudena da zauzme pasivnu poziciyu

31. g4 Kas
: Bolje je bilo 31. ... Ka?
juci 35. potez bijeloga.

32. Tdel a5 33 h5 a4 34. a3 £6

 

 

sprecava-

 

 

Viijetilo je 34. g5 Dg5: 35. h6.

1) Te6 Kd7 36. g5! Dg5: 37. hé! Dg2
 Yeel Dg6+ 39, Kal Dh7 40. Tegl
Ret 41. Te7

lia etapa strateSkog plana.

4\, ... Ded 42. Thgl

lop ne moze ostati iza pjeSaka jer
}) prijetnja Del+ vrlo neugodna.

. ... Dh4 43. h7 65 44. Tc7: DbS
#) Yel+ Kd5 46, Ka2!

?toe toga da crni ne bi mogao dati

?sh tko top napusti prvi red.

M, ... Kd4 47, Tdi+! Ke4

(rni kralj je na udaru. Ne ide npr.
1)... Ke5 zbog 48. Te7+ Kf4 49. Tfi+

Bel 50. Tg7+ Kh2 51. Tfgl.

AW. Tdé: De8 49, T&6: Dh8

Prijetilo je Te7+!.

50. Tho

Top je opet zauzeo najjacu poziciju.
Yedatak drugog topa jest da istisne
damu sa polja hé.

$0. ... Kf4 51. Tc8

Jo§& taénije je bilo prethodno 31. Thl.

Si. ... De8: 52. Th4+ Keg5 53. h8D
te6+ 54, Kb1 Del+ 55. Ke2 De2+ 56.
Ke3. Crni predaje.

*

Protiy dva topa teSko se boriti dami
?8 slobodnim pjeSakom. Obiéno uspi-
jeva udvojiti topove i osvojiti pje-
kaka.

U_ sredignjici Gesto dolazi do iz-
mjene dame za dva topa. Kako ocije-
niti poziciju? Kako si predstaviti dalj-
mie konture borbe i kako razjasniti
{ko ?e imati bolje Sanse?

Poslije izmjene vecine figura topovi
ma obiéno jaci od dame. U sredignjici,
medutim, oni su kao po pravilu sla-
biji od nje zbog toga jer su nedovoljno
fazvijeni i ne mogu djclovati poveza-
no.

Ona strana koja ima damu moje is-
koristiti tu Cinjenicu za napad na ne-
prijateljskog kralja. Fred nama je po-
ucan primjer jz partije Turnira kan-
didata, Budimpegta 1950 godine:

BRONSTEIN?KOTOV

Be ex
100 [iia alsa
2 & al

 

 

 

   

 

Zadnji potez crnoga bio je 16. ...
Ke? sa idejom da sprijeci potez 17.
Dfé. Madarski velemajstor Maroczy po-
kazao je da je bolje bilo 16. ... e5 17.
De5:+ Le6 18. Sg5 0-0-0! 19. Se6: feb
20. De6:+, iako bi i u tom slucaju bi-
jeli zadrzao bolje Sansec. Pa ipak je
crni mogao ra¢unati na uporniji otpor.

17. Se5 Ld7

Ne ide 17. ... f6 zbog 18. Dh3.

18. Da3+! c5 19, Df

To je smisao prethodnog poteza. Bi-
jeli prijeti prodorom na f7 i b7,

19. ... Tad8

I na druge poteze partija je za cr-
noga izgubljena.

20. Df7:+ Kd6 21. Df4! Tdf8 22. Sf7+
Ke7 23. Lh5 Lce6 24, Dd6+ Kf6 25. Shé
Tgl+ 26. Kd2 Kg7 27. Sg4! Tg4: 28.
De7+ Kh6 29. Lg4: Ti2:+ 30. Ke3 Tft
31, h4! Kg6 32. Lh5+! i crni predaje.

*

Cesto su top, lovac i pjeSak dovolj-
na kompenzacija za damu. Pri takvom
odnosu snaga kao kriterij ocjene slu-
#i takoder i sposobnost figura da dje-
luju aktivno i harmoniéno. Mozemo
ustanoviti slijedeée: Izmjena je nepo-
godna ako top i lovac zauzimaju pa-
sivne pozicije i nisu u stanju da koor-
diniraju svoje djclovanje. U takvom
sluéaju ¢esto materijalni gubici postaju
neizbjezni (gledaj partiju Tarrasch?
Spielmann).

61
 

 

Lovac (skakaé) i top su ja¢i od da-
me ako im uspije razviti opasan na-
pad protiv oslabljene postave kralja
ili iskoristiti druge slaboce u taboru
protivnika.

Ro we
Y cy Yy

 

J.
Sh 7
& Yak 7
Th Me i ae
OE eee:
a 7a Fe
ISA GRD)

101

   

  

 

 

 

 

U poziciji iz partiie EUWE?KERES
erni je nastavio:
23, ... Dd3:! 24. Dd3: Ld4+!

Vazan medupotez. Poslije 25. Khi
bijeli skakaé ce biti vezan i harmo-
niéna aktivnost crnih figura osigurava
crmom pobjedu.

25. Tf2 Te6: 26. Kfl Tae8! 27. £5!

Ne ide 27. Td2 zbog 27. .,. Le4 sa
shjedecim Le4?f5?h3.

27. ... Te5 28. £6

Proraéunato na greSku protivnika u
vremenskoj oskudici: 28. ... L{2: 29,
Kf2: Te2+? 30, De2: Te2:+ 31. Ke2:
Lg2:? 32. £7.

2. ... gf6 29. Td2 Lc8 30. Sf4 Te3

Sada iako je bijeli i uspio popraviti
poziciju skakaéa i topa, slijedi odlu-
éujuci napad protiv oslabljene kralje-
ve pozicije. ;

31. Db1 T£3+ 32. Ke2 T£4:!

Zakljuéni udarac!

33. gf4 Tg8+ 34. Kf3 Lg4+ i bijeli
predaje, jer je poslije 35. Ke4 Te8+
36. Kd5 Lf£3+ prinuden da da damu.

U danom primjeru lako je ustano-
viti uzrok propasti bijeloga. Crni lovci
su iskoristili oslabljenje kraljevog kri-
Ja i djelovali u suradnji sa topom.

62

 

 

 

 

 

 

 

U toj poziciji je RAGOZIN, koji jc
igrao sa crnima protiv NAJDORFA, na
turniru u Stockholmu 1948., nastavio:

17, ... Sed:! 18. Sf6+ Sf6: 19.. Tas:
Tfd8: 20. Ld2 Se4

U svojim komentarima Ragozin je
pisao: »U samoj biti crni nije zrtvo
vao nego je samo zamijenio damu za
topa i skakaéa. Medutim i moj iskusni
protivnik 1 neki drugi svjedoci ove
partije smatrali su da bijeli ima ma-
terijalnu prednost. Tako snazno dije-
lovanje ¢ak i na iskusne majstore ima
rije¢ »dama«. U stvari pozicija crnoga
koji vlada vecim terenom je bolja.
Interesantno je da dama u toku slije
decih 25 poteza ostaje na istom mjestu.
Za ovako jaku figuru zaista neslavna
uloga.«

21. Le3 Sd6!

»Skakaci moraju zauzeti ¢vrste po
zicije. S tim ciljem crni prevodi ska
kata na c4 ili f5« (Ragozin).

22. Tcl Sf5 23. L£4 Ld5 24. Le4 Led
25. Te4: e5! /

Crni prelazi u protivnapad.

26. Lg5?

Bijeli je trebao Zrtvovati kvalitet
26. Tc6: be6 27, Led:.

26. ... Td1+ 27. Kh2 h6 28. Tcl Tal
29. Le3 e4! 30. Sel Tad8 31. Le5

U to vrijeme dok bijeli nije u Shi
nju aktivirati figure crni nastavija da
povecava svoju pozicionu prednost.

31... Le5+ 32. g3 Td2 33. Te? Lg3: 4
34. Kg2 Le5 35. Kf1 Tc2:

U vremenskoj oskudici koja nastun
crni te#i k jasnim nastavecima. Izeglecl

 

|
|

bh

medutim da je jo$ jaée bilo 35. ...
Tdi saéuvav8i oba topa.

36. Sc2: Td1+ 37. Ke2 Thi 38. b4 Tb2
39. Kdl Tbi+ 40. Kd2 Lf6! 41. Laz: Se5
42. Da4 Sf3+ 43. Ke2 Sgl+.

Maoglo je joS slijediti 44. Kd2 $£3+
"5, Ke2 Sd6é 46. Dd7 Sgl+ 47, Ke3 Tdl,
ili bijeli je dao prednost razumnoj
odluci i polozio je oruzje.

*

Smatra se da je dama po snazi jed-
naka trima lakim figurama. Praksa je
fnedutim pokazala da bolje %anse os-
laju kod strane koja ima tri figure.
| kod takvih izmjena neophodno je
bdgovoriti na pitanje, mogu li lake
figure zauzeti évrste i istovremcno ak-
livne pozicije, mogu li one ostvariti
realme prijetnje.

Navest ¢emo dva primjera:

 

103

 

 

 

 

U jednoj od partija Sampionata Ma-
Marske 1950. godine velemajstor SZABO
je odigrao:

19. De5:! Se5: 20. Sf6:+ Kh8 21. fe5

Bijeli je dobio tri figure za damu i
va pjesaka i na taj natin je materi-
jilna prednost na strani crnoga. Me-
Mutim pozicija bijelih figura je évrsta
| sto je najvaznije, njegov napad se
farvija sa velikom snagom.,

21. ... De7 22. Te4 5 23. Tael Ke7
4. e6!

Aktivira lovca i topove i razara kra-
Nevo krilo protivnika.

a4. ... fe6 25. Te6: Tf7 26. Se8+.
Crjii predaje.

U partiji sa TARRASCHEM na tur-
niru u Mannheimu 1914. godine SPIEL-
MANN jc dokazao da su tri figure sla-
bije od dame, ako su loge Trasporedene.

 

 

|
|
t

PANE
a

104

pO?
x

 

=e
bh

we
ae
Ee

Cen
a

Ce
Nc
i
SS

x

 

i

      
 
  

i _

x

?

lo
?
\
?
Sf D>

 

 

=
?i
Wi

|

oO
i
-
[
SS

 

 

 

 

 

Slijedilo je:

1. ... Sb4! 2. Db4:

Niceg boljcg nije bilo, ali sada crni
dobiva damu za tri lake figure.

2. ... Sd4! 3. Dd4:

Inaée ide 3. ... Se2:+ sa dobitkom
kvalitete.

3..... Ld4: 4. Sd4: Tfc8!

Povodom te pozicije Spicimann je
pisao: »Sada su se ocrtale konture
moje kombinacije. Bijeli ima daleko
uznapredovale pjeSake. Njegove figure
se nalaze iza pjeSaka, nemaju upori-
Sta, IoSe su branjene i postaju pogod-
ni objekti za napad neprijateljske da-
me. Kombinacija koja je bila osno-
vana na Cisto pozicionim principima.
stvarno se potpuno opravdala. Uskoro
sam dobio jednu od bijelih figura.«

5. Tc8: Tce8: 6. Tf2 Da3 7. Te2 Tcl!
8. Lel: Del: 9, Sf3

Nije spasavalo ni 9, Tel zbog vezanja
9. ... Ded}.

Crni je uzeo skakata i dobivSi u da-
ljem toku a-pjeSaka lako je pobijedio.

Pogledajmo sluéaj kada dvije ili éak
samo jedna figura potpuno zamjenjuju
damu. Obiéno se to degava onda kad
Osnovne neprijateljske snage ne mogu
uzeti uéeSée u borbi za kljuéne pozi-
cije i vlasnik dame se mora boriti
protiv materijame prednosti protiv-
nika.

63
 

 

 

 

GUSJEV?AVERBAH

   
 
   

NW dee
105 Mea B Ra
| Ae

eA

a e
ao
Zz acon a
eg 7 es

Crni se nadao da ¢e poslije odstu-
panja dame uzeti pjeSaka e6 i potezom
skakaéa {7 zavrsiti mobilizaciju svojih
snaga. Slijedilo je medutim:

24. De5:!! fe5 25. TE!

Kralj je u matnoj mrezi.

25. ... Tc8

Prijetilo je Lb.

26. Ldl Tc4

Sa ciljem da zatvori opasnu dija-
gonalu.

21. Lb3 b5 28. Le4: be4

Sada crni ima damu protiv lovca,
ali je ona prikovana za obranu osmog
reda i nemoguce-je_uvesti topa u igru.

29, b3 a5 30. bed

Bijeli mora biti pazljiv. Npr. na 30.
b4 slijedi 30, ... ab4 31. cb4 ¢3! i crni
se oslobada gurajuéi pjesaka. Dalje je
slijedilo:

30. ... De7 31. Kg2 Da3 32. TE2 De7
33. Tf g5 34. T£5 g4 35. c5! Dd 36. c6
DeT 37. c7. Crni predaje.

a

 

  
      

   

og
Wo

  

a ED |

 

LILIENTAL je u partiji protiv CA-
PABLANKE na turnimi u Hastingsu
Zrtvovao damu za skakata. Medutim,
zbog loge pozicije kralja koji je Za-
ostao u centru, njegov protiv nik je bio
primoran da vrati damu i buduci da
je dospio pod vezivanje izgubio je par-
tiju. Evo kako se to dogodilo:

1. ef6!! De2: 2. fg7 Tg8 3. Sd4

Pozicija crnoga kralja je postala kri-
ti¢na.

3. ... Ded

Ako 3. ... De3: onda 4. Tael+ Se5
5. Te5:+ Kd7 6, Td5+ sa slijedecim
Tel==

4. Tael Sc5 5. Te4:+ Se4: 6. Tel

Smrtonosno vezivanje.

6. ... Tg7: 7. Te4:+ i Capablanca se
ptedaa: jer poslije 7. Kd7 8. Te7+
Kd6 9. f6 i Lg3+ crni i gubi jo8 pjesa-
ka. Ako pak 7. ... Kf8 onda 8. Le7+
Kg8 9. Lf6 i crni ?top je van igre.

Evo pozicije u kojoj je bijeli za
damu imao samo jednu kvalitetu:

107 [ge am a a
ot, Ee
sens

We
a al a
yy

&
a

 

 

 

 

 

 

 

        
 
    
 

  

Igrajuci kao bijeli STOLZ je u p:
tiji sa STEINEROM na meduzonsk«
turniru u Stockholmu 1952. 2rt
lovea s idejom da razrusi pj
£tit crnoga kralja. Nakon nekolik
teza slijedio je zaprepaScujuci udar

24. d5!? fe

_ Kao Sto je pokazao Kotov, praviln
je bilo 24. Dd&:+! Sd&; 25. h5 Tho 2
d5 sa jekim prijetnjama Sg4 i Tel

24. ... Tg5: 25. hes

Stupio je u borbu i top.

   
   
 

 

  

 

25. ... Se7 26, Sed De8?

Piavilno je bilo 26.
Sf6é+ Kf7 28. Th7: Sef5.

27. g6! Dg4: 28. Th7:+ Ke8 29. Tg7:+
Kis 30, T&7+ Ke8 31. Tel Dg6: 32. Tee7:+

Kg8 27.

 

Kd8 33. Lf6 Df6: 34. Tf6: i crni je pre
koraéio vrijeme.
Konatnica je izgubljena: poslije 34.
. Ke7: 35. Te6+ dobiva manevar kra-
lja Kel?2?e3.

KOMPENZACHA ZA TOPA

Razlika u snazi izmedu lake figure
ji topa naziva se kvalitetom. Mi veé
znamo da je dama po snazi jednaka
dvim topovima ili trima lakim figu-
rama. Iz toga slijedi da su dva topa
takoder priblizno jednaki trim figu-
rama, a jedan top polovini od tri
figure. Gubitak kvalitete se katkau
kompenzira pjeSacima. Ali poSto su tri
pjeSaka priblizno jednaka Jakoj figuri,
onda je tu kompenzaciju nemoguce
taéno odrediti. Najbolje je smatrati
tako da su laka figura i pjesSak malo
slabiji od topa a laka figura i dva
pjesaka malo jati od topa.

Zriva kvalitete katkad zahtijeva du-
boko pronicanje u poziciju. Neophodno
je imati na umu da ona strana koja
ostaje sa topom, figurom koja je naj-
jata poslije dame, ¢esto ima mogué-
nost da prodre u pozadinu protivnika
i tamo razvije aktivno djelovanje. Zbog
loga treba narocitu paznju pri Zrtvi
kvaliteta obratiti o¢uvanju inicijative
kod napada,

S problemom Zrtve kvalitete mi se
susrecemo veé u otvorenju. Poznate su
zrtve kvalitete u Obrani dva skakaéa,
Philidorovoj obrani, Francuskoj obra-
ni, Meranskoj varijanti Slavenske obra-
ne i drugim otvorenjima. Obiéno je
cilj zrtve kvalitete u otvorenju brza
mobilizacija snaga.

Tzvanrednu Zrtvu kvalitete predlozio
ji¢ BONDAREVSKI u partiji sa MIKE-
NASOM, XVIII prv. SSSR.

(vidi dijagram br. 108)

Slijedilo je:

12, Lb2! Ld3 13. 0?O! Le2: 14. Da4
Lfl: 15. Tf£i:

Kao rezultat Zrtve bijeli ne samo
da je zavrsio razvoj nego je postigao
1 mapad na protivni¢ékog kralja.

i, Skola Sahovske igre

 

a ee
sgZw He, Ba
mK Wi
9 7 Jay
Wag Ue
la" @ mos
Z Bisse
ame: Cus 7 |

15. ... Kb8 16, b5 Sd8 17. Sd4; Lc5
18. S2b3 Ld4: 19. Ld4: b6 20. c5!

Poéetak zakljuénog jurisa.

20. ... Te7 21. cb6 cb6 22. Lb6:! ab6

23. Da8+ Ke7 24. Da7+ Kd6 25. Tdl+.
Crni predaje.

 

108

 

 

 

Potpuno je osnovana bila i Zrtva kva-
litete u slijedecoj pozicijir

ROVNER?TOLUS
(Lenjingrad 1946)

109

 
  

   

Bes Bee

 

 

 

8.... feS! 9. Dh5+ Df7! 10. Leé hgé
11, Dh8; e4

65
 

 

 

 

Dobivanjem kvalitete bijeli je zao-
stao u razvoju. Crni usto ima krasan
pjesatki centar.

12. Sb3 Sf6 13. £3 Ld7 14, fet de4
15, 0-0 0?0?0 16. g3 Ld6é

Sad crni postiZe jaki napad.

17, Dh7 Se7 18. Sg2 g5 19. Se3

Kao Sto je pokazao Tolug, u slucaju
19, De4: Dh5 sa slijedecim Th8 i Lcé
napad crnog bi bio neobranjiv.

19. ... Sf5 20. Dh3 Se3: 21. Le3: 5
22, Dg? Dh5 23. deS. Lh3 24. Df2 Le5:
25. Tfel Lg4! 26. Ld4 Lf3 27. Le5: Se4
28. Dc2 Th8! 29. Sd4 Sh2: 30. Te4: Le4:
31. De4: Sg4 32. Dg2 SeS: 33. Tel g4 34.
Te3 c5 35, Sb5 Sf34+ 36. Kf2 Dd5 37.
e4 Dd2+ 38. Te2 Del. Bijeli predaje.

Cesto se urtva kvalitete poduzima sa
ciljem da se uniste figure koje Stite
kraljevu poziciju. Poslije takve Zrtve
Napada? je obavezan da iskoristi oslab-
Ijenje pozicije protivnitkog kralja.

Tlustrativna je partija DUBINJIN?
NOVOTELINOV, prv. RSFSR 1949,

Bee ©
eae

         
      
 
  

110

     

   
   

ie

15. ... Tf£3:! 16. gf3 Se5 17, Kg2 Le6

Prijeti Ld5.

18, Li4 Tf! 19. Tael Df6! 20. Le5:?

Bijeli jo$ uvijek igra na pobjedu a
irebalo je igrati 21. TeS:!.

20. ... Df3:+ 21. Kh2 Dh3:+ 22, Kel
Ld5!

U toj poziciji bijeli je odlucio dati
damu odigrav?i 23. Dd5:, nakon tega
je brzo izgubio partiju. Jaée je bilo
23, £3, no i u tom sluéaju crni mora
pobijediti: 23. ... Tf3: 24. Tf3: Df3:!

  

 

 

66

25. Dd2 Dhi+ 26. Kf2 Dg2+ 27. Ke3
Df3+ 28. Kd4 c5 mat.

Na ovom éemo mi zavrsiti razma-
tranje pozicije u kojoj se osnovni cilj
napadata sastojao u tom da bi bez
odlaganja, uglavnom taktitkim sred-
stvima, iskoristio slabost pozicije pro-
tivnitkog kralja.

  

aie ae
GG Wn
"AR Bl
POE Bog
ABAD
Be OT)

% es

    

a
i

By

Na dijagramu je pozicija iz partije
RAVINSKI-?-SIMAGIN, prv. Moskve
1947. godine. Slijedilo je:

B2y siee) Eas

Cisto poziciona potpuno korektna Zr-
tva. Crni dobiva vaégnog centralnog
pje?aka i podriva damino krilo protiv-
nika. Bijeli je ranije morao predvidjeti
mogucnost takve Zrtve i poduzeti pro-
filaktiéke mere. Umjesto poteza 12.
Lcei?e3?, koji je omogucio Zrtvu, pra-
vilno je bilo 12. Del.

13. be3 Sed: 14. Ld4 e5! 15. fe5 de5

Sada cri ima jakog slobodnjaka.
Spoznavsi da ce pri spokojnoj igri brzo
»spodi na pode, bijeli se odin¢uje na
Zrtvu dame.

16, Del ed4 17, Le4: Te8 18. Lb7; Tel:
19. Tael: dc3 20, Te3 hS! 21. La6

   

 

  

Kao Sto je pokazao Simagin, gubilo
je i 21,, Tdl Dc?! 22. Tel Db7: 23.
Tdd7: Dce6! 24. TE: Lf6

21. ... Se5 22, Te3: Kh7 23, Th3 Dd5

24. Ld3 Kg8 25. Te3 Lh6é 26. Te3 h4 27."
Th3 Lg5 28, Le2 a5 29, Sel

Previd u bernadnoj poziciji, iako je
tuzna bila i osmovna varijanta 29. a4
De4! 30. Lb5 Sg4! 31. Tc3 Se3! 32. Tc8+

 

 

Kg? 33. Tf2 h3 34. Tc? hg2+ 35. Kgl
Lh4.s forsiranim matom.

29, ... Lel:.

Bijeli predaje jer na 30. Tcl: slijedi
30. ... Dd2 sa dobitkom figure.

U slijedecéoj poziciji udarac je bio
usmjeren protiv uporista crnog lovca
? pjesaka dé.

?Wy

J

 

 

Do ove pozicije je dovela partija
ALJEHIN?SPENCER, Liverpool 1923.
Aljehin je nastavio:

36. Td6:! Ld6: 37. Dd6é: Th1+ 38. Kh2
Kh7

Prijetilo je Ld4. Kao rezultat Zrtve
bijeli je dobio jakog slobodnog pje-
éaka. Osim toga pozicija crnog kralja
je oslabljena i bijeli lovci mogu stvoriti
opasne prijetnje.

39. Ld3 Tb7 40. Ld4 Df? 41. e5+ Sg6
42, e6 DeT 43. De3 Khé 44, Lg6:!

Taéno proraéunati udarac.

44. ... Kgé: 45. Ded+ Kho 4. Df5
De? 47, h4! Dg8 48. e7! Thé

Prijetilo je 49. Df8+. ©

49, Le5, Crni prédaje.

U slijedeéem primjeru Zriva kvali-
tete je omogucila:

1) da se parira napredovanje cen-
tralnog pjetaka (e3?e4?e5) i

2) da se dobiju slobodni pjeSaci na
daminom krilu.

RAGOZIN je u partiji sa LILIEN-
TALOM, 2. moskovski medunarodni
turnir 1935. nastavio:

113

 

 

 

27. ... Teds!

Dalje je slijedilo:

28. Le3: Te3: 29. Sh5: Sh5: 30. Dh5:
Le6 31. Dg5

Ne ide 31. Ta3 zbog 31, ... Tel+ 32.
Kh2 Dc7+ 33. g3 De7!.

315 oc ucarl)

Druga Zrtva kvalitete, poslije koje
b- i epjesaci dobivaju ogromnu snagu.

32, Dd2 Tc2: 33. Tc2: Se6 34, Tdl b4
85. Th2 b3 36. Dc3 Sc7 37. Te2 Da7 38.
Db4 Sb5 39, Te7 Da3 40. Del!

Kao Sto je ukazano u_turnirskom
zborniku, poslije 40. Da3: Sa3: 41. Ta7
Sb5 42. Ta6 Ld7 43. Tb1 Lf5 44. Tb2
Sd4: 45. Ta3 c3 46. Tab3: Sb3: 47. Tb3:
d4 jedan od crnih pjeSaka ide u damu.

40. ... c3! 41, Te8+ Le8: 42, De8:+
Kh7 43. Df7: Dab!

Bijeli je prijetio vjecnim Sahom.

44, Tel Sd6 45. De7 c2 46. Dd6é: b2
47, Df4 De6. Bijeli predaje.

Zrtvujuci topa crni se rukovodio ne
toliko konkretnim prora¢unom vari-
janata, koliko tzv. pozicionim osjeca-
jem. On je pravilno ocijenio da ¢e
njegovi slobodni pjegaci na daminom
krilu postatiti sina snaga i da ¢e vise
nego kompenzirati gubitak od dvije
kvalitete.

Zrtva kvalitete moze se poduzeti i
sa ciljem da unisti aktivno postavijenu
protivnitku figuru.

Pred nama je pozicija iz partije
MAROCZY?RUBINSTEIN, Karlovy
Vary 1907.

- 67
 

 

 

 

 

Na prvi pogled bijeli prijeti neobra-
njivim napadom. Lovci c3 i d3 su vrlo
aktivno postavljeni, a istovremeno se
ne vidi nikakve protivigre kod crnoga.
Rubinstein je odigrao:

1. yi» TA32

Unigtava opasnog lovca, Kao mate-
rijalnu \kompenzaciju crni za topa do-
biva lovea i pjeSaka.

2. Td3:\Le4

»Sada je bijeli prinuden da ili da
kvalitetu |(Td4) ili da se pomiri sa
gubitkom pjesaka c4. Ovaj pjesak je
vrlo vaZan jer on oduzima protivnié-
kim figurama vazno centralno polje
d5. Poslije njegovog nestanka crna da-
ma ée sa velikom snagom uci u igru
i na kraju crnome ostaju dva lovca,
Sto u samoj biti operaciju izmjene li-
Sava rizika,« (Spielmann)

3. Td2 De4: 4. Tidd Ld5! 5. h3 £5 6.
Dg6

Maroczy je vec izgleda spreman vra-
titi _kvalitetu da bi pojednostavio po-
Ziciju.

6. ... Df4: 7. Td5:! De3+

Vazan meduSah.

8. Khi ed5 9. Df5: Td8 10. Td5: i za
nekoliko poteza partija je zavrSila re-
mijem.

Slijedeca neobitna pozicija nastala je
poslije 14. poteza u partiji SMISLOV?
STEINER, Groningen 1946.

Napadnut je bijeli top, koji brani
vainog pjeSaka e5. Ako se on povuée,
onda ce poslije 15. Td2 Lf3: 16, Lf3:
De5: Sanse biti obostrane. Smislov me-

68

 

dutim nalazi originalni naéin da se
bori za inicijativu:

    

moma aiia

 

15, Tet!
Zadriavati pod svaku cijenu pjeSaka
e5 ? kljué povicije bijeloga.

15. ... Ld5: 16. cd5

Oivara vertikalu.

16. ... dé

Kod te povicije Smislov u_ svojoj
knjizi »lzabrane partijee daje slije
deéu primjedbu: »Drugi put ? 16. ...
c5 vodio je koutpliciranoj igri. Poslije
17. Lb5 a6 18. d6 Deo 19. Led Df5 20.
Ld5 Sc6 21. Led: dedé 22, h3! crni ima
slabe pjesake na daminom krilu, sto
mu otezava borhu protiv bijelih pje-
Saka.«

17. Lb5 Tf8 18. e4! a6 19. Ld3 de5 20.
Se5: Td6 21, Sc4 Th6 22. Se3 Dh4 23.
De7:

Osvaja drugog pjeSaka i bijeli po
stize odlucujucu prednost.

3... Tt 24. 3 Dh5 25. 65 Thé 26.
ha Di3 2 Tc4! bS 28. TE Dh5 29. Sg4
Tgé 30. Lg6: Dgé: 31. e6 Db1+ 32. Kh2
£5 33. e7 Te8 34. Dd&. Crni predaje.

 

Zrtvom kvalitete moze se katkada
postici kontroJa nad slabom ta¢ékom
u protivniékom taboru.

   

116

Se nt
het
\
be
?

 

 

 

 

 

Madarski majstor BREYER koji je
igrao kao bijeli u partiji sa TARRA-
SCHEM, Mannheim 1914. nastavio je:

20. Sd4! ¢5

Tznudeno zbog prijetnje 21. Se6,

21. Te7:!

UniStava zaStitnika slabog polja f5.

21. ... Le7: 22. Sf5 ¢4 23. Dh3!

Zbog prijetnje 24. Sh6+ i 25. Dd7:
ecrni ne moze uzeti lovea na b3.

23. ... L¥8 24. Ldl! De7 25. LhS5 Td7
26. Tel Tb8 27. Dh4 Lg7 28. Le8 Tdd8
29. Se7+ Kh8

EKO) 2295. ran.
31. Sd5:4+ itd.

30. LET!

Bijeli se ne zadovoljava remijem
koji je mogao posti¢i pomocu 30. Sg6+
Kg8 31. Se7+.

30. ... h6 31. Dh5!

Bijeli ne ispuSta inicijativu iz ruku
i nastavlja energi¢éno napadati.

31. ... TE

Prijetilo je 32. Df5 sa slijede¢im 33.
Sg6+ Sf8+ i Dh7 mat.

32. Sg6+ Kh7 33. Le6! [5

Iznudeno zbog prijetnje 34. Df5.

34, Lf5: TK6 35. Se7+ Kh8 36. Sd5:

Dd8 37. Sf6: Dfé: 38. Te6 Dg5 39. Te8+.
Crni predaje.

Kf8 onda 30. Dh7: Kea:

2 e

_ =

|

Pozicija iz partije MAKAGONOV?
KASPARJAN, Baku 1946.

 

Bijeli je postigao osjetnu pozicionu
prednost, medutim ne vidi se kako da
pojaéa pritisak. Slijedilo je:

42, Tefp!!

Nanosi odluéujudi udar pjeSaku d6.
Crni je prinuden da uzme topa, poslije
éega pjeSak e6 postaje branjeni slo
bodnjak. Osim toga otvara se vaina
dijagonala za prodiranje dame u pro-
tivniéki tabor,

42. ... Leé: 43. fe6-+ Ke8 44. De2!

Potetak odlucujuceg prodora. ;

44, ... £5 45. Df5: De7 46. Dg6+ Kds
47, Lel

I zbog prijetnji La5: i Lce3 ecrni je
predao.

118

 

Obiéno je top slabiji od dvije lake
figure. Medutim konkretne osobine po-
zicijé mogu uvjetovati korisnost sli¢ne
izmjene. Navodimo primjer iz prakse
biv?eg prvaka svijeta Capablanke. On
je igrao:

69
 

 

 

35. Sb7:!

Bijeli_ zrtvuje dvije figure za topa,
ali dobiva jake slobodne pjeSake koji
odlucuju ishod borbe.

35. ... Tb7: 36. Le6:-+ Td7 37. c5 Ke7

38. Ld7: Sd7: 39. c6 Sb6 40. c7 Lf5 4i.
Td8 e5 42. Tb8 Sc8 43. b5 Kd6 44. bé
Se7 45, T£8 Le8 46. Tf£7: Sd5 47. Tel:
Sb6: 48. Th? Sd5 49. Th6é:-+ Ke7: 50. c4
Se7 51. £3 Kd7 52. h4 Ke8 53. Tg6 Si
54. Tc6. Crni predaje.

KOMPENZACIJA ZA LAKU FIGURU

Laka figura je priblizno po snazi
jednaka trima pjeSacima. U poglav-
[jima »Razarajuce kombinacije« i »Na-
pad« pokazano je da su u éitavom
nizu kombinacija koje su usmjerene
na oslabljenje pje§aékog zaklona kra-
lja, dva ili ¢ak samo jedan pjeSak
| dovoljna kompenzacija za figuru. I
obratno, u sludaju ako protivnik ima
Mogucnost da izgradi napad, tri pje-
Saka u sredignjici ne mogu kompenzi-
rati Zrtvovanu figuru (gledaj partiju
Liliental?Flohr u poglaviju »Obrana
u Sahuc).

Nixe ¢éemo pogiedati dva primjera u
Kojima je izmjena figure za pjeSake
izvr$ena iz tisto pozicionih razloga.

U poziciji iz partije KONOVALOV?
PASMAN, Riga 1951. crni je dobio za
skakaéa samo. dva vezana pjeSaka i bez
obzira nato uspio je brzo pobijediti,

9 ewo 0 ws!
iZ

   

be yb
ey Son
GB Vin 8

21. ... Sd4! 22, cd4 ed4 23. Sf fet
Lovac i topovi efikasno podrZavaju
djelovanje slobodnih pjeSaka,

24, Dg4 DET! 25, Se2 TH8 26. £3 3 27,
Sc3 ¢3 28. a3 d2 29. Sc? Lc3:

 

70

Unistava zapreku na putu pjesaka e3.
30. be3 e2 i bijeli je uskoro predao.

Evo primjera iz prakse éeSkog vele-
majstora DURASA (bijelij:

RU aod ee
oe
AD Masa
eae
BAD Am
DAE ABA &
ARGRT FF
i oS 22

Pozicija crnoga zasluzuje da je se
ocijeni kao bolja. Napad bijeloga na

  
      

120

 

?Kraljevom krilu je zaustavijen, a iz-

gleda da ie inicijativu u centru i na
daminom kcrilu zahvatio crni, Neote-
kivano je uslijedilo:

1. Sed:!? De5:

Pravilno je bilo J. ... de4 2. de4 c5l
$a pozicionom prednoSéu crnoga.

2. d4 Ddé 3. e5 Dd? 4. 000!

Krasna zamisao. Osigurava masovni
nastup pjesatke falange i uspjeh.

4. ... Sd7 5. f4 Le7 6. Le: Spi: 7. £5!
Sf 8& Tdfl Dh4 9. Sd2 ¢f5 10. gf £6
11. Thg! Te7 12. Tg4 Dh5 13. DES!

Potez. strahovite snage. Prijeti go-
bitak dame pomocu 14. Tg7:+, dobital
topa putem 14. Dd5:+ ili lake figure
pomodcu 14. ef6.

3. ... Df 14. ef6 Dé: 15. Dd5:+-,
Crni predaje.

 

 

 

VEZIVANJE

Realizirajuci ovaj ili onaj strateski
plun treba budno paziti na takti¢ke
moguénosti protivnika. Jedna od tak-
vih moguénosti je vezivanje. Vezana
figura ili pje?ak postaju nepokretni.
Ako ne uspije oslobadanje od veziva-
nja, pa pravilu postaju neizbjezni ma-
terijalni gubici. Kao Klasitni primjer
vevivanja u dijagonainom i vertikalnom
pravcu. moze sluziti slijedeéa partija:

ALJEHIN?NIMCOVIC
Francuska
(San Remo 1930)

1. ef e6 2. dé d5 3. Sc3 Lb4 4, 23 5
§. Ld? Se? 6. Sb5 Ld2:+ 7. Dd2: 0-0
fi. c3 b6 9. £4 Laé 10. SE3 Dd7 11. a4
Sbc6 12. b4! cb4 13. cb4 Lb7 14. Sdé £5
15. a5 Sc3 16. Sb7: Db7: 17. a6 DET 18.
Lb5 S8e7 19. 0-0 h6

Crni je morao obratiti pa%nju na
prijetnju Sg5.

20. Ticl Tfc8 21. Tc2 De8

Kada jedna od strana prijeti vezi-
vanjem, onda je obiéni natin obrane
da se izmjenama figura razvednji si-
tuaciju. Medutim u ovom sluéaju to
ne bi olakSalo poziciju crnoga jer po-
slije 21, ... Sd8 22. Tach Tc2: 23. Te2:
Tc8 24, Tc8: Sc8: 25. Dc3 Se7 26. Dc7
hijeli bez sumnje ima prednost.

22. Taci Tab8 23, De3 Tc7 24. Tc3! Dd7
25. Tic? Kf8 26. Dcl Tbe8

 

27. Lad!
Odlugujuéi udarac nanosi b-pjeSak.

21. ... Ke& 28. b5 i crni je predao
zbog iznudnice. Svaki njegov potez
vodi k nepopravijivim gubicima.

Kako korisno mode biti vezivanje
protivnitkih figura pokazuje nam ta-
kav primjer takoder iz prakse Alje-
hina:

122

     
  

= 4 8 8
Ag @ MAR
a mvere

 

 

     

13. b4! Db6+ 14. Khi Sb4: 15. Sb5;
Tb5: 16. Lb5: Db5: 17, Thi! Lab

Ako 17. ... Dc5 onda 18. Tcl, a na
17. ... Dc4 slijedi 18. Dh4. Na kraju
u sluéaju 17. ... Dh5 odluéuje veziva-
noje u dijagonalnom smjeru 18. Ld2.

18. Dd6 £6 19. Tfcl Dd3 20. Tb4: 25
21, Tad4 Db5 22. a4! Db7 23, Tc7 Dbit+
24, Tdi, Crni predaje.

   

om ma
a omc

U_ ovoj poziciji je CAPABLANCA
protiv RJUMINA, Moskva 1935. nasta-
vio:

25, ... TaS?

71
 

Slijedeéi ovim potezom konkretni
cilj, osvajanje pjeSaka b5, nije pri-
mMijetio da ce pritom njegove figure
upasti pod vezivanje.

26. Dd4! De5 27. Db4 bé6

Na povlatenje topa slijedilo bi 28.
4!

28. Td2 Lb5: 29. Tfdl h6é i crni je
prekoracio vrijeme. Medutim poslije
30. Se4 Se4: 31. Td8: Sc5 32. Lf! Leé
; 33. Db6: on bi ipak morao izgubiti.

Eto kako potcjenjivanje prijetnje
| vezivanja vodi k pogubnim posljedi-
cama.

124

 

Ova pozicija se susrela u_ partiji
RUBINSTEIN?NIMCOVIC, Marienbad
1925. Bijeli je odigrao donekle lako-
misleno:

19. L£6: ef6 20. Kf2

U Zelji da se pomocu f4 oslobodi od
vezivanja. Slijedilo je:

20. ... £5!

Sada prijeti kako 21. ... £4 tako
i Lhé6é?g7?d4 vezivajuci protivnika na
dijagonali a7?g1.

21. Dd6: Le7 22. Thi Ld4! 23. Kg2

Oéajanje.

23. ... Le3: 24. Se3: Te3: 25. Dc5:
Te2:+ 26, Tf2 Tf2:+ 27. Df2: Ta4: 28.
a3 Ta3: 29. De2 Ta8 30. c5 Da6é 31. Daé:
Sa6: 32. Tal Sc7 i crni je brzo dobio.

Koji puta vezivanje nije opasno sa-
Mo po sebi nego u vezi sa drugim aso-
binama pozicije. Okrenimo se k poziciji
KOTOV?-KERES, BudimpeSta 1953.

72

 

pat!
se
a

ee

SoM Ke

125 x Ba
$e ae
mw at
WAS

&

¥
Ss
&

coe

-
Wr
eo

 

?Ss
x
c
iia :

 

 

 

 

Bijeli je nastavio:

14. Lbl!

Sa opasnom prijetnjom 15, Dc2. Kad
skakaé ne bi bio vezan crni bi likvi-
dirao ovu prijetnju pomocu Sgé. Sa
se crni moze izbaviti od vezivanja sa
mo putem novog oslabljenja kralje-
vog krila.

Waa. kD

Ako 14. ... £6 onda 15. Sf4 Krasnu
varijantu je bijeli pripremio u slucaju
14, ... Le4: 15. De2 g6 16. Lf6 Kh7 17.
Da2 Sb3 18. Sg5+ Kg8 19. Df4 Sal:
20. Dh4 h5 21. Dh5:!.

5. De2 Sg6 16. Sf4!! gh4

Ako 16. . De8 onda 17. Sh5 Decé
18. cd5 ed5 19. Lg3 sa slijedecim hd4.

17, Sg6: Te8 18. Sh8! Te7 19. Dh7+
K£s 20. £4!

Neophodno je otvoriti novu liniju za
napad.

20. ... Sed: 21. £5! ef5 22. 0?O Lcd
23. Lf5: Lf5: 24. T£5: Ke8 25. T&7: Kaz

Sa zeljom da pod svaku cijenu osi-
gura polozaj kralja. Medutim kralj ne
uspijeva naci mirno utoéiste.

26. D£5+ Ke6 27. Df6+ Kd7 28. ef-+
Ke6 29. Te7: Dh§: 30. Tc7:+! Kb5

Na 30. ... Ke7: 31. De7+,

31, De7 a5 32. Da7+ Ka6 33. Tb. Cr-"

ni predaje.

Ukoliko se objekt vezivanja uspije
fiksirati, odluéujuci udar éesto nanose
pjeSaci.

  

U ovoj poziciji je TEICHMANN (bi-
jeli) protiv BERNSTEINA, Petrograd
1909. nastavio:

x Baie
ae bag
kom i
SARA
a C2
ee ae

 
 
    
   
 

  

126

 

 

 

 

 

we

 

ome

 
 

  
 

 

 

1. Lf2!

QOslabljuje dijagonalu al?h&. pomo-
éu izmjene.

1. ... Lf2: 2. Tf2: Da5 3. De2! f6 4.
Db2 Teé6

Sada poéinje napad na vezanog pje-
Saka £6.

5, gA!

Prijeti 6. Sf6: Tfé: 7. ¢5.

5)... h6 6. h4 g5 7. £4! gh4 &. Sf6:
i bijeli je dobio.

Vezivanje se susreée veé u ranom
stadiju otvorenja. Na primjer u Da-
minom gambitu poslije:

1. a4 d5 2. c4 e6 3. Sc3 Si6

Bijeli moze vezati crnog skakata po-
moétu:

4. Lg5

Taj je potez vezan sa konkretnom
prijetnjom da se poslije 5. cd5 edd 6.
Lfé: gf6 oslabi protivnicka pjeSatka
pozicija. Od vezivanja se crni moze
osloboditi pomoéu:

iO; 5... Lez

DoduSe postoji i drugi prihvatljivi
put obrane: 4. ... Sbd7, poslije ¢ega

ne ide 5. ed5 6. Sd5:? zbog 6. ... Sd5:}
7. Ld8: Lb4+ 8. Dd2 Ld2:4+ 9. Kd?: i
crni ostaje s materijalnom prednos¢u.
Sa sli¢énim mogucnostima protivnapada
mora aktivna strana uvijek ratunati.

Pozicija iz partije BRONSTEJN?
VAIDA, meé Moskva?Budimpesta 1949,

127

    

Amal,
_ TBS
AG ot Mae
emcee

  

 

  

 

 

 

 

 

Vezivanje bijelog je vrlo opasno zbog
toga jer je oslabljena zaStitna baza
skakaéa {6 (g-pjeSak se nalazi na 26).
Tu ¢injenicu bijeli energi¢no koristi.

26, e5! ded

Ne ide 26. ...
28. £6.

Zi. Td7:! Ld7: 28. Sed Sed: 29. Le7:
g5 30. Ld8: gh4 34. Lh4: Sd2

Iznova skakaé pada pod vezivanje.

32. Tdl Sc4: 33.~-Td7:. Crni predaje.

Kod vezivanja skakata na f6 treba
ratunati s tim da se protivnik u Zelji
da se izbavi od vezivanja moze ohra-
briti i oslabiti svoje kraljevo krilo po~
tezom g7?g).

Sd5 zbog 27. Le7: Se7:

  
    

128

ie

e.

o wae a
?a oe
ne i,

   
         

 

 
 

 

 

 

 

U ovoj poziciji BOTVINIK je u
partiji sa KERESOM, Moskva 1941. na-
stavio:

% ... g5 10. Lg3 cd4! 11, Dd4: Sc6

_ 12, Da4 Lf 13, e3 Tc8 14. Ld3 Dd7 15.
jae

/

/

Sada pod vezivanje pada bijeli top

15, ... Ld3:+ 16. Td3: Df5 17. e4 Sed:
18. Kal 0?0

Na 18 ... Sc5 slijedio bi meduSah
19. Te3+.

19. Td1 b5! 20. Db5: Sd4 21. Dd3 Sc24
22, Kb1 Sb4. Bijeli predaje.

SLOBODNI PJESAK

Poznato je da slobodni pjeSak igra
ogromnu ulogu u konaénici. Medutim
i u sredignjici daleko napredovali slo-
bodni pjeSak podrzan figurama moze
ozbiljno dezorganizirati obranu pro-
tivnika.

U tre¢éoj partiji meta BOTVINIK?
RAGOZIN 1940. godine slijedilo je:

 

129

 

|= ae ae
Yin, Wa YA
eG aves
AM 2 BAD
fone 8

 

 

 

 

 

13. d6! Th8 14. e4 Se8

Ovaj napad na slobodnog pjeSaka dé
ne daje crnom niSta.

15. Le3 a6 16. a4 Tc8

Kao i prije slobodnog se pjesaka
neda unigtiti, jer poslije 16. ... Db6
17. Sd5 ne ide 17. ... Dd6é: zbog 18.
Lg5!. .

17. Td2 hé

Pokugaj protivnapada 17. ... Tceé 18.
Tadl Sb6 niSta nije davao zbog 19. Ld5
Sd5: 20, Td5: i bijeli ima veliku pozi-
cionu prednost ? njegov slobodni pje-
Sak je poput klina zabijen u poziciju
crnoga.

74

Poslije poteza u partiji crni se nadao
da ée manevrom skakaéa zavladati
taékom d4 (Se8?f6é?h7?g5?e6?d4).

18, Tadl Sefé 19. Sd5

Spreéava prikazani manevar. Osim
toga bijelome je korisna izmjena figu
Ta jer to povecava udarnu snagu slo
bodnog pjeSaka.

19. ... Sd5: 20. Ld5: Tb8 21. De2 Kh?
22. Tc2 Df6

Odgovor crnoga smatra Botvinik
pogreSnim. Trebalo je igrati Da5 da bi
se évrsto osigurao pjeSak c5.

23. La2 Toe8 24, b4!

Prodiruci u protivniéki tabor bijeli
napada blokadnog skakaéa d7.

24. ... eb4 25. Te7 Tc7:

I drugi potezi ne olakSavaju crn
poziciju.

26. de7 Sb6 27. Lbé:

Likvidira novog za&titnika polja cil

27. ... Db6: 28. De4 Tc8 29. Td? Deh
30. De6: be6 34. Tf?: c5 32. Le6é. Crui
predaje.

U partiji Saigin?Talj, meé 1954. crn)
je uvjerijivo prodemonstrirao snagu
évrsto branjenog slobodnog pjesaka

SAIGIN?TALJ
Damin gambit
1. d4 Sf6 2. c4 c5 3, Sf e6 4. g3 Bal
5, Sd4: d5 6. Lg2 e5 7. Sf3 d4! 8.
Sc6 9, ©3 Le7 10. ed4 ed4 11, Sbhd2
Le6 12. Tel 0?O 13. b3
Ova pravolinjjska opsada pjeSaka di
ne olakSava bijelu poziciin, jer ga crui

 

  

1 re ?

 

Uspijeva uévrstiti. Na 13. Sb3 mogle
bi slijediti 13. ... a3!

13. ... Dd7 14. Lb2 Tad3 15. a3 a5
16. Se5 Se5: 17. TeS: b6é 18. S£3

Moda je bolje bilo 18. Df3.
18, .,. Le5

_ oo eee

@ Swm@awa
ee te

      
    

   

130

 

tgp BA ]
BAG Gan
joa or Hoa ?|
fl fl EL
a ae &

?
a
?

  

19. Dd2 Sg4! 20. Teel d3!

Potetak kombiniranog napada. Slo-
Hodni pjeSak se energitno upucuje na-
br ijed.

21. Tfi

Ako 21. Se5 onda 21. ... Se5; 22. Te5:
Ld4! i poslije izmjene lovaca crni do-
biva mogucnost da oslabi damino krile
protivnika pomocu a5?a4.

21, ... Ddé!

Vrlo snazan potez koji brani ne sa-
mo Jovéevu poziciju na c5 nego i ska-
kaéa na g4. (Skakaéa se ne moze po-
tisnuti potezom h3 zbog Sf3: i Dg3:.)

22. De3 £6 23. Tadl

Zeli da blokira slobodnog pjegaka d3.
Loge je bilo 23. Sg5 zbog 23. ... Sf2:1.

23. ... Tfe8 24. Td2 L£5 25. Sg5 Se3!!
26. fe3 Le3:+ 27. Khi Ld2: 28. Dd2: Te2
29. De3 Tg2:! i bijeli predaje jer dalj-
nje napredovanje pjegaka odlucécuje is-
hod borbe (30. Kg?2: d2 31. Tdl Lg4
32. Sf3 Dd3! itd).

BLOKADA

Pravovremena blokada je vazan uv-
jet uspjeine borbe sa slobodnim Pie
tekom. Znaéenje blokade ilustrira pri-
mijer iz partije PICAK?FOLTYS:

Zuker)
|
a 8 ?we
Paz z, gy

WY)

       
  
 
 

   
 

 

 

 

 

M. ... DET 35. ?5 fe5 36. fe5 Des!

Pietak 5 je zablokiran. Crni ima pje-
helu prednost na daminom krilu koju
HaMjerava realizirati. Obitno dama i

top loge izvr$avaju svoje blokadne
funkcije, Medutim u ovom sluéaju bi-
jelome je teSko da potisne damu sa
polja e6

37. Td2

Odigrano bez plana. Trebalo je po
tezom 37. Lc3 otezati protivniku stva-
ranje slobodnog pjeSaka.

37. ... Tf8 38. Tee2 a5 39. Ti2 b4 40,
TEB:+ TE: 41. T&2 Tf2:+ 42. Df2: c4
43. ab4 ab4 44, Ld4 2 45. DE c2Z 46.
Da8+ Sf8 47. Lb2 hé 48. b5

Nepotrebno oslabljenje. Bolje je bilo
43. Kh2.

48. ... Ded!

Blokada nije sama sebi culj. Crni
prelazi u napad.

49. d7 De2+ 50. Kh3 Dh5:+ 51. Ke?
De2+ 52. Kh3 Dfl+ 53. Kh2 DE2+ 54.
Kh3 DfS+ 55, Kg2 Dd7: 56, Da2+ Kh7
57. De4 b3 58, Db3: Dd2+ 59. Kh3 ciD.
Bijeli predaig,

vie)
 

 

 

?Qva pozicija je nastala u partiji
DENKER?SMISLOV, met SSSR?SAD
1946. \,

#_Wimen
i We

    

   

 

 

 

285) Wye OCB!

Ne toliko radi zastite pje$aka bé6
koliko sa ciljem da se skakatem Za-
uzme polje dé i blokira slobodni pje-
Sak.

29. h5 Té8 30. Ti2 T£7 31. hé?

To samo olakSava crnome potez
f6-?f5.

31. .... g6 32. Tbfl De7 33. Dg4 Sdé!
34. Deb

Protivnapad u strateSki izgubljenoj
poziciji.

34. ... Sed: 35. Db6: £5! 36. Tb2 £4!
37. De6 fe3 38. Tf7?: Df7: 39. De5: Ste
40. Tb8 Sg4+ 41. Kh3 Se5: 42, Td8:+
Dfa 43. Tf£8:+ Kf£8:. Bijeli predaje.

U yrazmotrenom primjeru Sd6 je
ujedinio funkcije blokade sa aktivnom
protivigrom.

 

76

Ako blokirajuéa figura zauzima pa
sivnu poziciju to moze biti jedan od
uzroka poraza.

Evo pozicije iz partije EUWE?AVER-
BAH, Ziirich 1953. godine:

ze fag
a oe ry

 

 

 

=
Ss

 

   

 

 

 

 

Crnom je uspjelo ne samo da za-
blokira ¢itavo damino krilo protivni
ka nego i da postigne jakog slobod-
njaka na b3. U Zelji za aktivnim dje
lovanjem na kraljevom krilu Euwe je
ustupio protivniku incijativu na da-
minom. On je precijenio svoje moguc-
nosti zbog toga jer se Lb2 i Tal ne
mogu brzo ukljuciti u borbu.

22. Sh5 £5 23. Dg5 T£7 24. ef5 Lf5: 25.
Lf5; Sf5: 26. Tael

Zelja bijeloga da uvede topa u igru
je posve razumljiva. Medutim znatno
jacée je bilo 26. Te5 s napadom na pje-
Saka d5 (BronStejn).

26. ... Dd!

Crni postize izmjenu aktivno po
stavljene bijele dame.

27, Dd?:

Poslije 27. Dd2 crni bi imao jaki po
fez 27, ... Dh4

27. ... Td: 28. Ted

Pojednostayljenja idu u korist cr-
noga.

28. ... Tes: 29. Te8: TeT 30, Te7: Sge7:
31. Kf2 Kg8 32. 24 :

OStriji otpor se moglo pruziti pomo-
éu 32. Sf4.

32. ... Sd6 33. Ke3 Sb5 34, £4 Sc8
35. ?5 Sed6é 36, Sf4 Sa3:!! 37. La3: Sb5
38. Lel Sc3: 39, Se2 Sbi! i bijeli pre-
daje.

 

 

 

KOCENJE OSLOBADAJUCIH POTEZA

Koéenje oslobadajucih poteza susre-
cemo takoder veé u stadiju otvorenja.
Npr. u Kraljevoj indijci poslije:

1. d4 Sf6 2. c4 c5 3. d5 e6 4. Sc3 ed5
5. cd5 d6 6. SE3 g6 7. g3 Lg7 8. Lg2 0?9
©. 0O?0 a6

Crni prijeti da potezom b7?b5 raz-
vije aktivne operacije na daminom kri-
lu, Zbog toga bijeli potezom:

10. a4!
koéi napredovanje pjeSaka b7.

Identiéna ideja susrecée se u Primlje-
nom daminom gambitu:

I. d4 d5 2. c4 dc4 3. Sf3 Sf 4. 3
6 5. Le4: c5 6. 60 a6 7. ag

Posljednjim svojim potezom bijeli
oslabljuje polje b4, ali zato sprecava
b7?b5.

 

  
   

 

a eee

 

 

an ae
go FS
Brut

Wig ||

 

Pogledajmo sada kako se odvija bor-
ba ako jedna od strana uspijeva pro-
vesti oslobadajuci prodor.

Na dijagramu je pozicija iz partije
TAJMANOV?GIPSLIS, VoroSilovgrad
1954. i

Nastala je tipi¢na pozicija za Nim-
covigevu indijku. Plan bijeloga je na-
pad na kraljevom krilu. Slijedilo je:

19. £4

Trebalo je prethodno zakoéiti b-pje
Saka pomocu 19, a4!.

WGiewe. a: Weel

Ne valja uzeti pjeSaka 19. ... ef4
20, gf4 Le4: 21. Le4: Te4: 22, De4:!.

20. £5 b5!

Oslobadajuci prodor.

21. cb5 c4 22. baé cd3 23. Dd3i Db6+
24, Tf2 Sc5! 25. De3 Sde4: 26. Tc2 Td?
27, a4

I poslije 27. Tdl Tfd8 crni postize
materijalnu prednost.

27. ... Td5: 28. La3 Ted8 29. Tel
Td3 30. Lce5: Te3: 31. Le3:

Ne ide 31. Lbé: zbog 31. ... Tel:+.

31. ... Da6é: 32. Tc? DaS 33. Teck
Td1+ 34. Tdi: De7: 35. Kg2 Sc5 36. Tet
Db7+ 37. Kh3 Sa4: 38, Tdi a5 39. Td8+
Kf£7 40. Th8 De4 41. La7 g5 42. fg6+
he6+ 43, Th7+ Keg8 44. Tc7 g5 45. Tc8+
Kf? 46. Tc7+ Ke6. Bijeli predaje.

POTISKIVANJE FIGURA OD »POZORNICE RATNIH ZBIVANJA«

Ovaj strateSki princip ?je s velikim
uspjehom primjenjivao bivSi prvak
svijeta Capablanca.

Ako je-jedna od protivni¢kih figura
odrezana i ne moze uzeti uéeSde u
berbi, stvara se osjetna, koji puta i
odluéujuéa prednost u snazi.

Evo pozicije koja je nastala wu par-
tiji WINTER?CAPABLANCA, Notting-
ham 1936,

 

135

yyy

 

 

 

 
 

eS a Oe

 

 

Svojim slijedeéim potezom crni pri-
stupa ostvarenju plana potiskivanja
bijelog lovca.

8... h6! 9. Lhd c5 10. Sd5? g5! 11.
Sfé:+ Df6: 12. Le3 Lg4 13. hd Lf: 14.
Df3: Di3: 15. gf3 £6

Povodom te pozicije Capablanca je
pisao: »Dovoljno je naprosto pogiedati
na plo¢u da bi se uvjerili da bijeli
prakticki nema lovca. On ga moze oslo-
boditi samo po cijeni pjeSaka i to ne
potpuno. U svakom sluéaju osim. pje-
Saka bit ¢e izgubljeno i vrijeme.

Crni obraéa sada svu svoju energiju
na damino krilo i uz lovea vise nje-
gova najezda ne izaziva sumnje. Kraj
partije je naveden zbog toga da bi se
poéetnicima pokazalo kako se u sli¢-
nim sluéajevima jednostavno postize
pobjeda«.

16. Kg2 a5 17. a4 Kf? 18. Thi Ke6 19.
hé Tfb8 20. hgS hg5 21. b3 c6 22. Ta2
b5 23. Thal c4

Ako 24. be4 be4 25. de4 onda-Tb4.

24, ab5 cb3 25. ch3 Tb5: 26. Ta4 Tb3:
27. d4 Tb5 28. Tc4 Tb4 29. Tc6: Tdé:.
Bijeli predaje.

IGRA U JEDNAKOS POZICIJ)

Ako su obe strane pravilno odigrale
otvorenje ,onda u sredi?njici nastaje
pozicija relativne ravnoteze. Mi smo
viSc govorili o tome, kako treba postu-
pati kad je veé postignuta prednost
u razvoju i kad pozicija protivnika ima
slabe taéke. Ali kako igrati kad pred-
nosti nema a slaboce ne postoje?

U sli¢nim pozicijama da bi se posti-
gla prednost na jednom dijelu ploée,
treba dozvoliti izvjesna oslabljenja via-
stite pozicije, prepustiti ove ili one
prednosti protivniku.

 

 

       

 

 

 

 

Slijede¢i primjeri pokazuju kako
tete borba u tzv. jednakoj poziciji:

, xo mee

0 (io a A

ae

() nm po?
SHEA MISLOV, meé SSSR?
SAD 19 Pozicija je jednaka, Oba pro-

tivnika su zavrsili razvoj svojih snaga
Bijeli kontrolira polje e5, a crni polje
a4. Slabost polja b5 neigra bitnu ulogu.

U shénim pozicijama neophodno je
prije svega pobrinuti se za uévrSéenje
pozicije vlastitih figura. Tu strategiju
slijede obje strane.

15. Lel

Lovac na d2 je zagradivao put topu

15. ... Tid8

ciju; crni zavr$ava razvoj.

16, Lb5

Bijeli je zamislio da prebaci skakaca
sa b3 na e5, gdje bi on zauzimao vrio
aktivnu poziciju. Taj plan je u osnovi
pravilan. Medutim bolje je bilo pret-
hodno odigrati 16, Tacl. Udinjeni potez
dozvoljava crnom da poboljsa poziciju
svojih figura u centru.

16. ... Ld5!

Ovdje lovac zauzima jak polozaj.

17. Sbd2 Db7!

Novi uspjeh. Centar se blokira a pri
tisak lovca i dame po dijagonali a8?h!
veze skakata na f3. ~

18. Sc4 Sbé 19. Sce5?

izbjegava izmjenu i prijeti 20. S
Bijeli, medutim, ne zapaza da ée ska
ka¢ sa b6 vrSiti snazan pritisak 1

 

Top je na £8 zauzimao pasivnu pozi-

tatku a4. Preporuéljivije je bilo 19.
Sbé:.

19, ... Se4

Svojim slijedecim potezom bijeli po-
?inje manevar Gji je cilj da likvidira
pritisak ecrnih figura po dijagonali
ag?hl.

20. de5 Sc5: 21, Sd4

Ovaj takti¢ki ispad ne mo%e sprije-
citi prodiranje crnih figura na dami-
nom krilu.

21. ... Tac8!

Ne valja prihvatiti zrtvu zbog toga
Jer na 21. ... Lg2:? 22. £3 Lh3 slijedi
23. Lec6.

22, £3 Sb3! 23. Sb3: Lb3:

Sad se vidi greska 19. poteza bije-
loga. Njegov skaka¢é na e5 ne vréi ni-
kakvu aktivnost, a istovremeno crni
skakaé na b6 prijeti pjeSaku a4 i ne
dozvoljava bijelom da odigra Tdcl.

24, Td3 Le2 25. Td2 b3!

Bijeli je neprimjctno zapao u te?ku
poziciju. On je stjesnien na daminom
krilu i za protivnika se pojavio objekt
napada pjeSak b2. Pouéno je pratiti
kako potez za potezom Smislov pove-
ava svoju pozicionu prednost.

26. L£2 Lb4 27. Td4 Sd5 28. Sd3 e5!
29. Se3: Lc3! 30. Sc4

Bijeli je prinuden da Zrtvuje kvali-
tetu zbog toga &to poslije 30. bc3 Sc3:
M. Dd2 Sb5: 32. ab5 odluéuje 32. ... b2!.

Osvojivsi kvalitetu Smislov je pobije-
dio u 71. potezu.

Drugaéije proti¢e borba kada jedna
od strana u jednakoj poziciji poéinje
feotckivani napad.

Ona strana koja se odlu¢uje da tim
pulem narasi ravnotezu, mora mnogo
foga predvidjeti.

Veliki majstor neotekivanih napada
je BOTVINIK. Evo primjera iz nje-
weve partije sa RAUZEROM, Lenjin-
grad 1933,

(rni (Botvinik) je postigao potpuno
jeibaku poziciju. Bijeli ne moze isko-
fistiti slabo polje d5. Potez Sd5 ne ide
i) lovac na g7 prijeti pjegaku na b2.

Neeeeeeereeeeeeeeeeee rere renee

Ako bijeli odigra Tbi, onda crni pote-
un Tac8 opet nec¢e dopustiti potez
Sd5.

 

 

Botvinik %eli da iscrpi sve moguéno-
Sti pozicije, iako je to vezano sa izvje-
snim rizikom i peduzima pokugaj da
zahvati inicijativu. Slijedilo je:

15. ... ?5 16. b3

Da bijeli nije precijenic svoje mo-
gucnosti i odigrao 16. fe5 i Df2, on bi
satuvao jednaku poziciju.

16. ... d5!

Poéetak vrlo komplicirane i origi-
nalne kombinacije. :

W7, ed5 e4! 18. be4 ef3 19. c5 Da5S 20.
Tedl

Pravilni nastavak je bio 20. Dd3 i ako
20. ... Sg4 onda 21. Se4 £5 22. Sg5 sa
jednakom igrom.

20. ... Sg4!! 21. Ld4

Bolje je bilo 21, Se4.

21, ... f2+ 22. Kfl
Ako 22. Khl onda 22, ... Td5:! 23.
Sd5: f1D+!.

22. ... Da6+! 23, De2 Ld4: 24. Td4:
Df6! 25. Tedl Dh4 26. Dd3 Te8 27. Te4
£5! 28. Te6 Sh2:+ 29. Ke2 Df4: i bijeli
predaje jer poslije 30. Tf1 Sfl: 31. Kfl:
Te6: 32. de6 De5 ostaje bez kvalitet.

Pozicija se smatra jednakom i u tom
sluéaju ako se slaboée obiju strana
uravnotezuju. Takva ravnoteza, medu-
tim, esto se pokazuje varljivom. Vrlo
poutna je partija SMISLOV?PANOV,
prv. Moskve 1942,

9
 

 

 

 

 

 

Crni ima slabog pjeSaka na d6 i cr.
nopoljni lovac je vezan za njegovu za-
Stitu. Bijeli ima slabog pjeSaka na c3
i lovac na ¢2 zauzima pasivnu poziciju.
Takva je strateSka ocjena pozicije. Ne-
ophodno je, medutim, uzeti u obzir i
dinamitke faktore: :

32. c4t!
Tzvanredni potez! Bijeli uspijeva
Otvoriti linije za topove i izmijeniti

Pasivnog lovea.

32. ... bed 33. bet Led: 34. Te3 Db5
35. Lb3 Tb7 36. Tdef L£7 37. De2 Des

NAPAD NA KRALJA

Napad na_ kralja je najefikasnije
sredstvo za postizanje pobjede. Izuéa-
vajuci zakonitosti Sahovske borbe Wil-
helm Steinitz je formulirao vayni prin-
tip: »Ako je jedna od strana postigla
aktivnu poziciju svojih snaga, ona je
Obavezna da napada. U protivnom slu-
?aju poziciona prednost moze poste-
Peno iséeznuti«. Ogromnu ulogu u pro-
vodenju i  pripremi igra inicijativa.
Evo Sto je povodom toga pisao Petar
Romanovski: »U svakom periodu Sa-
hovske borbe, braneéi se ili napadajuci,
u momentima najteZe krize kad pre-
ispitujemo nagu poziciju ili u perio-
dima kristalne jasnoée, mi moramo
Pamtiti da je konstantna lozinka nase
Sahovske stvaralatke misli uvijek i u
svim sluéajevima volja za inicijati-
vom!«

30

__I poslije 37. ... Lb3: 38. Tb3: Dd7 39
«Tb7: Db?7: 40. Thi Da7 41. De4 poziciji
bijelog je slobodnija.,
38. L?7: D£7: 39. Tc7
Zrtvovani pjcsak donosi prve plo
dove. Bijeli je prodro na sedmi red.
39, ... Te7: 40. De7: TES 41. Teé! Dos
42. Ta6: g5 43. Ta7 T£7 44. Dd7! Dre
Sada se udaljenij a-pjeSak pretvary
u silnu snagu,
45. a4 h5 46. a5 g4
Sa ciljem da se postigne protivigra
47. hed hg4 48. Ded: d5 49. Lhd!
Ova mala kombinacija odlucuje ishod
borhe.
49. ... De6
Ne bi bilo dobro 49, __. Dh4: zbog
50. Dh4: Lh4: 51. Te7:, Ako 49. ... Lec
onda 50. Kh2 La7: 51. Lf6:+ Tr6: 52
De8+ Kg7 53. De7+ TE 54. De5:+ Keé
55. De6+ Kp? 56. edd i bijeli dobiva,
50. Te7: De5+ 51. Kh? Te?: 52. Lf6+
Kh7 53. Dh5+ Keg8 54. Dhs+ Kf7 55.

Dg7+ Ke8 56. De7:+ De: 57, Le7:. Crni
predaje,

6

    

4

Da bi napad bio uspjeSan neophodni
su slijedeci uvjeti:

1) Ona strana koja Napada mora
imati prednost na tom dijelu ploée
gdje se vodi odlucujuda bitka. :

2) Figure napadata moraju djelovati
aktivno 1 harmoniéno.

3) Neophodno Je osigurati stabilnost
pozicijé u centru,

4) Pozicija protivnitkog kralja mora
bitt oslabljena ili mora Dostojati vje-
rojatnost o tome da ée se slabe tatke
stvoriti u toku napada.

Pogledajmo kako se Tagvija napad
ako se kraljevi nalaze:

a) u istostranim rohadama,
0) u raznostranim rohadama,

c) ako-jé kralj jedne strane zaostao
u centru.

 

NAPAD PRI ISTOSTRANIM ROHADAMA

> iatuk napadacké strane sastoji se
» jbeim sluéajevima u tome da? od-
ee protivnicke figure od kraljeva
Sele Odstranjivanje figura, likvidacija
) slabljenje pjeSaka koji brane pri-
>) tralju, pomaze napadu. j

 borbi sa protivni¢kim pjeSacima
Po jenjuju se slijedeci principi:

}) takti¢kim udarima unistiti obram-
)o) eid prutivnika,

) postici oslabljcnjc pjeg$ackog lanca,

?) ostvariti pjeSacki juriS u Zelji da
» wie u sukob sa pjeSa¢tkim zidom
protivnika i na taj natin otvore dija-
poole ili vertikale za svoje figure.

I partiji SIMAGIN?KORCNOJ Zrtva
\) Ukvidirala pjeSaka g2.

be ie
cre

i em GD

yao

ul

i.

Uf

[>
ae

ia

EA

Za

@

ee

 

26. ... Lg2:! 27. Kg2: Dg5+ 28. Khi
Tf2 a

Oba partnera su dobrovoljno iSla na
tu poziciju. Simagin je smatrao da ¢e
mu uspjeti da odbije napad pomo¢u
29. Dd5. Medutim u posljednjem éasu
je primijetio da na to crni dobiva ide
mocu Zrtve odvlatenja 29. ... T£l+!

29, Lg4 ; .

Poslije 29. Tgl odludcivala bi nova #r-
tva 29. ... Th2:+! 30. Kh2: Le5+ 31
Kh! Dh5+! 32. Kg2 De2+ 33. Kh3 Dh2+
34, Kge4 Dh5 mat.

29. ... Db4 30. Lh3 ;

ij + K 2.

I poslije 30. h3 Le5S 31. Td8+ Kg7
De8+ Kh6 33. Td2 Deg3 34. TE: Df2:
erni dobiva. Kod raznobojnih lovaca
bijeli nije u stanju zaStititi crna polja.

6 Skola Sahovske igre

30, ... LeS 31. Td8+ Dag: 32, Deb
Th2:+ 33. Kgl DeS+ 34. Kl De3-

Crui je mogao odmah dobiti pomodu
Bae ad DES AS As a Pe eat eee
nalazio u velikoj vwremenskoj oskudici.

35. De8B+ Kg7 36, De7+ Kh6 37. DI8+

Bijeli ne primjecuje da je 37, Dh4+
osiguravalo remi. Slijedijo je:

37. ... Le7. Bijeli predaje.

Evo primjera iz partije GOGLIDZE?
FLOHR, Moskva 1935.

 

 

Crni razara pjeSaéki
kralja. Slijedilo je:

19. ... Sf2:! 20. Kez: Dh4+ 21. Kf3
Lh3: 22. Lh3: Dh3:+ 23, Kf2 Dh4+ 24.
Kf3 Le5!

Ovim se potezom odstranjuje po-
sljednji zaStitnik bijeloga kralja.

25. e3 Lf4: 26. ef4 Dh3+- 27, Kf2 Te3l!
28. Tg Tae? 29. Te2 Dha+, Bijeli pre-
daje.

? U_ partiji VJERESOV?DZENCIO-
LOVSKI slijedilo je:

Stit bijeloga

 

 

7
141

 

 

 

 

 

81
 

 

 

16. Lh7:+!

Cilje je ove Zrtve da oslabi poziciju
crnoga kralja.

16, ... Kh7; 17. Se5!

Prijeti 18. DhS + Kg8 19. Df7:+ i Tel-
e3-h3.

17. ...-Sc4 18. Dh5+ Kg8 19. Df7:+,
Kh7 20. Sd7: Dd7: 21. Te6:! Dds

I poslije jaéeg 21. ... Kh8 bijeli je
dobivao pomoéu 22, Lhé! Tg8 23. Lg7:!.

22. Th6 mat.

Nadu temu cemo zavrsiti sa poutnim
primjerom iz partije LILIENTAL?
NAIDORF, Saltsjdbaden 1948. godine:

 

 

   
     

 

 

 

 

142
a
nue
13. Lf4 £5

Tim potezom Zeli crni likvidirati pri-
tisak bijeloga po dijagonali d3?h7.

14, ef6 &5

Crni nije shvatio duboku ideju bije-
loga., Pravilno je bilo 14. ... Sf6:.

15. fg7! Tfh4: 16. Sf4: ef4

Crni je za topa dobio dvije lake fi-
gure. U ovom slutaju, medutim, ne
treba se rukovoditi samo materijalnim
odnosom snaga. Crni nije uzeo u obzir
Cinjenicu da je pozicija njegovog kralja
oslabljena i da snage njegovog dami-
nog krila ne mogu biti pravovremeno
prebaé¢ene radi obrane,

17, Lh7:+!

Jo§ jedna Zrtva. Bijeli unistava po-
sljednji pjeSacki zakion protivni¢kog
kralja.

17. ... Kh?7: 18. Dh5+

Dama se s tempom ukljuéuje u na-
pad.

82

18. ... Kg7: 19. Tad Df6

Sada erni gubi figuru. Ali i poslije
19. ... De7 20. Dg4+ i 21. Td7 ili 19...
Dc8 20. Tfel! Sfé 21. Dg5+ Kf7 22. Td6!
bijeli takoder dobiva.

20. Td7-+ Kg8 21. Tb7: Sd&8 22. Td?
Sf7

Crni se Zuri da pregrupira svoje sna-
ge. Medutim, veé je kasno!

23. Dd5 Tb8 24. Tet £3 25, Te3. Croi
predaje.

U razmotrenim primjerima protiv-
nicke figure nisu bile u stanju da uzmu
aktivno ucesce u obrani a u isto vrije-
me napadac je uspio brzo uvesti topa
u borbu.

Ova pozicija je nastala u partiji LA-
SKER?CAPABLANCA, Moskva 1935.

 

 

Bijeli ima niz pogodnih uvjeta da
vapotne napad:

1) on kontrolira centar,

2) lovel zauvimaju aktivne pozicije,

topovi i dama su
ce u napa.

spremni da se uklju-

 

Napad koji slijedi Lasker je proveo
majstorskom jasnecom. U poégetku on
oslabljuje pjesacki zaklon ernog kralja

 

a zatim uvodi u buj osmeyne snage.

es De2! 96

T poslije 17. h6 pozieija crnog bi

ostabila, Bijeli_ bi nastavio 18, De2 pri-
jeteci 19. Ded

18. Le5! Le7 19.
21. Lg?: Kel: 22,
24, Del!

h4! ?Dd8 20, h5 D
TeS De? 23. Tdel

  

po]

hey 2 cee

 

Usmijereno protiv poteza 24. ... K{8,
nagto bi slijedilo 25. Dh6+.

24. ... Tad8 25. Tie3 Le8 26. Th3 Kfs
Zi. Dh6+ Teg7 28. hg6 hg6 29. Le6:! Dié

Ne ide 29. ... fg6 zhog 30. Dh&+.

38. Tg5! Ke7 31. Tf3 Df3: 32. gf3 Tdgé

Bijeli je mogao postici brzu pobjedu
nastavkom 33. Dh4! Kd? 34. Df4! fg6
35. c4. Lasker je odigrao 33. Kfl i do-
bio je partiju u 64. potezu.

hee

Pje¥aéki lanac moze biti oslabljen
zrtvom pjeSaka ili figure,

U partiji sa NAJDORFOM BRON-

STEJN je nastavio:

a hanes
Wawa

 

xe

144

 

 

 

 

a3. fe!
bija klin u poziciju crnoga. Dalje
je slijedilo:

13. ... Kh8

Na 13. ... gf6 slijedilo bi 14. Lh6, a
ako 13.... Sf6: onda 14. Lg5 i Se2-g3-h5.

14. d5 Sa5 15. Sg3 gf6

Zamisao bijeloga je realizirana. Pje-
Sacki zaklon crnoga kralja je oslabljen
i UW poziciji crnog se pojavilo mnogo
slabih polja.

i6. Sf5 Le8 17, Dh5 Lf5: 18. ef5 Tg8
19, TES Tg7 20. Lh6 Tg8 21. Th3! 1 crni
predaje.

 

Prijetnja 22. Lf8 je neobranjiva!
*
Pjesaéki jurj§ pri tstustranim roha-
dama vexan je s odredenim rizikom
bog toga Sto naprijed pomaknuti pje-

Saci stvaraju slaboce u taboru napa-
data. PjeSacki juri8 treba poduzeti je-
dino tada kad je situacija u centru
Stabilna ili je centar zatvoren.

TAIMANOV?NAIDORFE
Kraljeva indijka
(Zurich 1933)

1. d4 Sf6 2. c4 26 3. Sc3 Lg7 4. e4 dé
5. S£3 O?0 6. Le2 25 7, 0-0 Sc6 8. d5
Se7 9. Sel Sd7 10. Le3 £5 11. £3 £4 12.
Lf2 g5

Sad se otkriva ideja crnoga. On je
pregrupirao svoje snage da bi u odgo-
varajuceni momentu otvorio§ g-liniju.
Kao protuteza tome bijeli Zeli otvoriti
linije na daminom krilu i tamo aktivi-
rati svoje snage.

13. Sd3 Sf6 14. c5 Sg6 15 Tcl TE7 16.
Tce2 Lf8 17. cdé cd6 18. Dd2 24 19. Tfcl

17a Bee
45 |g va ma

 

 

 

 

19, ... g3! 20. hg3 fg3 21. Lg3: Sh5 22.
Lh2

Bolje je bilo 22. Lf2 Sh4 23, Le3.

22. ... Le7 23. Sb1 Ld7 24, Del Lg5!

Aktivira logeg lovea.

25. Sd2 Le3+ 26. Khi Dg5 27. Lf
Taf 28. Tdi b5!

Likvidira prijetnju Sc4.

29. a4 a6 30. ab3 ab5 31. Tc7

Upad topa je bez efekta.

31. ... Tg7 32. Sb3 Sh4

Napad ernoga na tatku g2 dovodi
brzo do cilja.

33. Tc2 Lh3! 34. De2 Se2: 35. Lg?2:
Lg2:+ 36. Dg2: Dh4 37. Dg7:+ Kei: 38.
Tg2+ Khé 39. Sel Sf4 40. Tg3 Lf2 41,

Ua

83
 

 

 

 

Tg4 Dh3 42, Sd2 h5 45. Tg5 i bijeli
ujedno predaje.

Snagu silovitog pjeSa¢kog jurig§a de-
monstrira takoder i partija Kopajev?
Alatorcev (vidi poglavlje »O proble-
mima otvorenja i sredignjices«),

U slijedeéem primjeru napad bijeloga
je »zaglibio« zbog toga jer je crni uspio

organizirati opasnu protivigru na da-
minom krilu i u centru.

CAPABLANCA?ILJIN ZENEVSKIJ
Sicilijanka
(Moskva 1925)
1. e4 5 2. Sc3 Sc6 3. 23 96 4. Le2 Le7

5. Sge2 do 6. d3 Sf6 7. 0-0 0O?0 8. h3
a6 9. Le3 Ld7 19. Dd2 Te8 11. Sdl

Trebalo je najprije ukljuciti topa u
igru.

Il. ... Tc8
Tagnije je bilo If. ... Tb8.

12. c3 DaS 13, g4 Ted8 14. f4 Le8 15.
25 Sd7 16. £5 b5

Signal za protivnapad.

17. Sf£4 b4 18> £6! Lf!

Slabo je 18. ... ef6 zbog 19. Sd5.
19. Sf2

Bolje je bilo 19. h4.

19. ... be3 20. be3 6 21. h4

Bijeli zeli da otvori hliniju za na-
pad. Taj plan se, medutim, pokazuje
presporim.

21, ... Th8 22. h5 Th6 23. hg6 heb 24.
Sdi Sde5 25. Df2 Sg4 26. Dh4 Sce5

 

 

i
t

NN

  
 
 
     
   

 

 

146

Loa

7

=
WS

  

N ea
ho

.

 

 

 

 

Pokugaj da se po svaku cijenu top
prebaci na treci red.

27. ... Se3: 28. Se3: Dc3: 29. deS
De3:+ 30. Khi de5! 31. T£3 ef4! 32. Te3:
fe3 33. Del Tb2 34. De3: Tdd2 35. Li3
c4 36. a3 Ld6 37, Da7 c3. Bijeli predaje.

Ne uéestvuju u napadu na Kraljeva
krilo uvijek pjesaci. U slijedecem pri-
mjeru iz partije ZAGORJANSKI?KON-
STANTINOPOLJSKI, crni prebacivéi fi-
gure na kraljevo krilo provocira osla-
bljene pozicije protivniékog kralja, a
zatim slijedi neoéekivani taktiéki udar:

147

 

 

15. ... Se5 16, Le2 Sg6!

Crni je mnogo postigao manevrom
skakaca. Bijeli lovac na c2 stoji loSije
nego na d3 odakle je on-niSanio na
pjeSaka a6. Bijeli ne moze postaviti
lovca naz b2 jer om mora paziti na
tatku f4.

17, £3 Dh5! 18. Le3 Tad8

Prije nego krene u napad crni kon-
centrira svoje snage u centru.

19, Ld3 Ldé!

Iznuduje oslabljenje kraljevog krila.

20. g3 Se5!

Ne ide 21. Kg? Sd3: 22. Ta3: Sed:!,

21. Df2 Lb8! 22. Le2 Tc8 23. Tacl Dgél

Crni bez prekida uznemirava protiv-
nika. Sad on prijeti da potnoc¢u h7-h5-
h4 joS bolje oslabi poziciju  bijeloga
kralja. Bijeli se s tim ne mo%e pomi-
riti i potinje operacije na daminom
krilu.

24. ScS Te5:!!

Ideja Je Zrtve da *iskoristi lo§ polo-
zaj bijelih figura na dijagonali a7?gi.

 

 

25. TcS: Seg4! 26. fg4 Se4: 27. SE5

Jedinstveni nastavak!

27. ... ef5 28. Df5: La7! 29. Dgé: hg6
40, Tc7

Po analizi Konstantipoljskog bijeli ne
moze igrati 30. Tdel zbog 30. ... Sc5:
Ml. Led: Tc8!

30. ... Le3:+ 31. Kfl Le& 32. Te7 £5
38. Le4+ Kh7 34. 2f5 Té5:+ 35. Ke2
Ti2+ 36. Khi Lg4! 37. Tf1 Lf£3+ 38. Kel
Tg2+ 39. Khi Tgi mat.

Pouéno je tekla borba u partiji TO-
LUS?SOKOLJSKI1, Moskva 1950.

148

  

ae

Wie

  

   

7 ©

20. Td3 Dd5 21. Sg4 Tfd8 22. Tg3 b4

Protivnapad zakaSnjava. Trebalo Je
igrati 22. ... g6, poslije ¢ega pozicija
erno u krajnjoj liniji i nije loSija.

23, Sh6+ Kf8 24. Tg7:!! Kg7: 25. Dg4+
Lg5 26. c4 Dd4: 27. Dg5:+ Kf8 28. Le3

Bijeli je mogao odmah dobiti po-
mocu 28. Dg8+ Ke? 29, Df7:+ Kdé6 30.
Li} Se5 31. Sg4,

28. ... Dh® 29, Le5+ Ke8 30. Sg4 Kd7
31. Lb6

Tacnije je bilo 31, Df4! jer prijeti ne
samo 32. Sf6+ nego i 32. Df7:+.

3L.... Tb8 32. Tdl+ Ke8 33. Ld?:

Ali ne 33, S{6+ zbog 33. ... Df6:.

33. ... Td8: 34. Td8:+ Sd8: 35. Sfé+
Ks 36. Dc5+ Kg7 37. Sh5+ Khé6 38.
h4 Dai+ 39. Kh2 £6 40. Sf4. Crni pre-
daje.

 

Slijedeca pozicija je nastala u partiji
TAIMANOV?BERG, Riga 1949. g.

Bijeli je uspio da prebaci ha kraljevo
krilo svoju damu a skakaéa je korisno

 

EY JkVeZ7
49 1am WaBa
a 8 a

ele a
=. aoe ae
ile ae

a. sey

o mS

rasporedio u cemntru. Pa ipak se ne
vidi kako da dovuce nove rezerve i
kako da pojaéa napad. Tajmanov je
nastavio:

19. £3! ef3

Posto je ucinio taj potez, crni je ote-
kivao 20. Lf3: nagto bi slijedilo 20. ...
Sd5!.

20. Ld3! fg2 21. Tf2 hé

Prijetilo je d4?d5.

22. Tg2: Kh8 23. Tfl

Uéinjeno je svega pet poteza a kako
se slika borbe posve izmijenila! Vecina
bijelih figura djeluje sa maksimalnom
energijom u korisnom smjeru. Mozemo
primijetiti da je znanje kako da se
ekonomiénim sredstvima oZive figure
u stvari osnova Sahovskog majstorstva.

23. .... Sh7 24. Dh5 St6 25. Tr6:!

Unistenje va%nog za&titnika.

25. ... Df6: 26, d5!

Sada se ee ukljuéuje i lovac. Ja-
sno je da sé napad bijeloga razvija
munjevitom brzinom.

26. ... Ldd:

Na 26. ... LeS: moglo bi slijediti 27.
Le5: Le4 28. Lf6: Lh5: 29. Tg?: sa ne-
obranjivom prijetnjom Tg7-h7-h8 mat.

27, Sd7-Dc3: 28. be3 Lg2: 29. D5. Crni
predaje.

 

 

WN EY
=

 

 

Sf

   

x

 

 

 

U slijedeéem primjeru iz partije A-
LIJEHIN?SAMISCH, vladanje vainom
dijagonalom osiguralo je bijelom us-
pjeh napada.

85
 

 

 

 

 

16. La3!

Potetak manevra ¢iji je cilj da oslab?

dijagonalu aJl?h&

6. ,.. Se5

Prijetilo je e4?e5.

17. Se5: Le5: 18, 4 Ld4+ 19. Kh Dg7

Ponovo je prijetilo e425,

20. Sd5! Lfé 21. Sf6:+ Df£6: 22, Lb2

Sada lovac po dijagonali razvija sna-
Zan pritisak, Sto osigurava bijelom ini-
cijativu na kraljevom krilu,

22. ... De7 23. Dc3 £6

Samo Zrtva pjegaka SpaSava crnoga
od momentalnog mata. .

24, Df6: D?6: 25. Lf6: b3 26. cb5 Tb5;
27. e5 deS 28, Le5: Lb7 29. Lb7: Tb7:
30. Td7 h5 31. Ted Kf8 32. Tf1 Te7 33.
FS! gfS 34. TES:+ Ke8 35. Te7:+ Ke7:
M6. Th5;. Crni predaje.

Ako su na plogi raznobojni lovci,
onda viadanje lovca dijagonalom uvje-
fuje uspjeSno provodenje napada.

 

 

U_poziciji na dijagramu RUBIN
STEIN je nastavio protiv SPIELM
NA:

26. Ld5:
ao figuru koja brani crna po.
ja.

26. ... Td5: 27. Ld4 Da5 28. h3 Dav

 

»

 

29. Tet h5 30. Da3 Tb7 31. ef Td8 22.

De3

Prijeti da potezom Ldé pojaca pri-

tisak.

32. ... Tbd7 33. De3 Kh7 34, Lc

Bijele figure se prebacuju samo po
crnim poljima,

34. ... Tdi+ 35. Kh2 Tcl:

Pobjedi bijeloga je takoder vodilo
35. ... Kg7 36. Tdl: Tdi: 37. Td4 Dfi

38. Tdl: Ddl: 39. Dg5 Dd7 40. Df+
Keg8 41. Le3! Kh7 42. h4! i Lhét,

36, L£8! i crni predaje.

 

152

 

 

 

 

 

U ovom primjeru iz partije KOTOV
?BOTVINIK poziciona prednost crnog
Sastoji se u slijedeéem: u vrijeme dok
pjeSak £6 poniStava djelavanje lovca
na d4, crni lovac sa c6, zbog polozaja
pjeSaka na £4, aktivno sudjeluje s osta-
lim crnim figurama u napadu. U par-
tiji je slijedilo:

31. ... Ted 32, Tel!

Jedinstveni potez. Inate bi poslije
Tae8, Dg4 i Te? napad crnog na taéku
g2 bio neobranjiv.

32 ..., Tel: 33. Del: Ta3: 34, Khi?
Ta&?

Crni, koji se nalazi u vremenskoj
oskudici, propusta moguénost da osvoji
pjesaka pomgéu Tf3!. x

 

 

 

%. Te2 Kh7 36. h3 Te8! 37. Df2

Hijeli pada u zamku. Medutim i po-
?liie 47. Dd2 Td8 38. De3 Df5 39. Kel b5
#¢ mora dobiti (pokazao Botvinik).

W. ... Dg2:+! 38 Dg2: Te2:. Bijeli
predaje,

*

Kad na ploci ostaju samo teSke fi-
ure mnogi su skloni miSijenju da se
orba razvija po zakonima konaénice.
Medutim u tim pozicijama polozaj
kralja ima prvostepeni znaéaj. Onaj
koji uspijeva ovladati inicijativom i
preci u napad, obiéno postize pobjedu.

ROMANOVSKI je u_ partiji s ALA-
PTORCEVIM, Lenjingrad 1929, nastavio:

 

 

 

 

153 |e
Li YA

 

ee

ey YW Yt WY hee
a 0 ae
. De Le

we

le,
Ps

  

    

Lop

 

 

 

1. Ld4! De4+ 2. Kh2 Ld4:

Pravilno je bilo 2. ... f6.

3. Lefi:+ Kh8 4. Td4:1 Dd4: 5. Dh5+
Kgs 6. Dg6+ Kh8 7. Tf? Te2:+ 8. Kh3
Dh4:+!

Ni ova oStroumna Zrtva dame ne spa-
Sava, jer bijeli uspijeva izvesti matnu
mrezu,

NAPAD PRI RAZNOSTRANIM ROHADAMA

Iskljuéivo ostra borba rasplamsava
se kad su kraljevi rohirali na razne
stranc. U takvim napadima vaznu ulo-
gu igra brzo napredovanje pjeSaka koji
rasciscuju put glavnim napada¢kim
snagama,. Slabosti koje nastaju u po
zadini napadaca kao rezultat napredo-
vanja pjeSaka nisu toliko osjetljive,
jer se kraij nalazi na suprotnom krilu.
Ako se u pjeSaékem lancu kraljevog

9. Kh4:! =,

Ako 9. gh4 onda crni vraéa damu po-
mocu 9. ... Ta3+.

9. ... Th2+ Kg5 10. Kg5 Tg8 11. Te7:

Bijeli prijeti da sa 12. Te& poveca
svoju materijalnu prednost.

ll. ... Th3

I poslije 11. ... Tg6:+ 12. Kg6: crni
mora poloziti oruzje.

12. g4. Crni predaje.

ALIJEHIN je u prvoj partiji meta sa
CAPABLANCOM 1927. godine odustao

od ¢uvanja materijalne prednosti, da
bi ostvario napad teSkim figurama.

154

  

ma
An mf
m eoe

r
= EY,

    

 

30. ... Te6! 31. Ta® Te5! 32. Ta7: c3
33. Td7 De6 HM. Dd3+ g6 35. Td8 d4 36.
a4 Tel+ 37. Kg2 De6+ 38. £3 Te3 39.
Ddi Ded

Napad crnoga je neobranjiv.

40. g4 Te2+ 41. Kh3 De3 42. Dhl Df
43. h5 Tf2. Bijeli preddje.

7

krila (f7?g7?h7) pomakne g-pjeSak na
g6, onda bijeli gurajuci h-pjeSaka do
polja h5 uspijeva bréc otvoriti liniju
i aktivirati topove.

To lijepo ilustrira partija Tali?To-
luS (gledaj III dio),

Pogledajmo takoder slijedeci poutni
primjer iz partije GEREBEN?GEL-
LER, Budimpesta 1952.

87
 

 

 

 

 

oe
&
A

|

155 vA
_
4
ARE
om

Led

 

_
=

2

> ieee
a

b> \0>G ee
=p a=

a

 

we

WS
be

o>
ai
RN

 

 

 

 

 

 

13. ... b4! 14, Se2 a5 15. £4 Sd7 16,
f5 Sc5 17. Df3 a4!

Crni_ djeluje brzo i energiéno. Kad
BjeSaci dolaze u sukob s protivnitkim
PjeSacima rezultiraju izmjene, kojima
se otvaraju dijagonale i vertikale za
djelovanje figura i oslabljuje se pje-
Sacki zaklon neprijateljskog kralja Za-
mi8ljajuci Dapad crni je morao wzeti
u obzir stepen opasnosti protivnapada
protivnika,

18. h4

Ova ?protivigra je manje opasna zbog
toga Sto crni pjeSaci stoje na pogetnim
pologajima i teSko je otvoriti linije.
Osim toga figure bijeloga su nespo-
sobne da se efektivno ukljuée u borbu.

18. ... ab3 19. ab3 Ta2!

Prodor!

20. fe6 fe6 21, De3 Da5

Prijeti Tb2:, Da3+ i Ta?.

22. c4 Th2:! 23. Kb2: Da3+ 24. Kbi
Ta8 25. Scl Dal+ 26. Ke2 Ta2+!

Crni ne daje protivniku predaha.
Poslije druge zrtve kvalitete pozicija
bijeloga: kralja je jo uvijek razgoli-
éena, 4

22. Sa2: Da2:+ 28. Kel Sb3:+ 29,
Db3: Db3:

Sada crni lako realizira svoju mate
rijalnu prednost. :

30. Td2 De3+ 31. Tc2 De3+ 32. Kb2
Da3+ 33. Kb b3 34. Tb2 Db4 35. 25

Ld8! 36, Tcl Lb6 37, Lh3 KEY 38. h5 -

Ld4 39. 26+ hg6 40. hg64+ Ke7. Bijeli
predaje.

88

U slijedecem primjeru iz partije LE-
VENFIS?RAGOZIN pjeSak g6 se po-
kazao kao pogodni objekt napada:

 

156

 

 

 

Bijeli uspijeva sa zrtvom da otvori
vaénu vertikalu za topove. Slijedilo je:

27. Se6:-+! hgé 28.. Te6: Dh7

Prijetilo je 29. Ty8+.

29, Dg5 e5 30, Le5:! Leé

Nije pomagalo ni 30. ... Te5: zbog
31. Dd8+. Poslije poteza u partiji sli-
jedi odlucujuci finalni napad:

31. Df6+ Lf7 32. Tg8+ DgS: 33. Te8:+
Kg8: 34. Dh? mat!

Kao objekt napada move sluZiti i
pjesak hé. Zrtva figure za toga pje-
Saka razvaljuje kraljevo krilo, poslije
tega se protivniéki kralj moze nadi u
opasnoj poziciji. (Pogledajte partiju
Aljehin?K6nig u poglavlju »Pokretni
pjeSacki centar«),

Vrlo je pouena partija ALATORCEV
?TIROICKI, prv. VCSPS 1938. godine.

157

 

 

 

 

 

13. Kb1!

Tipiéni profilakti¢ni potez. Bijeli
pravovremeno brani tatku a2. On se
sprema da u daljem toku manevrom
Se2cl-b3 uzme pod kontrolu taéku c5
i samim tim paralizira protivigru cr-
nmoga na daminom krilu.

13. ... La6?

Crni uzalud gubi vrijeme. Trebalo je
pripremiti pjegatki napad a7?a5.

14. Lf6:

Preuranjeno bi bilo 14. Scl zbog 14,

. g5!.

14, ... Sf6: 15. Sci! Db6 16. Sb3 Lc8

Cri priznaje svoju gresku i pre-
strojava snage za protivnapad.

17, Tcl! Ld7 18. Se2

Moglo se poéeti napad pomocu 18. g4.

18. ... Tec8 19. g4 a5.20. Sc5 Le8 21.
Tegl

Kao Sto je pokazao Alatorcev ener-
Tc7 22. h4 i ako 22, ... g6 onda 23. g5!
Sh7 24. gh6 gf5 25. Thgi+ Kh8 26. Dfs:
f6 27. De6!.

21. ... Sd7 22. L£5 Tc7 23. Sd7: Ld?:
24. g5

Bijeli otvara g-liniju u svoju korist.
Crni to ne moze izbjeci, jer na 24. ...
h5 slijedi 25. g6!.

24. ... hg5 25, Ld7: Td7: 26. Tg5: £6
27. Th5 Db7 28. Tcl!

Tatan potez. Poslije Sablonskog 28.
Tgl erni bi uévrstio svoju poziciju po
mocu 28, ... Lf8 i Tdé!.

28. ... Te7 29. Tgl Dc8?

Bolje je bilo 29. ... Tf7, ali i u tom
slucaju poslije 30. Dg6é, 31, Th? i h3-h4-

Sha ernom je teskO odbiti napada.

4). Dh7+ Kf8 31. Dh8+ K£7 32. Dg?:+.
Crni predaje.

*

 pozicijama sa heterogenim roha-
Hama najvazniji znaéaj ima moguénost
ateirinja linija. Navest éemo klasiéni
primjer iz partije RUBINSTEIN?

PRICHMANN:
hake da bijeli otvori liniju? Ako na-
stovi 18. hé onda crni ne odgovara 138.

 

 

. gh6 nego 18. ... g6 i bijeli nista
ne postizZe. Takoder i poslije 18. 26 £26
19. hg6 h6é crni uspijeva zablokirati po-
ziciju. Pokazuje se medutim da bijeli
moze posti¢i svoj cilj kombinatornim
putem:

18. Lh7:+ Kh7: 19. g6+

Protivniéki kralj je navucen na polje
h7 i pjeSak stupa na polje g6 sa Sa-
hom i na taj naéin sprecéava crnoga da
zablokira kraljevo krilo pomoc¢u f7?f6.

19. ... Kg8

Nepovoljno je bilo 19. ...
20. Se4: de4 21. Sg5+.

20. Se4: de4 21. hé!

Poanta kombinacije bijeloga. Crni
nije u stanju da sprijeci otvaranje g-
i h-lHnije.

Zr. 1 0G

Na 21, ... ef3 slijedilo bi 22. gf7+
Df?: 23. hg7! sa dvostrukom prijetnjom
24. Th8+ i 24. Dh7+.

22, hg? ef3 23. Th8+ Kg7: 24. Th7+
Kg8 25. Df5 c3 26, Te7:. Crni predaje.

{g6 zbog

 

: By ce
Ee

ue xen
ae gT
as

uo ne a

 

159 yy

?ane

 

 

 

 

 

 

 

89
 

 

 

 

 

 

Energi¢ni pjeSatki juri§ dozvolio je
RAGOZINU u partiji s TRIFUNOVI-
CEM, Moskva 1948. godine, da probije
pjeSacki zaklon protivnika i postigne
odlucujadi napad:

25. ... c6! 26. Tg5

Uporniji otpor je davalo 26. dc6. Me-
dutim na to je Ragozin pripremio sli-
jedecéu krasnu varijantu: 26. ... bc6
27. e4 dS 28. ed5 cd5 29. c5 Tfe8 30.
Tge! Df5 31. Kb2 d4! 32. Te5: Ted: 33.
Tel De6 34. Te5: Db34- 35. Kel Db1 mat.
U partiji je slijedilo:

26, ... Dh4 27. Tg4 Df6 26. Td4

Bijeli osjeéa opasnost koja se pri-
blizava i Zeli da zatvori dijagonalu al
?h8. U slucaju 28. e4 crni bi nastavio
28, ... cd5 29. cd5 Lh5 30. Tg3 Ted:!
31. fe¢ Dal+ 32, Ke2 Tc8+!,

28. ... c5 29. Tg4 Te2:! i bijeli pre-
daje.

 

  
      
 
    
 
 
    
    
 

 

   

a

 
 

160

 

Ber:
Le 2a

 

 

 

 

Qvaj primjer iz partije BOLESLAV-
SKI?UFIMCEV, Omsk 1943. godine iz-
vrsno ilustrira kako je opasno rohirati
na tu stranu gdje protivnik ima otyo-
renu finiju. Crni uspjeva maksimalnom
brzinom aktivirati svoje snage.

14)).<.¢:003 "

Zbog vezivanja bijeli ne moze igrati
d4?d5 i zbog toga je taj potez, koji
otvara dijagonalu bjelopoljnom iovcu,
vrilo opasan.

NAPAD NA KRALWJA KOJI

Jedan od osnovnik principa u otvo-
renju je osiguranje kraljeve pozicije, a
to se, kao Sto je poznato, postiZe pra-
vovremenom roahadom.

90

15. ab6 Db6: 16. Le3

Bolje je bilo 16. La4. Poslije 16. ...
cd4 17, Ld7:-+ bijeli bi se ostobodio
pasivnog lovca i mogao bi pripremiti
pjesatki napad putem bd.

16. ... Lb? {7. dc5 Sc5: 18. Ldl Te4
19. Dd2

Bijeli ne primjecuje da je tatka g2
nedovoljno braniena, to se u daljem
toku pokazalo kao glavni uzrok kata-
strofe.

19. ... Sed! 20. Da5 Thg8!

Bijeli ne moze prihvatiti Zrtvu dame:
2Ye0t\.. °Lb6:p Te2ia-122, Kl Sf2:4 23,
Tf2: Tg! mat. Ako 23, L{2: onda 23....
Th2: mat.

21. Sel Tg2:+ 22, Sg2: Sd2!

Opet ne ide 23. Lbé: zbog 23. ...
Tye2:+ 24. Khl Th2:+ i 25.... Thi mat.

23. Dd5

Bijeli likvidira opasnosti po dijago-
nali al?h8, ali po skupu cijenu.

23. ..., Ld§: 24. cd5 Db2: 25. Ld2: Dal:
26. Lf3 Lh2:+. Bijeli predaje.

Na kraju navodimo finale partije
SLONIM?RJUMIN:

 

161

 

 

 

 

13. ... Lad! 14. Sa4 Lb2:+ 15. Sb2:
Da3 16, De5 Te8 17. Dd4 c5 18. Dc3 Da2:
19, Lel Te2!! 20. Le2: i kralj ne uspije-
va da se izbavi ia matne mreZze.

JE ZAOSTAO U CENTRU

Ako je kralj zaostao u centru, on ne
samo da smeta suradnji topova, nego
se i izvrgava opasnim napadima. Me-
toda borbe u takvim pozicijama sastoji

 

  

ime ei

se u tome da bi se oduzelo protivniku
moguénost rohade i otvorila pozicija
u centru. Pritom se éesto moraju Zr-
tvovati pjeSaci pa ¢ak i figure.

 

|

i em 5

152

em
oo
~

   
  

 

N

ae
&

?

 

 

|

 

 

Pozicija iz partije SPIELMANN?
DURAS. Slijedilo je:

12. ad Le6é

Ako 12. .., 0-0 onda 13. La3.

13. La3 DgS 14. £3 Sd5 15. Sg3! De3+
16. TF2!

U sluéaju 16. Khi crni bi pomodu
16 ... Sc3: izmijenio dame. Potpuno
je razumljivo da bijeli po svaku cijenu
éeli saéuvati svoju najaktivniju figuru
va odjuéujuci napad.

16, ... Sc3: 17. Dfl Kd8

Prijetilo je 18. S{5. Prvi dio plana je
ispunjen, Crni kralj je ostao bez ro-
hade, Slijedeci zadatak bijeloga je da
iikoristi njegov nesigurni polozaj.

18. Lb2 Sd5. 19. Tdt Sd7 20. Le4 Db6
Zi, Ld4 Dad 22. c4 S5b6 23, Dd3!

Prijeti 24, Leé: i Lbé:+-.

23, ... Ke8 24. Tb2! Se5 25. De2!

Ul komentarima o ovoj partiji Spiel-
mann pise: »Mlako bi bilo 25. Le5; Tre-
Ha uxeti u obzir da je bijeli zrtvovao
piesake daminog krila da zadr#i crnog
Kralja u centru«.

a. ... Sec4: 26. Te? Db4 27. Tdel Sa3
a8. Tc6:+ beé 29. Te6:+ Kd7 30. Led
Ded 3. Dd2i- Sd5 32, Td6+ Ke? 33.
tek; TdS 34. Sf5! Dc7 35. Sgi:+ Kis
Mm, Vd8:+ Kei: 37. Dg5 mat.

\) partiji RJUMIN?KAN, Moskva
WY) godine, bijeli je zadrzao kralja u
Pentru pomodéu Zrtve figure:

he

 

163

 

 

 

 

17. Le7:! Led

Ako 17. ... Ke7: onda 18. Db4+ Kd8
19. Db7:.

18. Sf3 Ke7: 19. Se5: Se5: 20. Db4}-
Kd

Na 20. ... Kf6 slijedilo bi 21. f4 Sg4

22, Dd4+ Ke7 23. Tfel+- Kd7 24. h3
Tae8 25. Da4?.

21, Db7; Tc8 22. Da7: Sd7 23. Tfel
Dd5:

Sad se otvara i d-linija. No crni nije
viSe imao zadovoljavajucu obranu,

24, Tad1 Ta8 25. De3 Dc6 26. De5 Tg8
27, Td6 Dc7 28, Tedl Ke8 29. De4 Db7
30, Ded+ Kb8

Ako 30, ... Kd8 onda 31. Dd4.

31. Td7: Db6 32. Df7: Tc& 33. Df4+
Te? 34. Te?: Dc7: 35. Td8+. Crni pre-
daje.

Sa ciljem da otvori vertikale za to-
pove SPIELMANN je u partiji sa MIE-
SESOM Zrtvovao lovea. Pritom je on
Za njega u prvi cas dobio samo jednog
pjeSaka, ali je sacuvao inicijativu.

 

We,

 

 

 

 
 

 

 

 

 

17, ... d5! 18. edS5 Ld5: 19. cd5 Dd5:
20. Dg3 Tie8+ 21. Le2 Tbd8 22. Sc3

Prijetilo je 22, =) earth 23, Kez)
De4+! i Te8+.,

22. ... Dd2+ .23. Kfl Sd5! 24, Tel

Sf4: 25. Df2 Td4 26. g3 Sh3 27. Df£5 Db2:
28. Dh3:

Jate je bilo 28. Sdl. Ipak bi poslije
28. ... Dd2! erni satuvao inicijativu.

28. ... Ded: 29. Df5 Tded!

Ovo vezivanje bijeli nece uspjeti li-
kvidirati.

30. Df2 Dd2 31. Tgl T4e6! 32. Tg2 Tfé
33, Lf3 Tel:4-. Bijeli predaje.

NAPAD NA DAMINOM KRILU

Najpogodniji faktori za uspjeSni na-
pad na daminom krilu su:

1) PjeSacke slabosti protivnika na
tom krilu koje slize kao objekt na-
pada (gledaj partije Szabo?Tajma-
nov i Rubinstein?Salwe).

2) PjeSaéka prednost na daminom
krilu. To6 dozvoljava stvaranje slobod-
nog pjeSaka koji vezuje aktivnosti pro-
tivnika (gledaj partiju Smislov?Sza-
bo). -

3) Vladanje otvorenim linijama {a,
b ilic).

U partiji sa SIMAGINOM, GELLERU
(bijeli) je uspjelo da zahvati kontrolu
na otvorenoj liniji Sto mu je osiguralo
brzo pobjedu.

(vidi dijagram br. 165)

16. Laé! La6é: 17. Da6: Tel: 18. Tel:
Da8 19, Ld6 Td8 20. e5 Lg7 21. Tc7 De4
22. Sd2 Del+ 23. Sfl Sf8

Ako 23. ... Sb8 onda 24. Dc8!.

        
  

eal
x YH

  

S&S

  
 

 

 

 

%. Da7: Lhé 25. T£7: Db1i 26. De7 Tc8
27. Th7: i za nekoliko potcza crni je
predao,

Za razliku od napada na kraljevom
krilu koji su éesto vezani sa velikim
materijalnim Zrtvama, napadi na da-
Mminom krilu obiéno se vode sa ekono-
mi¢nim pozicionim sredstvima,

© OBRANI

Tamo gdje jedna strana napada, dru-
ga se strana brani (ili vodi protivna-
pad). Kada smo kao rezultat loseg
Strateskog plana ili nedovoljno pro-
misljcne takticke operacije prinudeni
da predemo u obranu, vrio je vaz%no
naci njezin pravilan plan. Za uspje$no
odbijanje napada neophadno je:

1) Pravovremeno ubhvatiti prelomni i
kriti¢ki momenat borbe, momenat kad
je izgubljcna inicijativa i kad je ncop-
hodno preci u obranu.

92

'
2) Sastaviti plan obrane i pristupiti
k pregrupiranju snaga. Kod stvaranja
plana treba uzeti u obzir takti¢ke mo-
gucnosti protivnika.

3) Treba voditi obranu sa ekonomié-
nim sredstvima i staviti po moguéno-
sti Sto vise prepreka na put napadata
i pri prvoj moguénosti preci u protiv-
napad.

Prelazimo k primjerima, koji ée raz-
jasniti gore navedene uvjete uspjegne
obrane. Usput cemo se zaustaviti na
tipiénim principima obrane.

STRATESKA OBRANA

Obranu treba ostvariti sa ckonomi¢-
nim sredstvima. Cim je manje snaga
potrebno za obranu, tim se vise sred-
stava oslobada za nanoSenje protiv-
udara.

Idealno je povezao obranu s protiv-
napadom CIGORIN, koji je igrao sa

 

 

 

 

 

crnim figurama protiv TEICHMAN-
NA;

166

14. Tdg1

Bijeli priprema opasan protivnapad
po otyorenoj liniji.

14, ... a5 15. £4 £5!

Ovim potezom se u?vrScuje pozicija
skakaéa u centru. Istovremeno crni sa
ekonomitnim sredstvima brani taé-
ku g7.

16. Tz3 a4 17. Ddl Scb4! 18. Lbh4: Sb4:
19. Thg1 Tf7

Napad bijelog na kraljevom krilu je
eaplibia. Crni koji raspola%e sa pred-
noScu u snazi na suprotnom krilu, pre
lavi u protivnapad.

20. Lb1 a3

Olvara linije za protivnapad.

21. ba3 Sd5 22. Db3 b4 23. ab4

Poslije 23. a4 c3 24. dcS Tc6 pjesak
hf postao bi sjajno uporiSte za crne
figure. ?

73. ... Tbh4: 24. Dd3 c5! 25. dce5 Da5!
16, Le? *

Ktieli shvaéa da ée se zbog prijetnje
I|h? prije ili kasnije morati rastati sa
Piesakom a2.

26. ... Da2: 27. £3

Sa idejom da se top ukljuci u igru.

27, ... Tcd 28, Tlg2 Td7

Rijedak sluéaj! Toj na {7, kqgji je
naoko preoptereéen funkcijama/obra-
ne, uzima aktivno uéesdée i u protivna-
padu.

29, c6! Tc6: 30. Dd4

Prijeti matom, ali sada crni provodi
taktiéki udar, koji odmah odlucuje is-
bodom borbe.

30. ... Da3+! 31. Kd2 Tc2:+! 32. Ke2:
Se3:+ 33. Kb1 Td4: 34. Tg7:+ KYi8 35.
Tg8+ Kel. Bijeli predaje.

Protivnapad je najbolji nacin obrane.
To ocito ilustrira partiia TARRASCH
?CIGORIN:

 

 

Kao protuteZu napadu bijeloga crni
priprema protivnapad u centru.

16. b4

Napada Getvrti put na pjeSaka c5.
Sad ne ide 16. ... cb4 zbog 17. ¢5.

16. ... Deé! 7

Zauzete napadom na daminom krilu
figure bijeloga su postale decentrali-
zirane i u njegovom taboru su se styo
rile slaboce na poljima e4, c4, d4, d3 i
c3. Protiv tih slaboéa je usmjeren na-
pad crnoga.

17. be3 Le7 18. Sd2 Sf6

Prinuduje protivnika da jo& vise
ostabi centralna polja.

19. £3 Td3 20, Tfel Tfd8 21. Tabi

93
 

 

 

U usporedbi sa centralnom d-linijom
znataj otvorene b-linije je sveden na
minimum,

21. ... Le6 22. Sb2

Tarrasch poduzima obrambene mije-
re, U_ sli¢énim pozicijama, medutim,
iskusni Sahisti katkada éine ozbiljnu
psihologku gregku, jer nastavijaju na-
padati po inerciji.

22, ... T3d7 23. Tbcl Sh3!

Cilj ovog manevra sastoji se u tome
da bi se skakaé preveo na f4. To ée
bijeloga prinuditi da izmijeni lovca za
skakaca, Sto ¢e jo$ bolje podvudi sla-
boce cruih polja u njegovom taboru.

24. Sdl Sf4 25. Lf: ef4 26. Sb3 Lh4
27. Sf2 Dhé

Pit jedi | 285 «66 Lise

28. Tc2 Bg6 29. De3 Dh5

Sputava aktivnost skakaéa na b3. Bi-
jeli u stvari nema korisnih poteza i
zbog toga on pokuSava pojednostaviti
poziciju. :

30, e5 Dg6 31. Td2!

Da bi osiabio napad protivnika bijeli
je spreman da se odrekne materijalne
prednosti.

31. ... Lf: 32. Df3: Td2: 33. Sd2:
Td2: 34. Tfl hé 35. Df4: Lg5 36, Df
Le7 37, Khi Ta2: 38. Sd3 Lg5 39. Sh4
Th2 49. Sd5 c6 41. Sc3 Tb3 42. Td1 Kh7

Brze je dobivalo 42. ... De2.

43. h3 Le7 44. Td3 Lcd: 45. Se4 Thl+
4. Kh2 Lgi+ 47. Khi Ld4+ 48 Kh2
Led:+

Sa ruSenjem bijele pozicije. (Nazalost
ta partija je bila pokvarena grubom
gveskom),

 

 
   
 
 
 
 
  
   

ima

 

 

 

oo
Wye

 

 

 

94

?e. tT me

Energitag protivnapad na kraljevor
krilu donio je uspjieh crnom u parti|!

KOBLENZ?ALEKSANDROV, Riga
1947, godine:

17, ... £4

Otvarajuci fliniju i zamiSljaju
kompliciranu kombinaciju.

18. Lb5

Izgleda da cri mora preci u obrani
Slijedi, medutim, iznenadenje:

18. ... fe3 19, Ld7; ef2+ 20. Kfl TI
21. Df3: La6+ 22. Tce4 Dh2:!! 23, Les
Kh8 24. Le8: Sd2+!

Poanta kombinacije crnoga.

25. Kf2: Sf3: 26. dc5

Relativno najbolje.

26. ... Le4: 27. bed Shd4! 28. Lh3 Did |
29. Kg] De4:?

Trebalo je igrati 29.... be5 cuvajur:
materijalnu prednost.

30. c6! De2 31. Td5:?

Sada veé bijeli propusta dobitak ko}!
se postizao pomocu 31. Tcl! Db2: 3?
Tei s dvojnom prijetnjom c6?c7 i Tet
mat.

31. ... h6é 32, Td? Db2: 33. c7 Decl
34, Kh2 Kh7! i za nekoliko poteza |!
jeli je predao.

Pred nama je poziciia iz parti
FLOHR?LILIENTAL, Moskva 1935.

 

YUB YY, Yes
ae 7

Wi ee

|

t CoA

 
   
  

     

   

5 Gee

 

 

 

Kako da igra crni? U slutaju Sablon
skog 20. ... Ld4: 21. Ld4: Sc5 22, Le!
be5 22, Dcd: crni ima teSku poziciju
Crni.uspijeva da Zrtvorn figure otro
izmijeni karakter borbe i da postign:
aktivnu pretivigru. Slijedilo je:

  
  
 
 
  
    
    
   
  
  
   
 
 
  
   
    
  
  

WM _., We8! 21, fed De5: 22. Tel Te8
Ti ht ded 24, Le2 Td8! 25. Tdl hé

Nhildje je 25. ... £5 zbog 26. Db3+
as 27, Scé!.
. Le3 £5 27. Td2!

Poorednim putem se brani od prijet-
yy) 41... £4, naSto bi slijedilo 28, Se6!
Ma: 20, Dal2:.

7), ... TFB 28. Del

Warveruje skakaéa.

mm, ... Khe

Jrebalo je pokuSati zakomplicirati
Wel pormodcu 28. ... £4.

YY Se2 Dc7 30. Dal! Leé 31, Sd4 Ld7

WM Sb3! Le6 33. Sc5: Dc5: 34. Td6?
(etka u vremenskoj oskudici. Ne-
wehoduo je bilo saéuvati aktivneg lov-
potezom 34. Dal.
M, ... Dc3: 35. Te6: Kh7 36. h3 Tc8!
, Lbs Ded! 38. Le? Df2! 39. Lb3 Tc3
Te® Td3 41. Dh5 Del+ i remi zbog
Pyelnog Saha. ne

Sivaranje maksimalnih teSkoéa pro-
J) jilar je vaean uvjet uspjeSne obrane.
ote pretivnik koji vlada inicijativom
9) 4 saesim bezbrizno ili samouvjereno.
Wipitan je primjer iz partije LASKER

STEINITZ: :

 

25. h4
l) teke] poziciji bijeli teZi da po-
Bilge protivigr: na kraljevom krilu.

mS, ... gh4 26. Shh Sd3 27. TE

W sluéaju 27. Tee? moguée je 27. ...
mana! 1 2B. v2. Sc3:.

MN. ... Sab2: 28. Df3 Lb6 29. Kh2 Tgé
MW. tht De7 31. Sh5 Le8 32. Dh3 Sad
, 113 Sacd 34. Te2 Sd7

Izvanredan profilakti¢ki manevar..
Uévrscuje kraljevo krilo i prenosi te-
zigte borbe na suprotnu stranu.

35. g3!

Da bi se najkracim putem preveo
skaka¢ u obranu daminog krila.

35. ... a5 36. Sg2 b4 37. Se3 Tc8 38.
Sdl bc3 39. Sc3: Ld4 40. Ld2 S7c5 41.
Dh4 Lh5: 42. Lh5: Tbh8 43. Sd1 Sa4 44.
LaS:!

Relativno najbolji nastavak. Bijeli
uspijeva da zrtvom kvalitete likvidira
opasnog slobodnog pjeSaka protivnika
na daminom krilu.

44. ... Ta8 45. Ld? c3 46. Le3:! Se3:
47, Sc3: Le3: 48. Tf3 Sci 49. Tc2 Sa2:
30. Tfc3: Sc3: 51. Te3: Tgc8

Bez obzira na izvanrednu obranu
bijeloga crni je kao i prije sacuvao
ganse na pobjedu-

52. Tb3 Ta2+ 53. Kh3 Tac2

Bolje je bilo 53. ... Tal.

54, Th6! T2c3 55. Lg6 Td8

Taénije je bilo 55. ... Tel.

56. Tb? Db7: 57. Df6:+ Deg7 58, Dd§:+
Dg8 59. Dfé+ i protivnici su se spora-
zumjeli na remi.

*

Ukazat c¢emo i na takav  princip
obrane: U kritiénoj poziciji igra se pu-
tern zrtve svodi na konaénicu u kojoj
je realizacija materijalne prednosti vc-
zana $s velikim teSkocama.

To se osobito odnosi na konatnice
s raznobojnim lovcima i topovske ko-
nacnice,

 

ach

 

 

 

 
U_ partiji RESHEVSKY?ALJEHIN,
Amsterdam 1938, godine, slijedilo je:

24. Tf4 be5 25. Lc5: Sc6 26, Te4: Td2!

Ovim potezom crni tezi da pojedno-
stavi poziciju i da prevede igru u to-
povsku konaénicu.

27. Dd2: Ded: 28. Tel De4: 29, Dd6 Tc8
30. De6:+ De6: 31. Te6: K£7 32, Td6é a5
33. Kf2 Se7 34. Ld4 Sf5 35. Td7+ Ke6
36. Ta? Sd4: 37. cd4 Tc2+ 38. Kf3 Ta2:

Tako je bijeli kao i prije saéuvao
Sanse na pobjedu, njemu za realizaciju
treba savladati ozbiljne tehnitke te
Skoée.

39. Tg7: Ta3+ 40. Ke4 h5 41. Tg6+
Kf7 42. Th6 Ta2 43. Kf3 Ta3+ 44, Kf2
Td3 45. Th5: a4!

Priprema protivniku zamku!

46. d5?

Potpuno je razumljiva Zelja bijeloga
da satuva svoje pjegake. Ali poslije
Poteza u partiji Aljehin virtuoznom
obranom postize remi. Pobjedu je osi-
guravalo 46.°Ta5 Td4: 47. Kg} Ke6
48. h4,

46. ... a3 47. Th7+ Kf6 48, Ta7 Ke?!
49. TaS Td2+ 50. Kf3 Td3+ 51. Ke2

Ako 51. Kg4 onda 51. ... Td2 52. Kh3
Ta2 i dalje kao u partiji.

51. ... Tb3 52. Kf2 Th2+ 53. Kg3
Tb3+ 54, Kh4 Tb2 55. Kh3 a2 56. dé-+
Kd6: 57. g4 Ke6! 58. Ke3 Kb6 59. Ta8
Kb5 60. h3 Kb4 61. Kf4 Tc2 62. Th8-+
Ka3 63. Ta8+ Kb3, Remi.

U partiji KAN?LASKER crni je izveo
svoga kralja iz opasne zone i uputio

 

Li
al

172

 

 

 

 

96

\

8a na suprotno krilo gdje se nagao u
sigurnosti.

32. ... ed4 33, ef3

TeSko si je predstaviti da ée poslije
Ovog poteza crni uspjeti ne samo da
se spasi nego éak i da postigne po-
bjedu. Pravilno je bilo 33. ed5!.

33. ... Df6 34. Te6 de3! 35. T£6: cd?
36. Tg6:+ hg6 37. De6:+ Kf8 38. Dd6=
Ke8 39, Lc2 Thbé6!!

Priprema svojem kralju sigurno sklo-
niSte,

40. (6 Kd8! 41. f7 Kc8 42. £8D+ Spa:
43. Df8:+ Kb7 44. Df6é Ka6! 45, Dd6 Teé
46. h4 Tel+ 47. Kh2 Tcl! 48. Lfs dip
49, Le8+ Kab. Bijeli predaje.

Na 50. Dc5+ slijedilo bi 50. ... Kad!,
*

Na proSlim primjerima smo se uvje-
rili da branedi se treba teziti da se
zahvati inicijativa i prede u protivna-
pad. Koji puta, medutim, biva koris-
no da se dugo vremena pridrzavamo
taktike iStekivanja.

 

 

Na dijagramu je pozicija iz partije
KERES?VIDMAR. Bijeli se spremao
da prevede svojcg kralja na damino
krilo a zatim da provede pjeSatki jurig
na kraljevom krilu. Crni je odluéio da
je doSlo vrijeme da se energi?éno dje-
luje pa je odigrao:

B2aciaetSe

Poslije tog poteza, medutim, igra se
Otvara u korist bijeloga.

33. gf5 gf5 34. S£5: S£5:

Ako 34. .., L§5: onda 35. ef5 Sf5:
% Je: + Ke&: 37. De4 sa boljom igrom
Wwrom bijeloga.

. Tg8:+ Kgs: 36. ef5 Lf5: 37. Se4
To) M4. Dg2+ Kh8 39. Tgl

Sad postaje ogita pogreSnost stra-

tegije crnog. Bijeli je zaposjeo otvo-
renu liniju i kontrolira tatku e4.

39, ... Lh4+ 40. Sf2! Lf6 41, L£5: Df:
42, Se4 h6 43. Dg6! Lh4+ 44. Ke2 Dgé6:
45. Tg6: Tg8 4. Te6 Tg2+ 47. Kd3
Kg7 48. Sd6: i bijeli je dobio u ko
naénici.

TAKTICKA OBRANA

Pogledajmo sluéaj kad se obrana gra-
i) ma taktiékim operacijama. Ilustra-
fvan je male partije NIMCOVIC?
HERNSTEIN:

   

 
     

= Skee

a0) ne
Z Ps ?
so
ao

   

    

 

            
 

 
  
 

 

 

Pozicija bijeloga ostavlja dojam da
bi se moglo pozeljeti i bolje. Prijeti
fie samo uzimanje lovca. Na 1. Lfé sli-
jedi 1. ... Sh3+ 2. Kfl (ako 2. Khi
emda De3) 2. ... Dd2. Medutim isko-
ristivSi nestabilnu poziciju crnoga kra-
"ia Lijeli izgraduje obranu na takti¢-
kim protivudarima.

1. Lhé!

Prikovao je crnu damu uz g-liniju.

1. ... Sd3 2. h4 Dg3 3. Taa!

Aktivnog topa protivnika treba ve-
rati.

3. ... Le8 4. Led! Dfi2+

Crni nije mogao uzeti lovca topom
vbhog 5. Tc8:+ Kf7 6. Df6 mat, a 4....
Dej+ i 5. ... De4: je nemoguce zbog
mata na gi, ,

5. Kh2 Dh4:+ 6. Kgl Se5 7. Le5: Ded4:
8. Lh8! De3+ 9. Kh2 Df4+ 10. Kg1 Dg3
Il. Le3 De3+ 12. Khi Df4

Pozicija bijeloga je ponovno postala
kritiéna. Crni prijeti da unisti nebra-
njene centralne pjeSake.

 

7 Skola Sahovske igre

13. Ddl!

Aktivira damu i posredno brani pje
Saka.

13. ... Dh6+

Na 13. ... De4: moglo bi slijediti 14.
Ld4! Dd5: 15. Tc8:! Tc8: 16. Dg4+ Ki?
17. Dd7+! sa vje¢nim Sahom.

14. Kgl De3+ 15. Khi Dc3: 16, TcB:!
Tc8: 17. Dg4+ K£7 18. De8: Ded: 19. DE5-+
i remi vjecénim sahom.

U slijedeéoj poziciji bijeli se spasie
pomoéu patne kombinacije.

pee
W exe 2
ee aa
| we We

Wi GS

ie ?i

x Y Wy
Di WO abl

ty? Ue
Yi

 

 

  

 

 

Ye

?

 

ZAGORJANSKI, koji je igrao sa bi-
jelim figurama protiv TOLUSA, nasta-
vio je:

1, Ded

Crni je bezbrizno odigrao:

1. ... Kh3?

i poslije:

2. Df4:!! g2+ 3. Kf2 Tié 4. Kgl!
se pokazalo da 4. ... Tf4: a isto take
i 4.... Sf3+ 5. Df3: Tf£3: vodi k patu.

Jedna od mogucénosti strane koja se
brani su zamke. Zamka se razlikuje
od kombinacije po tome sto ona ne
prisiljava protivnika k odredenom, for-

7
 

 

 

 

 

siranom odgovoru i dovodi do cilja
samo u sluéaju njegove greske.

 

 

 

176 a gy,

 

 

 

 

 

 

 

 

Pozicija iz partije MAKAGONOV?
CEHOVER. Polozaj crnog je beznadan.
Medutim, prije nego Sto ée predati, crni
postavlja svojem protivniku zamku:

1. ... Dg4+ 2. Kf2??

Dobivao je 2, Kfi.

2. ... T&8 3. Td8 Dh4+! i bijeli pre-
daje.

98

Na kraju jedan primjer neoéekiva-
nog takti¢kog protivudara koji je od-
mah izmijenio karakter pozicijé.

 

x

e eo ome

WS
=

e
$o de.

 

w 7

Y Ms , a
w oe We, Yi
Za Mh a a =

 

 

 

 

 

 

ROSENTAL je u partiji sa MAKA-
GONOVOM anastavio:

1. Lg5
Medutim, poslije:
iyi Sea!

morao se momentalno priznati pobje-
denim.

Drugi dio

KOMBINACIJA

Kombinacija 36 forsirana varijanta
obiénoe vezana sa Zritvom, koja ima
es cilj postizanje objektivne koristi za
omy stranu koja je iznudila takvu va-
rijantu.

\! svakoj kombinaciji se razlikuje:

|. Motiv ili situacija koja ukazuje
fa woguénost kombinacije, npr. otvo-
yona kraljeva pozicija, nebranjena fi-
wurn itd.

) Tdeja ? natin ostvarenja kombi-
pectic, npr. odviatenje, vezivanje, pre-
Brivanje itd.

\ Cilj ? rezultat, dostignuca kombi-
Haeijorm.

| jepota Sahovske umjetnosti se Zar-
}) ocriava uw kombinacijama. Zbog to-
ys) one predstavijaju veliko estetsko
Pidovalistvo.

?litedeci primjer pokazuje kakva iz-
Hehedenja kriju u sebi kombinacije:
fvidi dijagram br. 178
i, St74
th4) potez je potpuno mogué jer crni
h iete uzeti skakaéa topom. Tada,
Hele, Ostaje bez obrane polje b&.

im

 

 

 

 

178

 

SSS
o
&

 

 

ee a, Y Z
2 @ m.l8
eo me

1, ... Kg8

Naviaéeci protivni¢kog kralja na di-
jagonalu a2?g8& bijeli ostvaruje kom-
binaciju na temu uguSenog mata:

2. Sh6++ Kh8 3. Dg8+! Tg8: 4. S&7
mat.

 

Motivi ove kombinacije su bili sla-
boéa osmog reda i nesiguran polozaj
kralja, a njezina ideja navlaéenja kra-
lja na zlokobnu dijagonalu. Njezin cilj
je mat protivniékom kralju.

99
MATNE KOMBINACLIE

U kombinacijama koje dovode do
mata protivni¢éki kralj se obiéno veé
nalazi u opasnosti i treba samo nadi
naéin da se ostvari odluéujuci udar.

Moége se formulirati op¢i princip koji
se odnosi na svaku kombinaciju: »Fi-
gure i pjeSaci, koji uéestvuju u reali-
zaciji kombinacione ideje, moraju dje-
lovati koordinirano«.

U slijedeéoj poziciji slikovito je pri-
kazano koordinirano djelovanje bijelih
topova.,

      
  
 

se
a a ee
179 ?yy
A

fin

Yh

  

|

Na medunarodnom turmiru PILLS-
BURY je postigao pobjedu nad MA-
ROCZYJEM pomocu takve kombina-
cije:

 

180

 

 

 

 

1. Dh6é De5: 2. Dh7:+! Kh7: 3. Kg2
mat.

Zrtvom dame bijeli je razgolitio ne-
prijateljskog kralja koji je postao laki
phjen drugi figura. Nezavidna je
uloga kralja kada on padne na nigan
dame i topa!

Slijedi pozicija iz partije CIGORIN?
BIRD:

109

 

 

 

Bini @
« |aa e
yy BOY gw

? 2 0 ew
a a

AM RAR
wen 2 S|

1. Tg7:+ Kg: 2. Th7+ Ke6 3. Df?+
Kf5S 4. Tb5+ Ke4 5, £3+ Ke3 6. Db3+
Ke2

Ako 6. ... Kd2 onda 7. Lf4+ Kel 8.
Dbi+ Ke2 9. Df1 mat. U partiji je sli-
jedilo:

7. Db2+ Kd3 8. Dbi+ Ke2 9. Dfit+
Ke3 10. Del+ Kd4 11. Dd2+ Keé 12,
Tb4 mat.

U razmotrenom primjeru crni kralj
je bio prisiljen da putuje po Citavoj
ploéi.

U partiji SCHLECHTER?WOLF sli-
jedilo je:

   

 

Y

 

 

 

 

 

ae.
182 a

     

 

He
mew a ey
ae Ce

 

afte ae
BimveeS

1. Lh7:+ Kh7; 2, Sg5+ Kzg6 3. De4 £5
4. ef6 gf6

Ako 4, ... Kf6: onda 5. Tel.

5. Se6+ Kf? 6. Dg7+! Ke6é: 7. Tel+
Kf5 8. Dh7+! Kg5 9. Te7: Tg8 19. Te3
b4 11. Tg3+ Dg3: 12. Dg8:+. Crni pre
daje.

 

 

 

 

Degava se da figure katkad Cine svom kralju »medvjedu« uslugu:

183

ay « £n
wor me

 

 

wel

 

 

 

 

 

 

 

 

 

a
193 V7, ao

 

 

,

192 1a |

aan a
a a ae

196 a eon 197
ws Wa
mae

AG

  

 

 

    

We

  

¥

WS

WS

199 ae d

?a 2

 

wie
i We

 

f
Ye
We

 

 

Villa

 

 

101
 

 

Navedimo primjere za samostalno rjeSavanje:

AITKEN?MANCHESTER

 

 

 

Bijeli vuée i dobiva

 

ALJEHIN?N. N.

202

Bijeli vuée i dobiva

DADIANI?KOHATRIA

 

 

Bijeli vute i dobiva

102

 

  

203

+205

NAJDORF?RAFAEL

 

 

 

 

 

ae a
oe

 

LA Geng Ss

 

ANwe ARAN

 

 

Bijeli vuée i dobiva

MORPHY ?N. N.

 

Bijeli vuée i dobiva

DEVOS?WOOD

 

206

  

Sete a ame
a7 Yon

Crni vuce i dobiva

 

 

 

 

 

Studija L. KUBBELA

| ee of Li ®
208 ie eo 1S
a@ ?a wa
A

a

aan
aa

   
 
     
  

g

 

Bijeli vute i dobiva

ANDERSSEN?N. N.
2 a oe
a |
2 oe ol
Paw

asrenaeh
an ee

    
  
 

210

 

 

 

 

 

Crni vuée i dobiva

207 Wi

209

N. N.?PILSBURY

 

   

. a
a2

ee

TF ae Neca an

 

 

(moe
nt
i
_

Y

Crni vuée i dobiva

HRAMCOV?VAGSBERG

Boe S|

ae noe

 

 

 

Bijeli vuée i dobiva

BAUER?GELJINER

 

Bijeli vuée i dobiva

103
 

 

212

 

216

104

CANAL?N. N.

Lem 7 ff
CL uawala

 
       
    

a. a
no

 

 

 

Bijeli vuée i dobiva
.

ALJEHIN?FORRESTER

KOTOV?BONDAREVSKI

a
i

 

 

 

mee sa

ee
att

  

 

 

 

Crni vuéc i dobiva

V. MENCIK--S. GRAFF

 

 

 

 

 

         

213
Bijeli vuce i dobiva
TARTAKOWER?N. N.
a Kil 2 @
215 5 NY Za

     
  

we

fos.
?geo

eA a &
a wal
a
Le me:
ang

\

 

 

 

 

  

 

Bijeli vuée i dobiva

RjeSenja dijagrama br. 200?216,
200.
1. Teé:!

Odviaéi damu od zastite potja g5 i
dobiva svojim slijedeccéim potezom va-
zan tempo za napad.

. De6: 2, Sg5 Dg6 3. Th7:+!
Druga Zrtva odvlacéenja.
3. ... Dh7; 4. Sf7 mat.

201.

1. DhS Ld5: 2. Td5: Dd5: 3. Df7:+!
Odvlaéi neprijateljsku damu.
3. ... Df7: 4. Sd7 mat.

202.
1. Sg6+ Kh7 2. Se5+ Kh8 3. Sf7+

Kg8

Navla¢i kralja pod dvostruki Sah.

4, Sh6:++ Kh8 5. Dg8+! Tg8: 6. S£7
mat.

203,
TeSko si je prestaviti da ¢e bijela
dama objaviti crnom kralju mat na h8.

1, Lh7+ Kh8 2. Sf7:+! Tf7: 3. Se6+
Kh?: 4. Sf8++ Kg8 5. Dh7+ Kf8: 6.
Dhs mat.

204.
1. Sg6+ Kg8 2. De7+ Te7: 3. Sh6 mat.
Jednostavan ali efektan finale.

205.
1, Sc5+ Kb8 2, Sd7+ Ke8 3. Sb6+ +
Kb8 4. Dc8+! Tc8: 5. Sd7 mat.
Interesantno je primijetiti da su se
te kombinacije susretale u starinskim
rukopisima.

206.

1. ... Td2+!! 2. Ld2: Dd2:+ 3. Kb3
Sd4+ 4. Ka# Ddl+ 5, Ka5 Ta6+!

Cilj ove Zrtve jest da odvuce bijelu
damu ha nezgodnu blokirajucu pozi-
ciju.

6. Da6: Da4+!! 7. Ka4: Sc3+ 8. Ka5
Sv3 mat.

207.

I, ... Dil+ 2, Lgl Df3+!! 3. Lf3: Lf3:
mat,

208.
1, Da5+ Ke6 2. De7+
Tjiecra kralja na suprotno krilo gdje
mu se nanosi smrtonosni udar.

2... Kd5 3. Dd7+ Ked 4. De6+ Kf5
5. Deé+ Kg5 6. Dh6+! Khé6: 7. Lf4 mat.

209,

1. Td7: Kaz:

Poslije 1 . Ld?: bijeli brzo postize
pobjedu pomoéu 2. Db7: sa sliijedecim
Tdi.

2. Ddil+ Ke7 3. Dd8+ Kb8 4. Tdl f6
5. Td? a6 6. Th7:+! Kb7: 7. Db6 mat.

ve

Tako se katkad deSava kad jedna
strana zaostane u razvoju.

210,
U poéetnoj poziciji tesko je predvi-
djeti slijedecu matnu poziciju:
1. ... Lg2+! 2. Tg2: Dfi+ 3. Tet
Sg3+! 4. bg3 Dh3 mat.

211.

1. Th6:+! ghé

Ako 1. ... Kh6: onda 2, Dg5+ Kh7
3. Dh4+ Ke6 4. £5 mat.

2. Dg8+! Sg8: 3. Lf5 mat.

212.

1. ab4! Dal:+ 2. Kd2! Dhi: 3. De6:+!
bc6 4. La6 mat.

213.
Prvakinja svijeta Vera Mentik pro-
vela je efektnu matnu kombinaciju:
1. Ta7!
Cilj ove zZrtve odvlatenja jest da ligi
ernoga vaznog protivudara Dh2:+.
1. ... Dd7: 2. Dh5:!!

Crni predaje jer na 2....
3. Lh? mat.

gh5 slijedi

214.

1. e6 Df6 2. Ld7:+ Kd8 3. Lc6+ Ddé:
4, eT mat.

215.

Nije se teSko uvjeriti da je pozicija
crnog izgubljena. Kralj je zaostao u
centru a razvoj figura nije zavrSen.
jNaprotiv snage bijeloga su raspore-
/ dene vrlo harmoniéno, a pjeSak d6
sputava djelovanje neprijateljskih fi-
gura. Na taj natin su stvoreni pozi-
cioni uvjeti za kombinaciju:

1. De&7+!!

Zrtva koja odvla¢i skakata g5 od
obrane krititne tatéke e6.

1. ... Sf: 2. e6+ De6: 3. Sc5+ Kas
4. Se6:+ Kd7 5. Sc5+ Kd8 6. Sb7+
Kd7 7. Lh3+ £5 8. L£5: mat.

216,

- oo. £4+ 2. Si4: Di2+ 3. Kd3 Ddd:!
4. Kd4: Le5+ 5. Kd3 Se5 mat.

105
 

 

 

PAZNJA ? MATIRAJU TOPOVI!

N,. N.?STONER

 

17 ws
aT x x
a a
AS 27 ioe
gage ee Va
a a ee

AotW AG

 

 

=_

 

 

a

 

Crni vuée i dobiva

ALJEHIN?SUPIKO

 

 

219

     

 

 

 

 

 

 

y We Whe
Ze Zz. yy _ ts

 

 

Bijeli vuée i dobiva
ZURAVLJEV?ROMANOV

=a aoe
| 78

vazy ¥
Aap
y a

    
 

   
  

 

 

 

Hijeli vuée i dobiva

106

DROSCHER--BETZEL

yey
218 yy os att
Wwe Sar
e ha JA
oe

Uh

se en
I@AUAQW Fae
le 27 gue |

Crni vuée i dobiva

N. N.?BOL

 

220

     

o eyacs

   

 

 

 

 

Crni vuce i dobiva

SPIELMANN?HENLINGER

 

 

 

TRI KRASNE KOMBINACIJE

POLLOCK?KONZULTANTI

 

xe eee a
sg
ne O2:% &

*

 

 

B72 Uw
a ee @
aoe ae

NA yy Bi

 

 

nee e

 

Bijeli vuée i dobiva

CAPABLANCA?N. N.

   

Bijeli vuée i dobiva

OSNOS?GRIBNIS

 

 

226

227

228

ZRTVUJE SE DAMA!

VINC?VIDELA

 

F Pott
ee 7
7 7 ew

Bijeli vuée i dobiva

ss
a
i

 

 

 

MUMELTER?N. N.

we x
Badia a a

Ae ea
ee a

am
Al @ Boe
Ate

       
   

 
   
  
   

 

 

Bijeli vuce i dobiva

CAPABLANCA?RAUBICEK

isa
eo
af

 

 

 

Bijeli vuée i dobiva

107
 

 

 

 

 

231

233

108

NA NISANU TESKIH FIGURA

 

Bijeli vute i dobiva

N. N.?KRUTIHIN

 

 

 

 

 

Crni vuée i dobiva

SCHLECHTER?MAROCZY

 

 

 

. OME
Z, _ 7 Bo

 

Bijeli vuée i dobiva

230

232

234

JANOVSKY?LASKER

 

Tre
magic a

 

a

 

 

 

 

 

 

RIEGER?ADAM

 

gy ae a
kaw ha!
Ae a
28 @ a

 

.

 

WS
sss

 

 

 

 

 

 

Bijeli vuée i dobiva

ALJEHIN?MINDANAO

 

    
 

a

 

 

 

 

 

Bijeli vute i dobiva

 

inmigee

 

CUVAJTE SE DVOSTRUKOG SAHA!

VUKOVIC?DEUTSCH

 

 

 

 

 

Bijeli vuée i dobiva

Ed. LASKER?THOMAS

ze uc ae

 

 

Ana AAR
a ae

Bijeli vuée i dobiva

 

 

 

Rjesenja dijagrama br. 217?224
217.

}, .-» Th2:+! 2. Lh2: $g3+! 3. Lg3:
Phi+ 4. Lh2 Dh2:+ 5. Kh2: Th8+ 6.
5 ThS: mat.

218.

1, ... Tf2:! 2. Daé: T+! 3. Khi
Mg) i! 4. hg3 Ths mat.
219,

1. Dg6!! fg6
AKO 1...

1 Tha mat.
2, Sg6:+ hgé 3. Th3 mat.

Tg8 onda 2. Dh?7:+! Kh7:

BONC-OSMOLOVSKI?-BARANOV

 

236 a a cr

 

 

 

Oe

BY Uy
ate

e, Mu ye |

 

 

 

Bijeli vuée i dobiva

220,

J. ... Sg4 2. fg4 Dh2+! 3. Kh2: Lf2+
4. Lhé Thé: mat.

221,
1. Dg7+! Lg7: 2. Lg7:+ Kg8 3. Lf6
mat.
222.
1, Se7+
Oslobada put figuri koja matira.
1. ... Dev: 2. Dh7:!} Kh7: 3. Th5+
Kg8 4. Th8 mat.

223.

»Ne valja tako igrati u otvorenjue
rekao bi ¢ak i malo iskusniji Sahista
bacivSi samo kratak pogled na pozi-
ciju. I stvarno, za nebrigu prema prin-
cipima oftvorenja crni je bio surovo
kaznjen.

1.-Dd7+!! Ld7: 2, Sd6++ Kd8 3.
Sf7+ Kc8 4. Te8+ Le8: 5. Td8 mat.

224,

Cesti sluéaj preplitanja
kombinacionih ideja,

1. Dd8:+

Odvlatenje.

1. ... Td8: 2, £8D+

Zrtva za oslobadanje polja.

2.... Tf8: 3. TH i 4, Sf7 mat.

razlicitih

109
 

5TO SE DESAVA AKO JE NEDOVOLJNO BRANJEN SEDMI ILI OSMI RED?

ALJEHIN?FREEMAN

are a aaa

He
yy

we Wer.
_ a a 4
@ fee,
Ze Pg

Bijeli vuée i dobiva

 

  

  

 

 

ADAMS?TORRE

 

 

 

 

 

Bijeli vuce i dobiva

RjeSenja dijagrama br. 225?233
225,
Kombinacija potinje pragonom pro-
tivniéke dame.

1. g3 Dh3 2. ?Sc5: Sc5: 3. Db4 DES 4.
De5:! Df3: 5. Df8:+! Kf8: 6. Td8 mat.

226.
1. Le7:+!

Ova uvodna Zrtva odvlati crnog topa
od obrane osmog reda.

1. ... Te7: 2. De&+!
Zaviati neprijateljskog kralja u mat-
nu mrezu.

2. ... Ke8: 3. Tb8+ Te? 4. Tc8: mat.

110

" Kad7 4, Dd6+ Ke8

KERES--ALJEHIN

    
      
   
 

pe
wheal Ua
407 6D
Ta cg
WaT

Y
YY,
AM

Oe
ooo 88

 

239

A

  
 

   

 

 

   

Bijeli vuée i dobiva

227.
1. Da8+ Sb8 2. Td8:+!
Unistava zaStitnika tatke c7.
2.... Td8:
Na 2. ... Kd8: slijedilo bi 3. Db&:+
5. Ta8& mat.
3. Db7:-+! Kb7: 4, Ta7+ Ke8 5. Tc7

Tat.
228.

1. Tf! Dd4 2. TE ¢3

Nadajuci se da ée poslije 3. Ta5 Df4+
postidi vjeéni Sah.

3. Ta7:+!

Neotekivana Zrtva odvlaéenja.

3. ... Da7: 4, Tfa5!

Poslije ovag tihog poteza mat je ne
minovan. -
. Da6: 5. Ta6: mat.

229.

1. Sc6+! be6 2. Da?:+! Kaz:

Sada kad je pijeSacki zaklon crnog
kralja razrusen topovi nanose odlu-
éujuce udarce.

3. Tal+ Kb6 4. Thbi+ Ke5 5. Tas
mat.

230.

Crni prijeti da pomocu 1. ... d5
ucvrsti svoju poziciju. Bijeli mora dje
lovati brzo i energiéno.

(Nastavak na slijedecoj stramici)

KAD JE KRALS PRISILJEN DA »PUTUJE«...

KOTOV?JUDOVIC

 

 

 

 

 

 

Crni vuce i dobiva

(Nastavak s prethodne stranice)

1. Lf7:+! Kf?: 2. Dh7:+ Kf 3. Dhé+
Kei 4. Te7+ Ti7 5. Dd4+ KE 6, Dh38+!
Kel: 7. Tel+ Kd6 8. De5 mat.

fgvanredna kembinacija.

 

231,
¥, ... Th2:+ 2. Kb2: SeZ+ 3. Td4
Oéajanje.
3. . Tb8+ 4, Ke2 Sd4:+ 5. Kd2
BE
Qvom Zrivem crni uspijeva sa tem-
pom uk}juciti u igru teske figure.

WEXLER?KREJCIK

ree moe
ne
gee o.
Wi A 2

ma as
oe
Jee wan

Crni vucée i dobiva

 

 

 

 

 

 

6. Df3: Db2+ 7. Kdf Dbi+ 8, Kd2
Tb2+ 9. Ke3 Tb3+ 10. Kd2 Da2+ sa
slijedecim matom.

232.

U ovoj poziciji crni kralj brzo pada
pod udar teSkih figura.

1, Lf6:!! gfé6 2. Te5:+ fe5 3. De5:+
Kf7 4. Tfl+ Kg8 5. T£3

Tipiéan pripremini manevar za nano-
Senje zakljuénog udara.

. Dd6 6. Tg3+ Deg6 7. De7:. Crni
predaje.
233.

Dok su Lb7 i Ta8 iskijuéeni iz igre,
tu éinjenicu bijeli odmah iskoriScuje.

1. Lh7:+

RuSila¢éka Zrtva koja nam je vec po-
zgnata.

1. ... Kh7; 2, Dh5+ Ke8 3. Les:

Crna dama je bila primorana da
brani pjeSaka £7 i lovea na e5. Ona,
medutim, nije u stanju da uspjeSno
ispuni obadvije funkcije. U takwirn siu-
éajevima govorimo da je figura pre-
opterecena. E

3. ... 6

Pokazuje se da ne ide 3....
4) DE 7 3) TS

4. Lf6:! ef6-5. Ta} Dh7 6. Tg3+ Kh?
7. Df3 Df? 8. Tg4! i crni predaje.

Ded: zbog

112
 

 

 

 

 

SEST KOMBINACWA IZ ZLATNOG FONDA SAHOVSKOG STVARALASTVA

STEINITZ?BARDELEBEN

 

  
 

Ba Whe b
Se 7 T
sl pee

wy ?stag ?yy
ae

  

SS

NY

   
    

 

 

 

Bijeli vuée i dobiva

ROTLEVI?RUBINSTEIN

 

  
          
 

pay uk

mae 2

 

a

wb
i bo

Me Wl

   

 

 

 

 

Crni vuce i dobiva

APSCHENEK?HARTMANN

 

    
      

 

 

 

 

248 =
wen x wg
Bijeli vute i dobiva
112

ZUKERTORT?BLACKBURNE

245

247

249

 

 

V8

Bijeli vuée i dobiva

RETI?EUWE

 

 

 
 
       
 

Ue

 

    
    
  

Aah &

     

BA AG

 

 

 

Bijeli vuce i dobiva

KORCMAR?POLJAK

 

  
  
    
    

 

 

 

A
YY
Le % LY

Ye,

 

WL

    

   

a

q
fe i
2 EN

  
 

\

wy

   
  

 

  

 

YE

 

Bijeli vuce i dobiva

RjeSenja dijagrama br. 234?249

234.

Da bi se isplela matna mreza, neop-
fodna je crnom kralju oduzeti polje
() Ali kako ispuniti taj zadatak? Na
1 u6 Deb: 2. De4+ crni odgovara d5.
Aljehin, medutim, nalazi krasan put do
pobjede:

1. Se5! de5

Ako J.... De5: onda 2. De5: de5 3. g6.

2. g6! Dg6: 3. Ded+ Df7 4. Th8 mat.

235.
Kralj se zrtvom dame zavlaéi pod
dvostruki Sah.

1. Da8+! Kd8: 2. Lg5++ Ke8 3. Td8+
KIT 4. e6+ Ke6: 5. Sf4+ KE7 6. Se5

fat.

236.

Bijeli ima veliku prednost u razvoju
} samim tim su stvoreni povoljni uvjeti
e. uspjegnu takti¢ku operaciju.

1. Dd8+ Kd8: 2. Se6:++ Ke7

Ako 2. ... Ke8 onda 3. Sg7:+! i 4.
igs +t.

3. LeSt+! f6 4. Sd8+! i mat je neobra-
myly.

2317.

1. Dh7:+! Kh7: 2. Sf6:++ Kh6
Ako 2. ... Kh8 onda 3. Sg6 mat.

3. Segd+ Kg5 4. h4+ Kf4 5. 23+ Kf3
6. Le2+ Kg2 7. Th2+ Kgl 8 Kd2 mat.

238.

Top na b7 zauzima pasivni polozaj i
slabo je branjen osmi red.
1. Te8+ Sf8 2. Sh6+ Dh6: 3. T£8:+!

?rs: 4. Dd& mat.
239.

Izgledalo bi da je osmi red sigurno
branjen a u stvari to nije tako!

1. Da7:+! Td7: 2. Te8+ i crni je pre
dao zbog 2, ... Td8 3. Td8: mat.

g Skola Sahovske igre

249.

Serijom izuzetno efektnih irtava od-
vlaéenja bijeli postize pobjedu.

1. Dg4! Dg5 2. Ded! Dd7 3. De7!

Zbog prijetnje mata ni dama ni top
ne mogu uzeti hrabru damu.

4. ... DbS 4. a4 Dad: 5, Ted! DbS 6.
Db7:!! i crni predaje.

241.

1. TES! ef5

Ako 1, ... Dd6 onda 2. Tf7:+! Lf:
3, Sf5+.

2. Sf5:+ Kfe 3. Td6+! KES: 4. Df3+
Tr 5, Dh5+ Ke 6. Lce2+ Ke3 7. Td3+
sa matom u dva poteza.

* 242,
Bijeli prijeti da dobije
De6+, ali na potezu je crni!
{. ... Thi:+ 2. Kbl: Tal+! 3. Kals
Da5+ 4. Kb1 Da2+ 5. Kel Dal+ 6. Kd2
Db2:+ 7, Kd3 De2+ 8 Kd4 De4+ 9
Ke5 DdS+ 10. Kf6 Df7+! 11. Ke5 Df5+

12. Kd4 5+! 13, Ke3 De2 mat.

243.
t. ... Lgl! 2. Sgl: Dh2+ 3. Kf3

Zadatak crnoga je da po svaku ci
jenu ukljuti nove snage u borbu.

3. ... eS!! 4. deS Sde5:+ 5. fe5 Sed:+

6. Kf4 Sg6+ 7. Kf3 £4! 8. ef4 Lg4+! 9.
Kg4: Se5+!! 10. fe5 hS mat.

pomocu

244,
1, Sg5+ Ke8 2. Te7:+! KE8!

U sluéaju 2. ... De7: dobiva 3. Tes:+.
Crni gubi takoder i poslije 2. ... Kel:
3. Tel + Kd6 4. Db4+ Ke7 5. Se6+ Kb8

6. Df4+.
3, Te7+ Kg8 4. Tg7+! Kbs
Ako 4, ... Kf8 onda 5. Sh7:+.

5. Th7:+ Kg8 6. Tei+! Kh8 7. Dh4+
Ka7: 8. Dh7+ Kfs 9. Dhi+ Ke7T 10.
De7+ Ke8 U1. Dg8+ Ke7 12. DiT+ Kas
13. Di8+ De8 14 S&7+ Ka7 15. Dd6

mat.

3
 

 

BENINSON?ADELMANN

 

 

Bijeli vue i dobiva

BOGOLJUBOV?CAPABLANCA

 

 

 

 

Crni vute i dobiva

BARANOV?ROHLIN

     

 

|
|

 

  

   

2230 @ @|
ow Wa

 

 

 
 

Z

iS

 

He

|

 

Bijeli vuce i dobiva

116

261

 

Crni na potezu dobiva pjeSaka .

DUNKELBLUM?EUWE

 

 

 

 

 

Crni vute i dobiva

LILIENTAL?BOTVINIK

 

 

 

 

BJELAVJEN EC?MAKAGANOV

 

 

 

 

 

Crni vuée i dobiva

 

LASKER?BAUER

 

 

 

 

 

Bijeli vuée i dobiva

RUBINSTEIN?CAPABLANCA

208

  

 

 

 

 

 

 

 

Se oe eg
Ee

 

Bijeli vucée i dobiva

ALJEHIN?BOGOLJUBOV

 

 

 

 

Da li je dobro za bijeloga 1. La4:?

BOLESLAVSKI?RAGOZIN

 

 

267

 

 

 

 

Le Bae

 

 

 

Bijeli vuée i dobiva

BLAU?SZABO

 

269

 

 

ne aoe
ANS Mula A oS
eee eel

allt x
a 2&k ow

 

 

 

 

Da li je za bijeloga dobro 1. Td6:?

VARIJANTA SPANJOLKE

 

 

 
  
   
 

271

AN

ed
>be

a

 

SWVy
a)

BRE D>
SE ke

 

 

Nin

 

Da li je dobro za crnoga I... Sd4:?

117
 

 

 

RieSenja dijagrama br. 257?281
257.

Top na a6 zauzima pasivnu poziciju.
Osim toga on je nebranjen. Drugi fak-
tor koji je lo? za crnoga jest oslabljena
pjeSatka pozicija kralja. Te tinjenice
sluge kao motiv za kombinaciju:

1, LE?! Ki:

Ako 1. ... Df7: onda 2. Td8: i zbog
vezivanja lovac ne moze uzeti na d8.

2. Td8: Dd?:

Sada je dama odvucena od obrane
sedmog reda.

3. Db7+ Kg8 4. Da6: e4 5. Te3 Ld4é
6. Te4:. Crni predaje.

258.

1. Sh6+! hg6 2. Lh7:+ Sh7:

I poslije 2. ... Kh8 3. Df7: i 4. Sf5
bijeli mora dobiti.

3. Dg4+ Kh8 4. Td8: Td8:

Ako 4. ... Ld8: onda 5. Df3.

5. Ded!

Ovim dvojnim udarom zavrSava se
osnovna ideja kombinacije bijeloga.

5. ... Sc6 6. De6: Lf8 7. S£5 Led 8.
Lhé: Ld5 9. De7 Tac8 10. Df4 Tc6 11.
£f8: Tf8: 12. DeS+ Sf6 13. Sdé! i crni
predaje.

259.

Dama je prikovana za obranu loveca
d5. Ne bi li bilo dobro iskoristiti tu
éinjenicu?

1. b4! cb4

Ako 1. ... c4 onda 2. Tc4:,

2. TeT! De?:

Nije spasavalo ni 2. ... Td& zbog 3.
Lg3 ili 2. ... Lf8 zbog 3. Lg3 Dd8& 4.
Le4,

3. De5:+ Kf8 4. Daf: g5 5. Lg3 e5 6.
S$d4 Dbé 7. Dd5 i crni predaje jer na
7, ... ed4 slijedi 8. Te8 mat, a na7....
Dd4: 8, Dd4:; ed4 9. Lb8:.

. 260.
1. a6 ba6 2. De4
Bijeli je stvorio dvojnu prijetnju:
De8+ i Da?:.

118

2.... De8 3. Ld!

Ovom #rtvom odviatenja bijeli do-
biva skakaca i crni predaje.

261.

i. ,.. Sf2:! 2. Lf2:; Lf2:+ 3. Kf2: Da7+
i crni je dobio.

262.

Capablanca je postigao odlucujucéu
prednost pomoécu:

1. ... Sd4; 2. ed4 T8c5:!

I ako 3. dcS onda 3. .. DcS:+ napa-
dajuci istovremeno na topa cl i kralja.

263.

. Tg2! 2. Ded
Ne ide naravno 2. Dg2: zbog 2. ...
Dh5 mat. Pod dvostruko vezivanje bi
bijeli upao poslije 2. Del Tb2 3. Td2
Dh5+ 4. Kg2 Dad!.
2,.... Th2:+ 3. Kh2: DhS+ 4. Kg2
Ddi: i crni je realizirao svoju materi-
jalnu prednost.

264,

Svojim posljednjim potezom crni je
udinio pokuSaj da Zrtvom pjeSaka pre-
uzme inicijativu. Bijeli je, medutim,
prvi poceo odlutujuce operacije na
kraljevom krilu.

1. Sh7:! Th7:

Slabije je I. ... Sh?7: zbog 2. g5 Dg?
3. Th?:+ Dh?7: 4. De5+ Tg? 5. Th?7:+
Kh7; 6. Dh2 mat.

2. Th7:+! Sh7; 3, Th7:+ Kh7: 4. g5!
Deg5:

Ovaj je odgovor iznuden zbog prijet-
nje Df4?h2?h6 mat.

5. Dg5: be4 6, Dg2!

Citava)/kombinacija bijeloga se bazi-
raja na snazi slijedecih dvojnih udara.

6.... Ta7

Na 6. ... Ta6 slijedilo bi 7. Dh2+
Kg8 8. Dc7 Ta8 (8. ... Le6 9. Db&+ i
10. Db7+) 9. Dceé! Tb8 10. Dg6:+ Khs
li, Dd6 Ta8 12. Dd5! i bijeli dobiva fi-
guru.

7. Dh2+ Kg7 8. Db8 Tf7 9. Dea: £4

Slobodni pjeSak je posljednja nada
crnoga, ali bijeli lako odbija prijetnje.

10. De4: £3 11. Dd4+ Kh6 12, Dh4+
Ke7 13. D?2 g5 14. Kd2 Kg6 15. Ke3 TE4
16. Df3:. Crni predaje.

265.

1, ... Lf3! 2. Df2 Lh4! 3. Df3:

Bijeli je prinuden da prihvati Zrtvu.

3. ... De2:+ 4. Tg2 Dc4: 5. Dh3 Le7
6. e6 Deé: 7. Tg7: Td2+ 8. Tg2+ Tb2:.
Bijeli predaje.

266.

Zrtvama lakih figura bijeli je uspio
razrusiti pjesacki zaklon neprijatelj-
skog kralja i stvoriti matne prijetnje.
Obrathom zrtvom dame crni Je odbio
neposredne prijetnje no bijcla je dama
prodirla u njegov tabor.

1. Lh7:+! Kh7: 2. Dh5:+ Kg8 3. Lg7:!
Ke7: 4. Dg4+ Kh7 5. Tf3 e5 6. Th3+
Dh6 7. Th6é:+ Kh6: 8. Dd7

(Nastavak na Str. 121)

Navest ¢emo nekoliko primjera u ko-
jima je dama jedan od objekata dvoj-
nog udara ili zavedena napadima ostaje
odrezana u protivni¢kom taboru.

Evo primjer iz partije REGEDZIN-
SKI?ALJEHIN:

     

   

 

o72
| os Oe
a manee
yy
Crni je nastavio:
1. ... Kd7 2. Dai: De4 3. G Lf3: 4.

gf Sd4! 5. d3 Dda: 6. cd4 LeT! 7. Dbs:

i4 mat

Pwo joS nekoliko primjera na tu

beri

»

 

274 aa 7, wsGa
wo

RESHEVSKY?NAJDORF

 

 

 

Da li crni smije uzeti na b2?

KLAVIN?ZDANOV

 

 

Ne
a ae ee

Moée li crni uzeti na b4?

 

 

 

 

ANDERSSEN-?-WILKINSSON

 

Moze li bijeli dobiti damu?

19
 

Efekine moguénosti sadrfe u sebi i
potezi skaka¢a. Snagu dvojnog napada

analiza ALTEHINA

 

  

Ae

   

 

aaa: vuée i dobiva

: CAPABLANCA?TANAROV

278

280

120

 

[oa OE

pa ae
eee a
oem rae

 

 

 

Bijeli vuée i dobiva

ANDREJEV?DOLOHANJAN

i el
OWA ©
Ne

se a
At oo

jf se se)

  

 

 

 

_ aA
eo Sa

 

 

 

 

 

 

 

Crni vuée i dobiva

277

279

skakatem ilustrirat é¢emo  slijedecim
primjerima:

PETROSJAN?SIMAGIN

= ae a.

   

   

 

L

oo Be
28S

Bijeli vuce i dobiva

TEORETSKA ANALIZA

   

Wha
ae

 

 

 

 

 

 

 

KZ ren
ae ae ok

 

 

ce i:

 

 

 

 

 

 

Wines vuée i dobiva

Y
RANDVIIR?HEINRA

 

BE eg ie
Oe moe |
22 Go

__e__|

Bijeli vuée i dobiva

 

 

<a s=

Krajnje opasni su i dvojni napadi pjeSaka, tzv, »viljugaka«.

 

iT ie nies

 

 

 

 

282 Uh z aa
WY ay

2 eg 2
i, aS
Boa Ww
ABAD oe

 

 

 

1, £4 £5 2. g4! i viljuska je poslije:
2. ... fg4 3. £5 neobranjiva.

 

 

Ze

el
vee k

283

ee wi
x

 

ame kT

ae

i Eh
as i ae

 

| Y
ane @ c ?se.

Poslije 1. Dc7:! Te7: 2. b6-+ {viljuSka)
+. Ka8 3. be7 bijeli lako dobiva.

A

es

 

«

 

 

 

 

Evo { dva primjera iz prakse:

STAHLBERG?SAMISCH
284
Bijeli nista ne postize sa Sablonskim 1, DyS zbog 1. ... Kh8. Medutim, po
life

i, DhS+! Dh6é 2. Dg6+ Deg6: 3. fe4+
eyni pada pod viljuSku.

_7 w@ Ee

 

CIGORIN?JANOVSKY
285 
1. f5! Pomoéu viljuske lovac se navlaci na kriticno polje.
1. ... Lf5: 2. Dc5 sa dvostrukom prijetnjom mata : 3. Sf5: mat i 3. Df8 mat.

 

(Nastavak sa str. 119)

va) zakljuéni dvojni udar osigurava
Hijelome pobjedu.
a . Lfé 9. Db7: Kg7 10. Tfi Tab8

1) th? Trd& 12, Dg4+ K£8 13. fe5 Lg7
Ako 13, ... Led: onda 14. Df5.

{1 eb Th7 15. Dg6 f6 16. Tf6:+! Lf6:
1), Ofé:4+ Kes 18. Dh§-+ Ke7 19, Dg7+
Ree: 20. Ob7:. Erni predaje.

ke

267.

1. Te5:! Le5: 2. DE5+ Kb8& 3. De5:
The8 4. Dg7: Ded 5. Sc2 Td2 6. Tf1 Tc2:
7. Le2: De2: 8. £4 Da2: 9. Dh7:. Crni pre-
daje.

268.

1. Sd5:! Dhé

Nije dobro 1, ... ed5 zbog 2. Dd5:+
sa slijedecim 3. Lc8: i De5:.

121
 

MAKAGONOV?TOLUS

kD Be
00 |, 7 ama
ame hl
Um A ?

wo As |
oe a

a. o Bak
I ee

 

Ss

 

 

 

Crni vuée i dobiva

RijeSenja dijagrama br. 288?290

288.

ts ian 2a 2. Kg2 3 bs

e3+ i bijeli predaje.

289,
Da, jer poslije 1.... Se4 2. Le4: De6:
odluéuje 3, Ld5!.
290.

1. ... LE! 2. L&I: Tcl: i crni je do-
bio.

KOMBINACHNE SA CDVLACENJEM | UVLACENJEM

U kombinacijama sli?nog tipa pro-
tivnicke snage se odvlace od zaStite
vaznih polja ili se navuku na nepo-
godne pozicije.

 

ik 2 ee

Wh,
291 2 GY aT
a gee ©
wae ee
oe
0 7 oe
any o AA
a

U_ ovoj poziciji SPASKI je protiv
SEDEBORGA nastavio:

1. Ta?! Dai:

Na 1. ... Dd8 bijeli bi postigao ne-

o

 

. SS

 

 

 

 

obranjivi napad po a-liniji pomoéu 2.

d5 i Teal,

2. Df6:+ Kg&8 3. Tc3 Ties 4. Tg3+
Kfg 5. d5 Ta8

Lovac nema pogodnih polja za od-
stupanje. Na 5, ... Lc8 moglo bi slije-
diti 6. Dd6:+ Te7 7. Da6+ Ke& 8 Tg8+
Kd7 9. Dc6 mat.

124

6. h4! Dd7 7. Tg7 Dd& 8. Dh6é Ke7 9.
De6:+. Crni predaje.

Kaikada se figura protivnika navuce
na nepovoljni polozaj i zatim osvoji
pomocu Zzrtve odviacéenja.

ad ag
292 ix oe x
ee, Zn ?nae
i a an
=

 

 
   
  
  
   
 

 
 

 

 

De

 

 

   

 

Ae
ewe s
U partiji NIEDERMANN?ZUCK sli
jedilo je:
1. Led!

Navlaéenje.

1. ... To8: 2. Ta8+

Odvlacenje.

2.... Ka8: 3, De8:+ Tb8 4. De6+ Tb7
5. Da4+ Kb8 6. De8+ i bijeli dobiva.

Primje¢ujemo da i poslije 1.
Db1+ 2. Kh2 Dbé: 3. Lb7: Db7: 4. Ddé
De7 5. Ta8+ bijeli dobiva pomoéu
tve odvlacenja.

 

Primjeri za vjezbu:

BETIN?ROMASKEVIC

 

 

 

i Ba
Ag oe
BG &

eel ee eg
2

 

 

 

GADALINSKI?PLATER

 

 

neue
uy oY ms

~~? 7
wm MS ae ye
af @

AL aR
eee Zs

eat

 

 

&

 

 

Ae o a. a
Can

Wh

SS
BS oe

 

 

Bijeli vuée i dobiva

LEVENFIS?LISICIN

 

 

= hin ©
awn ee
il a a

 

ease
me

 

 

 

 

 

Bijeli vuée i dobiva

TAYLOR?KOLTANOWSKI

 

Se ee

 

 

 

 

Bijeli vucée i dobiva

Crni vuée i dobiva

SMISLOV?LIUBLHINSKI

 

 

ee Bel
Haw Mas
a
x oy

2 -
on
AR Ye a

Up

 

 

 

 

Bijeli vuce i dobiva

Studija TROICKOG

aoe at el

s.
ea oe E
Ey a ee

tf
Bee
ae woe

a es

Bijeli vucée i dobiva

       
   
  
  
   

   

 

ig
an

 

   
 

 

 

 

 

KOMBINACIJE SA »PREOPTERECIVANJEM«

Kad figuri ili pjeSaku dajemo u za-
datak da 8titi odredeni objekt ili ta¢ku,
potrebno je padzljivo odvagnuti koliko
ée efektivno moc¢i ispuniti tu funkciju.
Ako figura jli pje3?ak moraju istovre-
Meno vrsiti nekoliko zadataka, to moze
dovesti do preopterecenja.

 

 

 

 

 

ote tet
299 US aba
Ll ot
LLY a
at 8 7
Ase mw

 

a
ee
cg
Ate D>
_G@

 

 

 

 

 

Sa potezom:
1. Sd5:!

bijeli demonstrira da je poslije 1. ...
ed5 2. Sd7: preopterecen skakaé na [6

i da nije u stanju da &titi lovca i taéku
£7. Ako crni odgovorji 2. ... Dd7: onda
ide 3. Lh7:+- Kh8 4, L£5+ itd.

 

300

 

 

BOW Ae
EE

 

 

 

 

U ovoj poziciji iz partije FLOHR?
HARWITZ pjeSak na {6 je preoptere-
éen zbog toga jer mora braniti tatku
25 i pjeSaka e5. To postaje motiv slije-
dece kombinacije:

1, Le5: fe5 2. Sg5 Kg? 3. Dh7:+ Kfe
4. Sed+ Ke7 5. Dh4+ £6 6. Tdel i bijeli
je dobio.

KOMBINACIJE SA UNISTAVANJEM ZA8TITE

U ovim se kombinacijama pomocu
Zrtava uniStavaju neprijateljske figure
koje vrge vazne obrambene funkcije.

 

 

 

 

 

BOTVINIK je u partiji sa CETIOVE-
ROM u prvom redu unigitio vaznog
zaStitnika tatke h7:

126

1. Tf6:! Lf6: 2. Dh7+ K£8 3. Tel! LeS
4. Dh8+ Ke7 5. Dg7:+ Kd6 6. De5:--
Kd7 7-Df5+ Ke6 8. d5+ Ke5 9. La3+
Keé: 10. De4+ Ke3 11. Lb4-+ Kb2 12.
Dbi mat.

RjeSenja dijagrama br. 293?298

293.
1. Lh5! Dh5:
LoSe je 1. ... g6 zhog 2. T5e4:!.
2. T3e4:! Dg6 3. Te8+ K£7 4. Dd5:+?.
Odluéujuca Zrtva. Crni predaje.
294,
Lm sales
Oslobadanje polja.

2. Se3: Sed 3. Te2? Tg2:+ 4. Tg:
Df2+.

295,

1. Ta8! Deo
Naravno nije iglo 1. ...
2. Se6:+.

2. Df3!! Le7 3. Ta7! Sg4: 4.-D£7+. Crni
predaje.

Ta8:; zbog

296.

1. Sf7: Sf7: 2. Lb6! Dd7 3. Ld8: Kh7
4. Lf7: Dd&: 5. Lg6+ i crni predaje zbog
gubitka drugog pjeSaka.

297,

1, Lfi:+ K&7: 2. Se6! Ke6: 3. De4+
d5 4. ed5+ Kf7 5. d6+ Kf8 6. dce7 i bi-
jeli dobiva damu.

298,

1. Dd4+ Kg5 2. Dg6+ Keg4 3. Df3+
Kg5 4. Dg3+ Lg4! 5. Dh4+!! Kh4: 6.
Lf6 mat.

Ako 5. ... Kf4 onda 6. Df2+ Lf3+
7. Df3:+ Kg5 8 Dg3+ Kf5 9. Dd3+ i
crni gubi damu.

KOMBINACHE SA PREKRIVANJEM

U kombinacijama tog tipa narusava
se yeza medu protivnickim figurama.
Obiéno se to postize pomocu Zrtava.

U ovoj poziciji iz partiie TAJMANOV
?KOPILOV bijeli ne moze odigrati 1.
Te5 zbog 1. ... f1D+ 2. Tfl: Tfi:+ 3.
Kb2 Ld4+. Zbog toga on svojim slije-
decim potezom prekriva ta¢ku f1.

1. Sf5! Tf5: 2. gf5 DgS 3. Da4+ b5 4.
De4+ Kf8 5. fg6 Dgi+ 6. Tdi. Crni
predaje.

 

\ku, ek
302 |Z yy g
ZB Wh,

ky

ae
ah

aoe

 

i

ZI

 

 

 

 

 

 

Primjeri za vjezbu:

BLACKBURNE?ZUHDING

 

 

   
 

303 Z

|

 

 

 

Crni vuée i dobiva

KERES?MIKENAS

 

=

ae @ mt

grew
we ££ my

  
  
 

ya

 

 

as We |
y i YY
ae

 

 

 

Bijeli vu¢e i dobiva
 

RADA?CASTELL ELISKASES?HELTS

yes ?
oe = yy < Razmatrajuci kombinacije na temu raséiScavajuci s tempom put dami
Uy a Yh uguéenog mata mi smo se uvjerili da k polju h5. Crni je u o¢ajanju dao da-
Z| vlastite figure mogu svom kralju uci- mu sa:
yy niti medvjedu uslugu. Dogada se da 1. ... Lhé

ae ZY yy ye viastite figure ili pjeSaci_ smetaju ko- ali je bijeli ubrzo dobio.

i yy i Wy wy ie a Ay is snoj taktitk aciji. U takvim

Y vy a yy | a 27 yy Betceinia cok pone ee zrtva. a ?

a ?By a. a We A ?A Mich LU | ow ae
gan ae uo |e Gaui a

* KOMBINACIJE SA OSLOBADANJEM POLJA

 

 

 

 

4

ap ey ee
mas
| Poe ead

 

306

  

 

  

 

 

 

 

 

 

   

 

 

 

 

 

 

   

 

be LS = UY a Wp
are ere oo et gas 1A Bs

 

 

 

Bijeli vuéc i dobiva Bijeli vuée i dobiva

TARRASCH?KONZULTANTI URSEANU?ANASTASIAS

aa :
308 Pete] a7 & A
a a, eee
aan . vo W. Kad se bijeli lovac ne bi nalazio na
ll
i
We ae
oO Bre

     

 

 

 

seat

 

Pa

    
 

 

 

U ovoj poziciji PANOV je u partiji
protiv MAKAGONOVA nastavio:

1, Te5:! des

Ako bi bijeli proslijedio Sablonski 2.
e2, bijeli bi mogao odmah dobiti na-~ es: onda bi poslije blokadnog poteza?®
stavkom |, Th7:+ i 2. Dh5+, 2. ... Tf? njegov napad bio zaustav-

Zbog toga je ROMANOVSKIT, koji je lien. Medutim u partiji je slijedilo:
igrao tu partiju kao bijeli, odigrao: 2. £7-+1 TE: 3. Ded: Kf8 4. Dg7+ Ke?

1. Lb5! 5. Lb4+. Crni predaje

|B

 

&

 

  

  

 

  

 

 

 

   

 

 

 

 

Bijeli vucge i dobiva

Bijeli vuée i dobiva

 

Rjesenja dijagrama br. 302?308

303.

U slucaju 1. ... Dat+ 2. Kd2 Tad&+

bijeli se brani pomocu 3. Ld3. Medu-?

tim, poslije:
.-- Ye2:! 2. Te2: Dal+ 3. Kd2
Tat crmi lako dobiva.

304.
Poslije:
1. Se5! be5 2. Ta3 bijeli dobiva jer
je apjesak ostao bez obrane.
305.
1. Tb2:!
UniStava vaznog zaStitnika dijago-
nale al?h8.
1. ... Tb2: 2. Dd4 De5? 3. Tei!! i crni
predaje.

128

306.
1. Td5!. Crni predaje.

307.

1, Lc7!! De?:

Lovea se mora uzeti jer je prijetilo
2. Dd7 mat. Ako 1. ...
slijedila?'Zrtva sa odvla?éenjem 2. Db7+
i brzim matom.

2. Te5:+! De5: 3. Db7+ Ka5: 4, Tal
mat.

308.
1. Ld5!!
Prekriva tacéku f7.

1,... Td5: 2. T£7! i crni predaje zbog
neizbjeznog mata.

Tc7 onda bi -

KOMBINACIJE SA BLOKIRANJEM

: tf tim kom BINACIIE: 71a

 

) Skola Sahovske igre

blokira ja sé

   

 

 

tvorena dijagonala h5?eé.
2. Ltb4 Ldl+
Poslije 2. ... ab4 bila bi zatvorena
druga dijz 2
3. Kel Led

Prijeti f5?f4.
4. Ld2+ Ke2 5
dobiva.

£4) eff 6. dé i bijeli

129

| , »
 

 

 

Primjeri za vjezbu:

NAGY?DEMETRIJESCU

 

 

 

 

 

312
Crni vuée i dobiva
NIMCOVIC?HOFER
. (28, Ree

   

  

 
 

wy ia a
wat

   

 

Bijeli vuce i dobiva

Studija TROICKOG

    
  

 

 

?????

 
   

ao

 

  

   

Bijeli vute i dobiva

130

317

 

SUCAKOV?JAHMIN

313
Ow fe
Mm aT
Ag @

Yen wy wypy
iY:

 

 

 

 

 

  
 
 

 

 

Bijeli vuée i dobiva

CAPABLANCA?MARSHALL

 

Bijeli vuée i dobiva

STOLTZ-?-N. N.

 

 

 

 

 

 

Bijeli vuéc i dobiva

 

KOMBINACIJE SA VEZIVANJEM

Ako se protivnitka figura ili pjesak
nalaze pod vezivanjem, onda im je
aktivnost paralizirana.

 

ken ok
yy y wa x

318

 

 

K

eZ

sk 2

te,
Z

  

pa

Cs Yj, Tha on
aA

 

SJ

?

\

ae
?ao

 

 

 

 

 

 

Oa cag ye

    

 

 

U ovoj poziciji SPIELMANN je u
partiji sa STRASSELLOM nastavio:

1. Deé:+-! De7

Ne ide 1. ... bc6 zbog 2, Tab&:+ i
4. Tib7 mat.

2, Tb7:!

PoSio bijela dama veze damu na c7,
a top sa a8 topa na b8, pokazuje se
da je taj potez mogué. Crni predaje
jor nije u stanju da odbije obje pri-
jetnie (3. Tbb8: mat i 3. De7: mat).

Katkada se taktiékim udarom pro-

tivnicka figura veZe a zatim se na nju
usmijerava napad,

Se

D He
in

ne

 

1, Lf7:+-! TE:
Bolje je bilo 1. ... Khé.
2. Td7 Tef8 3. Tc6:. Crni predaje.

 

 

KU t7en ©
Ak sme
- .\ oa
wo wt

Figg FOO ayy MO yyy BOB
Ve nwa @
ABAR ae
7 SU 2gie

BRONSTEJN je ovdje zrtvom topa
navukao crnog kralja u takvu pozi-
ciju da je skaka¢ postao vezan.

1. Td8+! Kd8&: 2. De4:.

ig 7 nen

mi eww ala

1 et oe Bm A
Agae ee
ay & ee

eel are ice SO

rae Be

 
 
    

 

 

 

 

 

 

  

 

321

 

NSS

   
 
 

i

A
?~

 

4 Wh BY

& @
gen? Ye tite
an

  

 

 

DAHL je proveo ovakvu kombina-
ciju sa vezivanjem:

1. 6 Le6: 2. Ld4 f6 3. Dgd!!

Tdentiénu ideju je ostvario Zek u
partiji sa Travinom:

Yi 0 We & Wi da
wy - ak 2
a a a ery
Ko we aw
; oe ue a

LO A |
ey We Wi g

Z pli

Pe

  

131
 

 

daje.

Cesto se susrece vezivanje skakata
na f6 sa bijelim lovcem na g5, dok je
crna dama na d8. U pozicijama takvog

1. ... Tb2+ 2. Tb2 Ddl!! i bijeli pre-

bijelom uspijeva da odvuée ernu ud
mu od obrane topa.

6. ¢3 Da5 7. b4! i crni predaje.

tipa ne smije se potcijeniti protivudar s

protivnika,

 

U partiji CEPURNOV?APSCHENEK
crni je nastavio:

1. .,, Se4:! 2. Le7:

Tznudeno, jer je prijetilo 2. ... Dh4:
Posto je pjeSak na g3 vezan.

2, ... Sg3:! 3. TdT! Se2:+ 4, Te7:
Sd4 5. Lf7:+ Kh8 6. Tel

Ako 6. Kg? onda 6. ... Sc2:

6. ... Tec8 7. Te8:+ Te8: 8. Les Sf3:+
9. Kg3 Sfg5 10. Leé Te8 11. Le3: Seé:
i2. feb a6 i poSto je osvojia pjetaka
na e6 crni je dobio.

U_ slijedecaj poziciji bijeli se oslo-

bada od vezivanja neoéekivanim kom-
binatornim putem:

Gi | CFF
xoaM Gem

      
  

   
   

 

Leh

1. Sd5! Dd7: 2. DaS bé 3. Sb6: De7 4.
Le5:! Le5: 5. De5: Dbé:

132

RjeSenja dijagrama br. 312?317

312.

1.24. 43!
Oslobada polje d4 za skakaca.

2. ed3 Sd4 3. Ddl Sd2: i crni dobiva
Jer ne ide 4. Dd2: zbog 4. ... Sf3+.

313.

1, Td6:! Dd6: 2. Té8+! Ke7 3. Ses)
Kb6 4. De3+ Kb5 5. c44+ Kbd: 6, Da?4
Tce3 7. Db2+ Kad4 8. Ta8 mat.

314.

Pozicija crnog je kriti¢na jer bijeli
ima veliku prednost u snazi na kra-
ljevom krilu. Slijedilo je:

1. Le8! Taea:
Ako 1. ... gf6 onda 2. Se4!.

2. Dh6!! gh6é 3, Se4 ji crni predaje, jer
drugi top zagraduje put topu na {ff

315.
1, Te3!! De2:

Ako 1. ... Le3: onda 2. hg6 hg6 3.
Dg6:+ Kf8 4. Sd6 Tad7 i 5. Level.

2, Ted3 De2 3. Sd6 Td6: 4. Ldé: Lel
5. De8+ Ke7 6. h6+ j poslije te zrtve
odviaéenja crni predaje,

316,

1. f6! gfé 2. Kb7 Ld8 3. Ke8 Le7 4.
Kd7 Lf 5, Lea+ Ke2 6, Ke8 Lg7 7.
KI7: Lh8 8. Kg8 i bijeli dobiva,

317.
1. Sd5! cd5
Sada je crni lovac ostao bez sv
obrane.
2, Se5+ fe5 3, Dh5:-+ Ke6é 4. De4+
Ki7 5. Df5-- Ke8 6. De6 De5 7. d4 ed4
8. Lg5, Crni predaje,

 

Izgleda da je crni odbio napad, ali

    
  
         

Poiiiveni cilj tih kombinacija je

wivorba pjesaka u damu. Za posti-

ii fog ecilja treba ici 1 na krupne
Misterijalne Zrtve. Jednu od najljep-
+) bomiinacija proveo je ALJEHIN
4 pertat sa BOGOLIUBOVOM:

 

 

 

 

 

fen top se nalazi pod udarom, Bez
j m na to slijedilo ye

r. .s, ?2!! 2. Tf8:+ Kh7 3. Sf2 cID+
Mf! Sel! 5. Th2 Ded: 6. Tb8 Lb5 7.
) Db5: 8. g4 SF3+79, Li3: ef3 10. gf5
Reet! 11. dS

Abo 11. Sh3 onda 11. ... Sg4!.

Wi. .,. Ke? 12. h5 Kh7

Crni priteknim potezom stavija pro-
Wenika wu iznudnicu.

1h. cf Sed: 14. Sed: Ded: 15. dé cdé
Ws. fo gf6 17. Td2 De2! 18. Te2: fe2 19.
2 efID+ 20, Kfl: Kg7 21. Kf2 Kf?
#2 Ke3 Ke6 23. Ket d5+. Bijeli predaje.
Da bi se raScistio put slobodnom pije-
Jebu esto se mora potkopati jaki pje-
fatki bedem.

a

 

 

 

 

KOMBINACHIJE SA PROMOCIJOM PJESAKA

U ovoj poziciji ALJEHIN je nastavio:

J. c5! be5 2. b6 Tc8 3. Dc3 Tfe8 4.
Le5: de5 5. DeS:! De5: 6. Te5: Te5: 7.
Te?:+ Tc7: 8. be7 Te8 9. cb8D Tb8: 10.
Le6! - ae

Zakljuéni potez kombinacije koji bi
jelome osigurava pobjedu. Nema obra-
ne od poteza c6?c7.

Osnovni udar moze bit! upravijen i
protiv blokirajuce figure. Krasnu po-
bjedu postigao je TEICHMANN u slije-
decoj poziciji:

[xu 284 Feu
x ae
fh AMS
ag & 78
G29, BAY

4 ae a ?Y
Val We
AMAT

    
    
   

   

eee 8

1, Thé:!! Shé:
Ne ide 1. ... Th6: zbog 2. Lf7:4-.

2. Dg5 Sf7 3. Dd8+!! Sd8: 4, hé i nema
obrane od h6?h7+.

 

      

  
 

  
 

  
    

Jos jedan kombinatorni princip su-
srece se u slijedecoj poziciji:

     

 
        
 
    

ve @ se @
ees ew?

?ae We
ae |
2A ee
BRYA AA
2 ES!
Na 1. ... Dbl: bijeli ne igra 2. Tb1:

nega vute medupotez 2. DiS:+ KES: i
tek sada 3, Tb1:.

328

  

N

  
  
   

XS

       

133
?? ? re ??????????

ij

 

Studija GERBSTMANA i L. KUBBELA

h uy a ¥g
341 a y W, yy

a
a a mae
ao |

i
en A

A)
Oo oag |

Bijeli vuée i remizira

 

RjeSenja dijagrama br. 329?341
329.

1, Le3+ Kb7 2. e7 Ta?:

Kako sprijeciti dvostruku prijetnju
Te3: i Ta??

3. La7l! Tal 4. Kf4 Thit+ 5. Lf2! Té2:+
6. Ke3 i bijeli dobiva.

330.

1, Sg5+ Kg6 2. Se6! Tal! 3. c7 Tad:+
4. Sd4! Ta8 5. Sc6 Tc8 6. Se7+ i bijeli
je dobio.

Ako crni kralj odstupi na h6, onda
bi poslije 1. ... Kh6 2. c? Tf8 3. Sf7+
Kg? 4. Sd8 bijeli pjesak takoder otisao
u damu,

331.

1, a7 Le4+ 2. Kal LoS 3. Sf6 Ta4+
4, Kb2 Lg2: 5, Sed! Led: 6. BY i jedan
od pjesaka prolazi u damy.

332.
1, ... Tg3:+ 2. Tg3: Tg8! i bijeli pre-
daje.
333.
1, Td7:+! Kd?:

Uporniji otpor je mogao crni pruziti
pomoéu 1. ... Dd?:. Na to bi moglo
slijediti 2, Lg5+ Kc8& 3, Le6 De6:! 4.
Deé:+ Kb7 5. Le? Tae8 6. £4 itd.

136

2. Le6+ Kd8 3. Lg5! Te8 4. Le7:+
TeZ: 5. Df8+ Tei 6. Df6+ Te7 7. Des!
Tb8 8. f4! Le5 9. £5 Ld6 10. DdS5 Te?
11. f6 Tgi+ 12. Ke2 Tg2+ 13. Ke3 Tg6
14. De6. Crni predaje.

334.

1. Dg6 Sf 2, Tc8:! Tfc8: 3. Sf5 Dis
4, Sh6é:+ Kh8 5, Sf7:+ Kg8 6. Se5+
Kh8 7. Dg5 De5 8. Dh4+. Crni predaje.

335.

1, Sf7:!! Tf: 2. DES!
Sa dvostrukom prijetnjom 3. Deé i
3. Lf7:+ Kf?: 4. 25.
afte wg 2G.
Th 2. ... Dce6 3. g5 Dd? 4, Lf7:+ KE&f7:
5. D£3.
3. De6 Kp7 4. Df7:+ Kh6 5. Le6. Crni
predaje.
336.
Bijeli dobiva na slijedeci interesan-
tan nadin:
1, Dal+ Kh? 2, Dbi+ Kh8 3, Db2+
Khi 4. De2+ Kh8 5. Dc3+ Kh7 6, Dd3-
Dama se kreée po ijestvici, Pogresno
bi bilo 6. Dh3+? Kg6 7. Dg4+ Kfé &.
a Df2: sa remijem.
. Kh8 7. Dh3+ Lh7 8. De3+ Keds
9. a Kf? 10. Le5! i crni gubi damu.

Ako 9. ... DF? onda 10, Lh6+ ja slije
decirn matom.

337,

1. Te7:!. Ke7: 2, Lag+ Keé: 3. Dgd+
Ke5 4. Dg3+ Ke4: 5. Dg4+ sa vjetnim
Sahom,

338,

Osnovna ideja crnoga je da postigne

pat.
1. ... Th3:+! 2. Kh3: De6:+ 3. Deé:

pat.
339,

1. Dh6:+!! Sh6; 2, Thé:+ Kei 3. Th7+
Kf8 4. Th§+- Ke? 5. Sg8+! Kd7 6. Sf6+
Ke7

(ralj ne moe stupiti na c-liniju zbog
gubitka dame i topa, Uslijed toga je

?jemi vjetnim Sahom neizbjezan.

340.
1. Kd2 Sel 2. Tb5+ Ka2 3. Ta5+ Kb3

4. TiS! Laé 5, TH+ Kb2 6. Tr2! Lb4+

7, Ke3 Lce5+ 8. Kd? Lf2: i crni kralj je
fiatiran,

Ako 5. ...
Kel! Le}: pat.

Kad onda 6. Te3! Lf4 7.

341.
1. Sgi Se3+
Ako I. ... elD onda 2. Sf3+ 5 remi-
jem.
2. Kh3! Sf4+

Krasan pat bi neice poslije 2. ...
elS:. 3 -Sh-+! ?Sie

3. Kh2 Sg4-+

Di a! etd Ste Si Se ees
ermi guhi jednu cd figura.

4, Khi! Sf2+ 5. Kh2 elS 6. Sf3+!
Sf3:+ 7. Kg3! Ke3 i bijeli kralj je po
novo patiran.

 

 

137

 

 
Treci dio

TEORIJA KONACNICA

ULOGA KONACNICE U SAHOVSKOJ IGRI

Prouéavajuci majstorske partije mo-
Je se primijetiti da su u mnogima od
njih sredi$njica i konagénica tijesno po-
vezane. Ukoliko predstojeca konacnica
daje izglede za postizanje pozicione
prednosti, majstor odmah pojednosta-
Vijuje poziciju. Neiskusni Sahisti na
falost teze da izbjegnu konaénicu. Oni
smatraju da poslije uproscenja igra
postaje neinteresantna i, Sto je vazinije,
da ce protivnik postidi remi. Oni se

osfecaju u tom stadiju igre nesigurni,

ednesno nisu ovladali tehnikom ko-
Hacnice.

Povodom toga interesantne su Alje-
hinove izjave. Taj veliki majstor na-
pada je smatrao da pravi $ahista mora
preboljeti »hojazan pojednostavijenja«.
elira na komplikacije«, pisao je Alje-

hin, esamo je onda osnovana, ako se

ne moze na¢i jasan i logiéan nasta-
wake,

Upoznat ¢emo s¢ sa partijama u ko-
jima je aktivnija strana teZila da pre-
vede igru u konaénicu.

LEVENFIS?RABINOVIC
Siciliianka
{Lenjingrad 1939)
lL. e4 c5 2. Sf3 d6 3. d4 Sf6 4. Sc3 cd4

5, Sd4: g6 6, £4 Le7 7. e5! Sg4 8. Lb5+
Ki$ 9. h3 Sh6 10, Led Sch 11, ed6 Sd4:

12, Ld4: Dd6: 13, Lg7:+ Kg?: 14. Ddé:
ed6 15. 0?0?0

igeo © &

wat mane
, Ye

mem a a

 

Poll MLA

?fl, ?se Bs
Be AG WaZ
vee ?ecm 7m

 

PoéevSi manevar izmjene sa 11. po
tezom bijeli je morao predvidjeti pozi-
ciju na dijagramu i ocijeniti je. Po
znato je da od pravilne ocjene zavisi
izbor pravilnog plana aktivnosti. Nije
teSko postaviti dijagnozu ove pozicije.
PjeSak dé6 je slab i izoliran. Svojim 15,
potezom bijeli pocinje njegovu opsadu,
jer u prvom redu treba napadati slabe
objekte u taboru protivnika.

15. ... Td8 16. Td2 Le6 17. Thdl Sf5
18. g4 Se3 19. Tel a6

I poslije 19. ... Sc4 20. Le4: Lc4: 21.
Tedl pjeSak d6 pada.

20, Te3: ab5 21. Sb5: Ta2: 22, Tdé:
Td6: 23. Sd6:

139
 

 

Potinje tzv. tehnitki dio partije. Pa
ipak je pogresno smatrati da je reali-
zacija materijalne prednosti »automat-
ski« posao. I u jednostavnim pozici-
jama mogu izniknuti velike komplika-
cije. U Sahu paznja ne smije oslabiti
ni jednu sekundu. Crni Zcli da zakom-
plicira borbu na kraljevom krilu, me-
dutim vezani slobodni pjeSaci na da-
minom krilu odluéuju ished partije.

23. ... Tai+ 24. Kd2 Tf1 25. Sb7:
Tf4: 26. Sc5 Ld5 27, Sd3 Tfi 28. b3 Kh6é
29. c4 Lg2 30. Ke2 Thi 31. g5+!

PogorSava polozaj crnoga kralja.

31. ... Kg7 32. Kf2 Lb7 33. b4 Lce8 34.
c5 Li5 35. c6! hé

Poslije 35. ... Ld3: 36. Td3: Tb4: 37.
c7 Tc4 38. Td7 crni zapada u beznadnu
konaénicu.

36. gh6+ Kh6: 37. c7 Th3 38. h4 ?Fed
39. Sc5! Te4 40. Ted

Prijeti elementarni
udar 41. ... T£5:!.

40. ... Lg4 41. Te4 Tc2+ 42. Ke3 Lf5

43. Tf4 Lce8 44, Tf?: Tc4 45. Th4. Crni
predaje.

kombinatorni

Ova partija nam dozvoljava da uéi-
nimo slijedece izvode:

1) Prijelaz wu bdlju konaénicu je je-
dan od natina realizacije postignute
prednosti.

2) Kao iu drugim stadijima Sahov-
ske partije, u konaénici treba maksi-
malno aktivirati svoje figure.

3) U konaénicama se kralj osjeéa u
velikoj sigurnosti. Iz pasivne slabe fi-
gure on postaje aktivna figura i naro-
?it znacaj dobiva centralizacija kralja.

4) Naglo se poveéava uloga pjeSaka.

5) Slabost pjeSaka koja u sredignfici
nema ozbiljni znacaj, u konaénici se
moze pokazati odlicujucom.

*

U slijedecoj partiji crni je izabrao
ostru varijantu u otvorenju u Zelji da
nametne komplikacije na daminom kri-
ju. Posto Vasjukov osobito rado igra
sliéne pozicije, Suetin forsirano pre-
vodi igrd u konaénicu. Takav psiholo-
§ki prilaz je potpuno osnovan, Sahista

140

kombinatornog stila igra bez oduSe-
vijenja mirne pozicije keje su lisene
takti¢kih komplikacija. @-stvari, zar
smo obavezni pomagati protivniku? U
ovoj partiji Suetin je uspio stvoriti u
taboru crnoga slabog pjeSaka i zatim
ostvariti uspjesan napad na daminom
krilu.

SUETIN?VASJUKOV
Sicilijanka
(VoroSilovgrad 1955)

1. e4 c5 2. Sf3 dé 3. d4 cd4 4. Sd4: Sf6
5. Sc3 g6 6. Le3 Lg7 7. f3 0?0 8, Ddz

Sc6 9. 0?0?0 d5 10. ed5 Sd5: 11. Scé:
be6 12, Lad!

Hladan tus! Bijeli ne dozvoljava
komplikacije koje su mogle nastati po-

slije 12. Sd5: cd5 13. Dd5: Dc7.

12. ... Ld4:

Crni se o¢ito razoéarao Sto protivnik
izbjegava oStru borbu i vude los potez
Sad igra forsirano prelazi u konatnicu.
Sadrzajniju igru je obecavalo 12.... 65.

13. Dd4: Db6 14. Sa4! Da3 15. b3 Ths
16. De3 Dc5: 17. Sc5:

Skakaé ovdie zauzima vrlo jak polo
zaj. Pokazuje se slabost izoliranog pje-
Saka. Polje pred njim postaje pogodna
baza za bijele figure.

17.... Te8 18. Td2 Kf8 19, Ld3 Sb4
20. a3 Sd3:+ 21. Td3: Lf5 22. Tc3 h5 23.
Tdl Ted8 ss

LoSa izmjena, koja dozvoljava bije-
lom kralju da se JakSe ukljuci u igru.
Medutim veé je te3ko pokazati crnome
plan obrane, Bijeli prijeti da pomocu
Tdl?d4?a4 pojata pritisak na dami-
nom krilu.

24, Td8:+ Td&: 25, Saé 1

Pocinje napad na izoliranog pjeSaka.

25. ... Le8 26. Sb4 Lb7 27. Tc4! Tc8
28, Kd2 £6 29, a4 e5 30. a5

Pouéan primjer. Poziciona prednost
bijelog je neosporna. Crni c-pjesak je
slab a i figure su mu pasivno raspore-
dene. Ali kako da se poveéa ova pozi-
ciona prednost? U takvim slucajevima
treba stvarati nove slaboce u protivnic-
kom taboru.

30. ... a6

 

Crni ne Zeli dopustiti 31. a6. Medutim
poslije poteza u partiji pjeSak a6 po-
staje slab.

 
    
  
 

  

|
a
|

    

A Yi

   

 

RT ee AFA
YoU Fe

 

 

41, Sd3! Kei 32. Tb4 TcT 23. Sc5 Le8
34. Ths

Bijeli je uspio maksimalno pojaéati
pozicije svojih figura, Sad je rasplet
blizu.

34, ... Kd6 35. b4 Kd5 36. Kd3 g5

Ovaj pokuSaj da se postigne protiv-
igra na kraljevom krilu vodi samo
k oslabljenju crne pjeSatke pozicije.

37. c4+ Kdé 38. Ta?

Na kraju se bijeli probio do slabog
pjesaka 26.

38. ... g4 39. Saé: Lf5+ 40. Ke3 Tb7
41. T&S Leé 42. Tf6:. Crni predaje.

U_ partiji KONSTANTINOPOLJSKI?
KERES, Moskva 1940. crni je neoteki-
vano preveo igru u povoljnu konac-
nicu;

 

 

  

38

x
ta 3 yj
% 4 e YY
i a i
2 82d Ta

ean

 

 

 

 

  
  
 
  

 

 
  

 

 

 

 

12,.... LES

Propusta bijelog skakata na c6.

13, Lf5: Sf5: 14. Se6 Ddl: 15. Tdl:
Tfes!

Poanta ideje crnoga. On privremeno
grtvuje pjeSaka da bi postigao bolju
konaénicu,

16. Sc7: Tad8 17. Lf4 Tez 13, Tdd:+
Ld?: 19. Td1 Lf6 20. Td2 Te4

Bijeli lovac se ne moze vraliti na el
i crnome uspijeva da oslabi bijele pje-
Sake daminog-krila.

21. Sd5 Lb2: 22, Td3 Ta4 23. g4 Sd4
24, Te3 Sc6 25. Th3 Ld4+ 26. Kg2

I poslije 26. Le3 bé 27. Ld4: Td4: 28.
Se3 Se5 29, h3 Td2 crni bi sacuvao po-
zicionu prednost.

26. ... b6 27. a3 Led 28. Lel Te4:+
29. Tg3 Tg3:+ i crni je dobio.

Gesto se dogada da sc postigne po-
ziciona prednost ali ne uspijeva poku-
$aj da se ona povedéa. U takvim sluca-
jeviina korisno je razmisliti da li bi
bilo dobro prevesti igru u konaénicu,
gdje se ta prednost vise osjeca.

BOTVINIK?ALIEHIN
Damin gambit
(Amsterdam 1938)

1, Sf3 d5 2. d4 Si6 3. c4 e6 4. Sc3 c5
5. cd5 Sd5: 6. e3 Sc6 7, Lc4 cd4 8, ed4
Le7 9. 0?0 0?0 10. Tel b6

Gre&ka poslije koje bijelom uspijeva
da zatvori dijagonalu a8?hl i zauzme
otvorenu c-liniju. Bolje je bilo 10. ...
Sc3: sa slijededim b7?b6.

1. Sd5: ed5 12. Lb5 Ld7 13. Da4 Sb8
14, Lf4 Lb5: 15. Db5: a6 16, Dat Ld6é
17, Ld6: Dd6; 18, Tacl Ta7 19. De2! Te?
20. Te7:; De7: 21. De7! De7: 22. Tc7:

 

Sa

=

345

<

  
       

©
N

 

WK

«

 

pe
Lo

 

 

 

141
Partija je u stvari mimoigla sredi-
$njicu i presla u konaénicu sa jasnom
prednoScu bijeloga. Bijeli top je pro-
dro u neprijateljski tabor i crni je pri-
nuden na pasivnu obranu,

22. wes £6!

Topa treba potisnuti sa aktivne po-
zicije.

23. Kfl TE&7 24. Tc8+ TE8 25. Tc3 35

Ne ide 25. ... Sd7 zbog 26. Tc7. Crni
napreduje svojim pjesacima kraljevog
krila da bi zatim centralizirao kralja,

26. Sel! h5 27. h4!

Jaki potez koji fiksira pjeSaka hd.

27. ... Sd7

Poslije 27. ... K{7 Botvinik se spre-
mao da nastavi 28. Sf3! g4 29. Sel Ke6
30. Sd3 KI5 31. 23 Ke4 32. Sr4 itd.

28. Tc7 T£7 29. S£3 g4 30. Sel

Skakaé Zeli dodi na £4.

30. ... £5 31. Sd3 £4

Ne dopusta prevodenje skakaca na
f4, ali zato aslabljuje f-pjeSaka,

32. £3! gf3 33. sf3 a5 34. a4 Kf8 35. Tc6
Ke7 36. Kf2 TiS 37, b3 Kd8 38. Ke2 Shs

Mala lukavost. Ako 39. Tbé: onda 39,
ie cele? ai) 40) LY Seg,

39, Tg6 Ke7 40. Se5 Saé 41, Te7+ Ke8
42. Scé

_Bijeli Je maksimalno pojaéso pozi-
ciju svojih figura i pristupa k berbi
uroda.

42. ... T£6 43. Se7+ Kb8 44. Sd5: Ta6
45. Tg5 Sb4 46. Sb4: ab4 47, Th5: Tcé6
48. Tb5 Kc? 49. Tb4 Thé 50, Tb5 Th4:
SL. Kd3. Crni predaje.

Zi
LEY
BY
BY

Pare,
ti

 

 

142

Prijelaz u konaénicu je i jedan od
likvidacije protivniékog napada. Pogle-
dajmo partiju FLOHR?LANDAU, Ke-
meri 1937. z ae

Crni prijeti da spotezom 15. .., ?4 za-
poéne napad. Neo¢ekivano je uslijedilo:

15. <5!

RuSi pjeSatki lanac protivnika na da-
minom krilu.

IS. ... be5 16. de5! Se5: 17. Se5: Les:
18. Le5: De5: 19. Tfcl! Dg5 20. Dc5: TeS

Crni hoce pod svaku cijenu saéuvati
inicijativu na kraljevom krilu.

21. Da?7: Lh3: 22. Lfl Dg6 23. Tc5

Prijetilo je 23. . Tg5. Bijeli kon-
zekventno pojednostavljuje poziciju u
nadi da ¢e u konaénici iskoristiti uda-
ljenog slobodnog pjegaka.

23. ... Te5: 24. De5: Tc8 25. a4! bS
26, a5 h4 27, Dd5!

Centralizirana dama nadgleda tatku
22.

27. ... Lf5 28. a6 Le4 29. Dd7 L£5 30,
De7 h3 31. a7 Le4 32, Da7! Ta8 33, Dh3:
cS 34. Dd7 Dc6 35. De6: Leé: 36. Tas
Le4 37. £3 Lb7 38. Tc5: TaZ: 39, Tc7

Od ovog vezivanja crni se vige ne
moze izbaviti.

39. ... £6 40. Kh2 Kh8 41. LbS

Prijeti 42. Leé. Poslije:

41. ...Ta3 crni je predao ne ?ekajuci
protivnikey adgovor,

*

U stijedecoj partiji majstor Cehover
koji je igrao sa eksprvakom svijeta,
postavio je pred sebe zadatak da DG
svaku cijenu pojednostavi poziciju:

CEHOVER?LASKER
Damin gambit
(Moskva 1935)

1. c4 Sf6 2, Sc3 66 3. Sf3 d5 4, a4 dct
5. e4 Lb4 6, Led

Kad se bijeli ne bi bojao svog. pro-
tivnika, on bi morao nastaviti 6. eS!
Sd5 7, Ld2 Le3: 8, be3 b5 9. Sg5 sa do-
voljnom kompenzacijom za zrtvoy anog
pjeSaka,

6..... 05! 7, Lié:?

 

Ovdije je bilo sadrzajnije 7. ¢5.

7. ..- Df6: 8. Le4: cd4 9. Ded4: Scé
10. Dfs: gfi6 11. Tcl Ld7 12. 0-0 Tc8
13. a3 Ld6! 14, Se2 Se5! 15. Se5: Le5:
16. Lb5 Tcl: 17, Ld7:+ Kd7: 18. Tcl:

Ee Oca

ava
9Oe g

 

 

347

 

 

 

YEE Li, at YHA,
aa" 4 Y wy
?ewe

  

TONE AES
Te:

 

 

 

18. ... Te8! 19. Tc8: Ke8: 20. b3 Kc7

Sada je ?ehover udubivsi se u pozi-
ciju shvatio da ga je njegova Sablon-
ska igra dovela u izgubljenu konaé-
nicu. Kad bi se bijeli pjeSak nalazio na

. a4, bijeli bi mogao poslije Scl i Sd3

vagraditi crnom kralju put u centar.
Sad medutim ne ide 21, Scl zbog 2b
... Lb2 a poslije 21. a4 crni uspijeva

da se probije kraljem u_ protivnitki
tabor pomoéu 21. ... Kc6é 22, Sel Ke5
23. Sd3+ Kad4,

21. Kfil b5! 22. Kel Lb2 23. a4 ba4
24. bad Keé!

Bez obzira nato &to tretiranje ove
konatnice izgleda jednostavno, potreb-
na je velika preciznost. Po zavrsetku
partije Lasker je pokazao da bi u slu-
éaju prirodnog 24, ... Kb6 25. Kd2
Ka5 26. Ke2 Le5 27. Kb3! Lh2: 28. g3
bijeli mogao pru7iti oStar otpor. Po-
slije poteza u partiji na 25. Kd2 Kc5
26, Ke2 crni ima odgovor 26. ... Ld4!
27. f4 Ke4 i ne ide 28. Sd4: Kd4: 29.
Kb3 zbog 29. ... a5.

25. Kd2 Kc5 26. Se3 Kb4 27. Sb5 a5
28. Sd6 Kad: 29. Ke2 Le5 30. Sf£7: Lh2:
31. Sd8 e5 32. Sc6 Lgl 33. f3 Lcd MM.
Sb8 Kb5 35. g4 Le7 36. 25 fg5 37. Sd7
Ld6 38. Sf6 Ke4. Bijeli predaje.

U razmotrenim primjerima lako je
ustanoviti nerazrjeSivu vezu izmedu ko-
na¢nice i sredignjice, a u partiji Bot-
vinik?Aljehin medu otvorenjem, sre-
di$njicom i konaénicom. Upoznajmo se
sada sa tipitnim principima igre u ko-
naénici.

PJESACKE KONACNICE

Osnovna strateska ideja pjeSatkih
konaénica je provodenje pjeSaka u
damu. Cesto Sahista stoji pred izborom
da ii da nastavi borbu u konaénici la-
kib figura ili u konatnici teSkih figura
ili da forsira izmjene i prevede partiju
u pjeSaéku konaénicu. Kod izmjena
figura ueophodno je predvidjeti kon-
ture predstojece pjeSatke konaénice,
ocijeniti je 1 odrediti plan igre. Stvar
je u tome da dok se na plo¢i nalaze fi-
gure, izbor nastavaka nije toliko ogra-
nicen, a u pieSackim pak kona¢nicama
igra se odvija obitno forsirano.

U partiji COHN vs RUBINSTEIN nastala je slijedeca pozicija:

strana 143
Crni ima jasnu pozicionu prednost. Medutim sa nastavkom 24. f4 bijeli Je jo$ mogao pruziti otpor. U partiji je bijeli forsirao prijelaz u pjesacku konacnicu potezom:
24, Tcl?? Tel: 25. Kel:

Dalje je slijedilo:

25. ... Kf6é 26. Kd2 Kg5 27. Ke2 Khé4
28. Kfl Kh3 29. Kgl ¢5

Ne dopuSta 30. f4. Na 30. e4 moaglo
bi slijediti 30. ... g5 31, Khi h5 32. Kgl
. Khi 24 34. fad Ke4: 35. Kg2 h3+
iS li-w eke

30, Khi b5 31. Kel £5 32. Khi g5 33.
Kel 5 34. Khi 24 35. e4

I poslije 35. fg3 hy3 36, Kel f4 37. ef4
ef4 38. Khi g3! 39. fg3 fg3 40. hg3 Kg3:
erni dobiva.

35. ... fed 36. fed hd 37. Kgl 23 38.
hg3 hg3. Bijeli predaje.

 

  

Evo pozicije iz partije ARONJIN vs SMISLOV, Moskva 1951,
U toj poziciji je partija bila prekinuta, U nastavku je slijedilo:
42, Tg8 Kh7 43, Tg7:+?
Nepravilna odluka. PjeSacka konat-
nica nije dobivena, dok je istovremeno
43. Te! Kg6 44. Te7! Te?: 45. Se7:-+
osiguravalo bijelome pobjedu.

43, ... Tel: 44. Sg7: Ke7: 45. g4

Neophodan potez jer bi inacée ecrni
postigao protivigru pomocu f{7?f6?f5.
Aronjin je bio uvjeren da ce poslije
45. ... K£7 46, Ke2 Ke6 47. Kd3 Kd6 48.
Ke4 a5 brzo dobiti, jer ¢e se bijeli
kralj poslije nekoliko prigeknih poteza
uspjeti probitt na daminom krilu: 49.
£3 Kd7 50, Kce5 Ke7 51. c3 be3 52. be3
Kb7 53. Kd6 Kbé 54, c4 Kbo7 55. c5 i

144

bijeli dobiva. Ali Smislov je pripremio
svojem protivniku neoéekivano izne-
nadenje:

45..... hga!! 46. fa3 gal!

Mowe izgledati da je crni naruSio ele-
mentarni princip konatnica jer je stvo-
rio protivniku udaliencg slobodnog
pieSaka. Ali keo Sto demo vidjeti, fina
ideja Smislova je osnovana na kon-
csretnom proracunu varijanta:

47. h4 c5 48. Ke? Kh7 49, Kd3 Kh6

Tek se sada otkrila ideja crnoga: na
50. Eeé on je pripremio smrtonosni
protivudar 50, ... f5!! 51. ef5 e4! i crni
pjeSak ide u damu. Poslije 50. ... £5
lose je takoder i 51. Kd3 [4 52. gf4 ef4
53. Ke2 Kh5 54. e5 Ky6 55. Kf2 zbog
55. ... Kf5!. U partiji je slijedilo:

50. c3 a5 51. ch4 ab4 i protivnici su se sporazurmjeli na remi. Bijeli kralj je prinuden da ostane u svom taboru.





diag. 350 *********************
Pogledajmo sada primjcr u kojem je prijelaz u pjeSaéku konatnicu bio opravdan:
RAGOZIN koji je igrao kao crni protiv FLOHRA, nastavio je:
1, .,. Kd6! 2. Kfi4 Tes:! 3, Te6:4- Keé:
4. Kf5 Kd5 5. Kfo: Ket! 6. Kg5

Ako 6. Kg7 onda 6. ... Kf4!.

6... Ke3 7. Kh6é Kf4 8. 5 KiS i par
tija je zavrSila remi.

Sada cemo pogiedati joS nekolik
interesantnih primjera koji nam u ob!!
ku elementarnih povzicija pokazuju <
kakvim se precizmostima, finesama
poantama moze susresti u naoko je
nostavnim pjeSackim konaénicama.

U iim konaénicama moguée je razli-
kovati nekoliko tipiénih karakteristika.
Poéet cemo sa pozicijom u kojoj obje
strane imaju slobodnog pjeSaka:









KRALJ I PJESAK PROTIV KRALJA I PJESAKA



diag. 365 *********************
U ove] RINCKOVOJ studiji bijeli najeyied lako dobiva napredujuci svoiim pjeSakom ji zadrzZavajuci kraljem protvnitkog pjeSaka. Medutim ta konatNica krije u sebi interesantne mogucnostri:

1. a4 Kb3 2. a5 Ke3

Kako sada da bijeli postigne pobje-
ut Izgleda paradoksalno, ali ni 3. a6
ni 3. Kg3 ne dovode do pobjede. Na
1, Kea? crni odgovara 3. ... Kd4! sa
Prijetnjom da potezom Ke} podr#i
Byojez pjeSaka, a poslije 4. Kf3: Ke5
trni kralj ulazi u kvadrat bijelog pje-
?aha. Ne ide ni 3. aG? zbog 3. ... Kd2it
fali ne 3. .., Kd3 4. a7 f2 5. a8D f1D
® Da6+ i bijeli osvaia damu). Poslije
)..., Kd2 fpjekak postaje jednako
vitjedan kao i bijeli a-pje§ak. Dobiva
PamMo potez:

4. Kgil!

Sada kralj blokira fipjeSaka, a bijeli
pieenk bez zapreke ide u damu.



diag. 366 *********************
Studija DURASA

Bijeli dobiva zato jer njegov kralj Hoplieva me samo aa podrii svojeg pjeNika uego istovremeno moze da sprijeti i Hapredovanje protivnitkog pjefaka.

Bijeli vute i dobiva

1. Kc5! g5

Bijeli dobiva damu ranije i poslije
1. ... Kg6 2. b4 Kf7 3. b5 Ke7 4. Kcé!
Kd8 5. Kb7! g5 6. b6 g4 7. Ka8 23 8. b7
@2 9. b?D+.

2. b4 g4 3. Kida!

Crni ima pote3koéa. On mora izgu-
biti nekoliko tempova da bi podréac
svojeg pjeSaka. Pritom je erni kralj
prinuden da zauzme los polozaj.

3.... Kg5 4. b5! g3 5. Ke3 Ked 6. b6
Kh3 7. b7 g2 8. Kf2

Sada postaje jasna ideja bijeloga.
Crni kralj je prinuden da stane na po-
ije h2, Sto dozvoijava bijelome da pro-
movira pjeSaka u damu sa Sahom,

& ... Kh2 9, b&p+.

 

     

    

of ef
=o 8
i 2 ew
|
@ Wee ws

ete! eae ae |

353

  
 

 

 

   

ft Rett A Yh, kita
WA VR VB? YD
we eo oe

la

7 aE

Bijeli vuée i dobiva

oe

 

 

 
 

DeSava se da obje strane izvode da
mu ali jedna od njih uspjeva osvojiti
damu ili objaviti mat.

1. b5 h4 2. b6 h3 3. b7 b2 4. b8D hID
5. Db7+ Ke5 6. Dhi:.

Pogledajmo sada sluéaj kada borba
ide sa idejom da bi se osvojio nepri-
jateljski pjeSak:

 

on ae ae
jl, Wise
ae @
gies a tl
a 8 Be
gt

ty

 

 

 

 

 

 

Dobiva onaj koji je na potezu

PjeSaci blokiraju jedan drugoga, a
kraljevi se nalaze na suprotnim krili-
ma. Napadajuci na pjeSaka iz poza-
dine bijeli dobiva, npr.:

1. Kf6

Ne ide 1. Kf5 zbog I.... Kd4! i biieli
kralj je primoran da ode od svoga
PicSaka.

1.... Kd4 2. Kf5! i crni gubi pjéSaka.

Ako je crni na potezu, on debiva ©

pomo¢u I. ,., Kd3 2, Kf5 Kd4! i pada
bijeli pjeSak na ed.

 

 

 

Crni vuce i remizira

146

1. ... Kd6
Ako je bijeli na potezu, crni lako
remizira sa 1. Kb4 Kb6 2. Ke4 Keé itd

2, Kb5 Ke7 3. Kc5 Kef 4. Ke6é Ke7
5. Kd5 Kf6 6. Kd6 Kf7 7. Ke5:

Tako je bijeli i dobio pjegaka, crni
uspijeva zauzeti opoziciju Sto vod
k remiju.

7. ... Ke7! i bijeli ne moze dobiti.

 

 

Bijeli vuée i postize remi

Bijeli ne moze sprijeciti gubitak pje-
Saka, a zna ako crni kralj uzme pje-
Saka na e4, on ée se nalaziti dva polja
ispred svojeg pjeSaka, Sto mu, kao Sto
je poznato, osigurava pobjedu. Zbog
toga bijeli mora igrati:

1, e5!! de5 2. Kel!

Zauzima tzv. udaljenu opoziciju. Po-
slije 2. ... Ke4 ili . Kd4 bijeli
uspijeva poiczima 3, Kc3 i 3. Kd2 za-
uzeti bliZu opoziciju.

2. ... Kd5 3. Kdl!

Greska bi bila 3. Kd2? zbog 3. ...
Kd4! 4, Ke2 Ke4 5. Kd2 Kf3 i crni do
biva.

B54 Kidd

Ako 3. ... Ke4 (Kd4, Ke4) onda od-
govarajuce 4. Ke2 (Kd2, Ke?2).

4. Kel!, Remi.

 

KRALI | DVA PJESAKA PROTIV KRALIA 1 PJESAKA

NajéeSce strana koja ima dva pje-
?obo dobiva, ali postoje i izuzeci. Dva
yerina nieSaka obiéno lako dobijaju
jy su oni sposobni da sami sebe bra-
we Kralj jaée strane unigtava protiv-
vihog pjeSaka, a zatim pomaze dalj-
vie wapredovanje svojih slobodnih pje-
taka.

Ako je protivnigki pjeSak daleko na-
predovao i ne mode ga se stici, sve za-
visi Gri toga kako se brzo uspijeva pre-
fyoriti u Gamu.

Studija GORGIJEVA

 

= lee aes
aT x ie . ?

 

 

 

 

Bijeli vuce i remizira

Ovaj primjer nam pokazuje da se
katkad jaéa strana mora boriti za
remi.

lL. gi+! Kg4: 2. Kg6 c5 3. h4! i bijeli
se spaSava.

Crni niSta ne postize i u sluéaju da
ne prihvati Zrtvu: 1.... Kg5 2, Kg7! (ne
2. h4+ Khé4; 3, Ko6 Kod: 4. Ki6 Kfé 5.
Ke6 zbog 5. ... eee 2. = Gp) 3) na}
i ako sada 3. ... Kh4: onda 4. Kf6 c4
5. 25, Bie pak 3 . Ke4: onda 4. Kg6
Kh4: 5. Kf5,

*

Sada ¢emo pogledati primjere sa izo-
hiranim slobednim pjesakom vise. Kat-
kada je teSko odrediti na kojim po-
liima se postive opezicija. U takvim
slucajevima potrebno se rukovoditi sa
om »odgovarajucih polja«. Navo-
dimo primjer iz partije FARNI?ALA-
PIN

 

 

Mode li bijeli dobiti? Zrtva pjeSaka
ovdje ne vodi k cilju, jer a-pjesak ne
osigurava bijelome pobjedu. Da bi od-
govorili na postavljeno pitanje, pogle-
dajmo kakvo polje mora zauzeti crni
kralj ako bijeli pode ma d6. Kao Sto je
poznato, u tom momentu crni mora
zauzeti polje d8. Znaci poije d8 odgo-
vara polju d6. Na dijagramu su ta »od-
govarajucéa« polja oznaéena brojem 1.
Bijeli moze takoder odigrati 1. Kc5 sa
idejom da zauzme polje b6 i osvoji
a-pje?aka. Poslije tog poteza crni ima
potez 1. ... Kc? koji spreéava bijelom
kralju da zauzme polje b6. Na taj na-
éin mi smo ustanovili da jo$ dva odgo-
varajuéa polja: c5 i c7, koji su ozna-
éeni brojem 2. Dalje, ako bijeli kralj
stoji na polju d5, otkuda on moze poci
na prvo i na drugo polje, onda se crni
kralj mora nalaziti na c8 da bi imao
moguénost da zauzme kako prvo tako
i drugo polje. To su jog dva odgovara-
juéa polja d5 i c8. Oznaéeni su na
slijedeéem dijagramu sa brojem 3.

  

tae"
ae Ue .
Sot aa

 

 
 
 

 

 

Poslije 1. Kd4 (u poziciji na prethod-
pom dijagramu) bijeli kralj moze za-
uzeti i drugo i trece polje, Znadi crni
mora igrati l.... Kb8 ili 1. ... Kd8

da bi u potrebnom momentu zauzeo ?

odgovarajuca polja 2 ili 3. Medutim
poslije 2. Kc4 bijeli kao i prije prijeti
da zauzme 2, ili 3. polje, a crni kralj
vise nema tatke s koje bi u nuznom
momentu mogao zauzeti 2. ili 3. polje
(polja b? i d7 oduzima pjeSak cé6).

Crni mora odgovoriti: 2. ... Ke8 (gu-
bi opoziciju) 3. Kd5. Nastala je pocetna
pozicija sa tom bitnom razlikom da je
sad crni na potezu. Bez obzira kako
on god igra bijeli postize pobjedu. Na
3, .. Ec7 slijedi 4. Kc5 i poslije 4. ...
Kd8 ili 4. ... Kb8 k pobjedi vodi 5.
Kd6 ili 5. Kb6.

Bijeli kralj je izvrsio svojevrstan
manevar u trokutu d5?d4?c4 i prisilio
je neprijatcljskog kralja da mu _ pre-
pusti opoziciju, Sto je odlucilo isho-
dom borbe.

Pd

I pri vezanim pjeSacima ja¢a strana
obiéno dobiva iako se deSavaju i izu-
zeci:

 

Aa

yo "gel
A yg
a :
ia Cow
A el my
YOU

U ovoj poutnoj konaénici crn je po-
stigao remi oslanjajuci se ma zakon
odgovarajucih polja. Prije nego poka-
emo rjeSenje, pogledajmo kakve funk-
cije mora ispunjavati crni kralj. On je
obavezan da ¢uva pjeSaka b4, da ne
dopusti njegovo napredovanje u damu,
a takeder i da neda moguénosti pro-
timi¢kom kralju da napadne pjeSaka
c4 sa krila (s polja a4 ili d4) ili iz po
zadine (sa polja d6 ili c6).

pints

360
Wa

   

 

 

 

143

Pogledajmo sada koja su odgovai
juca polja koja crni mora braniti oO
bijeli kralj zauzme polje e3, onda cri)
kralj mora zauzeti polje e5. U tom slu
éaju ne dobiva ni zrtva odvlaéenju
Nor. poslije 1. Ke3 Ke5 2. b5 Kd5 3. be
Ke6 4. Kd4 Kbé: 5. Ke4: Ke6 parti)
zavrSava remi.

Polje £3 odgovara polju f5. Zbog tox
poslije 1. Kf3 pogresno bi bilo igrat
1. ... KeS jer bijeli putem 2. Ke? z:
uzima opoziciju.

Sada cemo pogledati Sta mora
diti crni kralj ako bijeli zauzme po!lj:
g3. Kad stupi kraljem na g3, bije!
prijeti da stupi na f4 i £3. Zbog t
je crni obavezan da zauzme usporedn
polje sa poljem f5, da bi stao na njex
kad bijeli Kralj stane na f3.

Polje g5 je za crnog kralja nedo
stupno, jer bi mu poslije Kg5 pobjegac
pjesak b4. Znadi da se poslije Kg3 on
mora nalaziti na e5. Ako hijeli kralj
stupi na g4, onda crni zauzima opozi
ciju sa potezom Keé4 i bijeli se ne moze
probiti.

Ostaje nam da razmotrimo mogué
nost prodora na daminom krilu. Lako
se uvjeriti da u momentu kada bijeli
kralj zauzme polje a3, crni mora odgo
yoriti Kb5. NaSe istrazivanje je poka
zalo da su u toj poziciji odgovarajuca
polja a3 ? b5, b2 ? b6, c2 ? cé. Sad
nam je jasno kako se treba izgraditi
obrana crnoga.

1. ... Kf6! 2. Kf2 Ke6! 3, Kg3 Ke5! 4.
Kg4 Ke4 5. Kh4

Ako 5. Kg5 onda 5. ...
Ke6é 7. Kg7 Ke? itd.

5. ... Kfd 6. Kh3 K&S! 7. Ke2 Ked4 8.
Kf2 Kf4 9. Ke2 Ke4 10. Kd2 Kd5!!

Jedinstveni potez! Ne ide 10, ... Ke5?
zbog 11. Ke3. Na 10. ... K£5 slijedi 11.
Ke2 Ke5 12. Kb2 Kd5 13. Ka3 Kes i
crni ne uspijeva zauzeti polje b5 k
odgovara polju a3. Poslije 14. Ka4 Kb6
15. b5 Ke5 16. Ka5 Kd5 17. Kaé bijeli
dobiva,

ll. Ke2 Ke6 12. Kb2 Kb6 13, Ka3 Eb5!
Remi.

 

 

 

Ke5 6. Ke6

 

 

Nije moguce ne oduSeviti se jedin-
stvenom ljepotom ove konaénice.

?

 

Slabija strana ima Sanse na remi
samo u tom sluéaju ako je slobodnjak
protivnika blokiran ili mu kralj loge

maj.

      

son Me es A
i a ZS 6M,

 

OD oon
| a UW i
oO 7 e

Ako je Odijeli na potezu, onda je
yemi. Ako je crni pa potezu, bijeli do-
hiva.

Bijeli dobiva ako mu uspijeva zauzeti
opoziciju. To je moguée samo ako je
erni na potezu.

1. ... Ki6 2. d3!

 

 

 

. Kd7 2. Kf3! Ke7 3. Ke5.
Ako je u potetnoj poziciji na potezu
bijeli, onda je remi:
1. Kf4 Kfié
Ne ide 1. ... Kd5? zbog 2. Ke3 Ke6
3. Ked i bijeli je zauzeo opoziciju.
2. Ke4 Keé!

Ne ide 2. ... Kg6 zbog 3. d5!.
3, Kf4 Kf6! sa remijem.

Studija GORGIJEVA

[_ewae
302 1 oat ath
mata at a
a te a

0
a woe

Bijeli vuée i remizira

 

 

 

Bijeli se spaSava iskoristivSi ideju

pata.

1. Kf2 Kh6

Na 1. ... Kg7 ide 2. g4! h4 3. g5. Ako
1. _ 8 onda 2. g3 sa remijem.

2. ?Kes Keg5 3. Kh3! Kf5 4. Khé Kf4 5.
24! hg4 pat.

Podvucimo zakljucke: ona strana ko-
ja ima dva pjeSaka protiv jednoga go-
tovo uvijek dobiva. Ako se pjc8ak koji
je vigak nalazi na topovskoj Hniji Sanse
na remi kod slabije strane rastu. Ocje-
na pozicije u mnogome Zavisi od toga,
kome od protivnika uspijeva zauzeti
opoziciju.

KRALJ | DVA PJESAKA PROTIV KRALJA I DVA PJESAKA

Pri takvom odnosu snaga sve zavisi
od karakteristike nastale pozicije. Pro-
uéavanje karakteristi¢nih na¢cina borbe
uw kona¢nicama ovog tipa pomodi ¢e
fehisti da se pravilno orijentira u slo-
fenim pjeSackim konaénicama,

Ako ni jedna od strana nema slobed-
njaka, onda dobiva onaj koji prvi
stvori slobednjaka ili Giji je kralj ak-
tivnije postavljen.

U ovoj konaénici SALVIOLIJA bijeli
dobiva zahvaljujuci kraljevoj aktivnoj

   
  
 
   
  

a a a oe
?2 i cae
le 1
We ?ge a. Wa

| vy as oe go
Oo oe og

 

 

 

 

 

 

  
 

poziciji. Pri¢eknim potezima pjegaka
on uspjeva dobiti odlucujuci tempo i
zauzeti opoziciju.

1. Kf3 KG

Ako I. ... e5 onda 2. Ke4 Ke6 3. 3},
au sluéaju 1. ... e6 dobiva 2. Ke4 Kf6
3. e3 Kf7 4. KeS Ke7 5. e4.

2. Ke4 Ke6 3. e3 Kf6 4. Kd5 Kf7 5.
Ke5 e6 6, Kd6 Kf6 7. ed K{7 8. 65 i bi-
jeli dobiva.

x
x

Pogledajmo slucéaj kada obje strane
imaju po dva slobodna pjeSaka:

Pred nama je studija BETINA,

364

 

    

Bijeli vuce i dobiva

Bijeli postize pobjedu preciznim ma
nevrima:

1. Kf3!

Ako I. Ke4? onda 1. ... 5 2. Kd3 Kea
3. Ke4 Kf? i bijeli ne moze dobiti term
po i mora se zadovoljiti remijem.

1. ... c6 2. Kf4! c5 3. Ke4 KeB 4. Kul
Kd7 5. Ke4 Ke8 6. Ke5: d3 7. Kdé KIT

Prijetilo je 8 Keé6.

8. Kd7 sa dobitkom.

-KRALJ 1 TRI PJESAKA PROTIV KRALJA 1 DVA PJESAKA

U tim konaénicama slabija_ stratia
ima manje Sansi za spas nego u konaé-
nicama sa jednim pjeSakom protiv dva
pjeSaka.

Pogledat cemo nekoliko primjera u
kojima slobodni pjeSak slabije strane
veze pretivniékog kralja.

| Yew Z yy
ec Ae

yy 4
a

 

 

150

Lako se uvjeriti da bijeli kralj nv
moze napustiti polje b3 i podria!
sveie slobodne pjeSake. Dovoijno
medutim, pomaknuti pjeSake dami
krila za jedno polje i bijeli elegantn
dobiva.

  

 

        

staat

366

 

 

\! toj poziciji bijeli gura svoje pje-
?ike do Sestog reda i uspijeva isplesti
Wii mrezu.

1. Kd4 Kg4 2. h4 Kh5 3. Ke3 Kg4 4.
Net Kh5 5, Kf4

Kralj Kao i prije ostaje u kvadratu
?iobodnog pjesaka.

.... Kgé 6. 24 Kg7 7. h5 Kh6 8. Ke4!
Kus 9. Kf3!

Manevar trijangulacije.

;. - Kh6 10. Kf4 Kg7 11. g5 KE7 12.
gh! Kyi 13. Kgs!

Pocctak odluéujuceg matnog napada.

18. ...c3 14 h6+ Kg8

Ako 14, .., Kf8 onda 15. Kf6 c2 16.
W? ttd.

18. Kf6 c2 16. h7i Kh8 17, Kf7 i bijeli

© debiva.

Slabija strana se Cesto spaSava po-
mocu pata.

Pred nama je RINCKOVA studija:

Ee
oe ae
fg
228
oo
ee
ye 4 ve

Bijeli postize remi na slijede¢i natin:
i. Kg3 h5 2. e4 Kgl 3. e5 de5 pat.

 

 

   
 
 

167 |Z

 

73

  

 

   

 

 

 

 

 

 

 

 

Yavrsit cemo sa primjerima u kojima
je jaca strana zbog niza losih okolnosti
peetrpila poraz®

Studija GERBSTMANA

eta
Ya wen

oe
ue a
a

Oo US @
Li

Bijeli vute i dobiva

 

 

368

  
  

  

 

 

 

Bijeli uspijeva iskljuciti iz igre pro-
tivni¢ékog kralja.

1, Kf! b5 2, e4 b4 3. Ke2 b3 4, Kdit
Keg3

Na Zalost prekasno!
5. 65 de5 6. dé e4 7. d7 e3

Da je bijeli kralj u ¢etvrtom potezu
iSao na d2, crni bi pomaknuo pjesaka
sa Sahom i postigao remi.

8. d8D i bijeli dobiva.

(_@eo
209 ae v By
ne a a E.

a®

Gao &
?2 oO 8B

oe

?=
a x.

 

U ovoj poziciji, koja je nastala u
partiji STOLTZ?NIMCOVIC, bijeli gu-
bi zbog toga Sto su izolirani crni pje
Saci predaleko vznapredovaili.

1. a5

Ako 1, f5 onda 1. ... g3 2. Kel g2 3.
Kf2 d3 4. f6 d2 5. f7 gID+.

1. ... g3 2, a6 Ke7

151
 

 

 

 

Kralj uspijeva zadrzati bijele pje-
Sake.

3. Ke2 3+ 4. Kd3: g2 i crni dobiva.

U studiji CARRERE crni kralj se
nalazi u iznudnici. Ako on povute ije-
dan potez, bijeli odmah napreduje sa
jednim od svojih pjesaka.

1, Kf4 f6 2, Ke3 £5 3. Ke2 hé 4. Kh?
f4 5. Kgl! h3 6. Kh2 £3 7, Kg3 h2 8.
Kh2: f2 9. Kg2 g3 10. Kf1 i crni gubi
ostale pieSake.

 

 

370

 

 

 

 

PJESACKE KONACNICE U KOJIMA SVAKA STRANA IMA PO TRI
IL] VISE PJESAKA

Ove konaénice takoder sadrzZe mnogo
skrivenih moguénosti.

Studija MATTISSONA

g

a

 

 

Bijeli vuée i dobiva

Poziciona prednost bijelog se sastoji
u tome Sto se njegov kralj nalazi na
kraljevom krilu upravo tamo gdje ce
se razvijati slijedeci dogadaji. Medu-
tim, direktno 1. Ke4 Kb5 2. h4 Ke5 3.
h5? ne vodi k cilja zbog 3. ... gh5 +
4. Kh5: Kd5 5. Kg6 Ke4 6 3 h5! 7.
Ke7: KfS 8. Khé Ke4 9. £5 h4! 10. gh4
Kf; i bijeli postiZe samo remi.

Dobiva elegantno:

1. £5! Kb5! 2. Kf4 Ke6 3. Ke5 Kd7 4.
f6 Ke8 5. fg7 Kf7 6. g8D+ Kea: 7, Kf6
Kh7 8. ¢4 g5 9. Kf7 b5 10, h4!

U tom potezu sastoji se osnovna
ideja studije. Bijeli uspijeva stvoriti

152

slobodnog pjeSaka, §ta mu osigurava
pobjedu (10. ... Khé 11. Kf gh4 12.
ge5+ Kh7 13. Kf7 itd.).

WHE
ees t
Ue YZ YY,
Yi
We 7

 

 

U ovoj poziciji je CAPABLANCA, koji
je igrao sa crnim figurama protiv
FLOHRA, sa velikom: mukodm = uspic
spasiti partiju.

PokuSaj da se odmah zauzme opozi-
cija potezom 1. ... Kd5? dovela bi do
zalosnih posljedica: 2. Kd2! Ke4 3. Ke2!
Kd5 4. Kf3 Ke5 5, h3 (bijeli ima pri-
fekne pjeSatke poteze) 5. ... Kd5 6.
Kf4 Ke6 7. h¢ itd. Ako 2.... Ke5 (umije-
sto 2, .., Ke4) onda bijeli dobiva pu-
tem 3. Kel! Kd5 4. Kf2 Ke4 5, Ke2! i
dalje kao Sto smo veé pokazali. U tim
varijantama se pokazuje slabost udvo-
jenih crnih pjeSaka. Medutim Capa-
blanca postiZe remi nastavkom:

 

1, .., Ke5! 2. Ke2

Poslije 2. Kd2 crni forsira remi po-
mocu 2, ... h4 3, gh4 f4,

2..... Ke4! 3. h3 Kd5! 4, Kf3 Ke5!
i protivnici su se sporazumjeli na remi
ebog varijante 5. h4 Kd5! 6. Kfd Keé
7. Kf3 Ke5 itd.

*

Plan igre u konaénicama sa velikim
brojern pjeSaka odreduje se nizom po-
ficionih obiljezja koja éemo odvojeno
fazmotriti:

1) Aklivnost kralja.

2) Jedna strana uspijeva forsirano

Stvoriti slobodnjaka i sprovesti ga u
damu.

3) Jedna strana ima daleko napredo:

| Valog pjesaka.

4) Jedna strana ima branjenog slo-
bodnog pjesaka.

5) Jedna strana ima bolju pjefatku
poziciju.

6} Jedna strana ima vise priteknih
poteza pjcsacima,

7) Jedna strana ima materijalnu
prednost.

Stepen kraljeve aktivnosti ima odlu.
dujuci znacs wa skoro sve pjeSatke
Ronacnice. Drugi vatan faktor je opo-
zi

 

 

ipoznajmo S¢ sa zZavrénim dijelom
partije OPOCENSKI?PROKOP:

873

 

 

Bijeli vuce i debiva

1. Ke5 Ke? 2. g4 Kd7 3. 25 Ke7 4. h4
Kadi 5. h5 Ke? 6. a4 a5 7. cd Kd7 8. hé!
go

U sluéaju 8... ghé 9. gh6 Ke7 odlu-
cuje tempo-potez 10. c5.

9. Kf6 Kd6é 10. Kg7 i bijeli dobiva.

Najbolji naéin borbe protiv aktivnog:
kralja je brzo stvaranje slobodnog pje-
Saka.

 

874 eee Oa
re

 

S

    
    

 

Wd, apy fl", We oy
i yy Be Ry
yey Breaks)

2 YG

 

 

Bijeli vuée i dobiva

I. f5! gfS 2. ef§ Kd5 3. g4 Kd6 4. g5
fg5 5. hgs h4 6, Ki3

T bijeli ne napuStajudi kvadrat uspi-
jeva osvojiti h-pjeSaka. Ako 5.... Ke7
onda 6. Ke4 i potez hS?h4 je nemogué,

Poucno je tekla borba u_ partiji
BRINCKMANN?RUBINSTEIN:

       

ty,

 

 

Kd2 onda 3. Kf} 4. Ke2 Ke3
6. Kf2 g4 7. Kfl 23 itd.
3. ... da 4, edd Kad: 5, Ke2 bd! 6.

 

Prijetila je 6...
6,24. b3

Fiksira bijele pjeSa

. c3! sa proderom.

Ae,
 

1.¢c3+ Ke4

Potinje obilazni manevar.

8. Ke2 Kf4 9. Kf2 Kg4 10. Kfl Kg3
ii. Kgl g4 12. Kfi Kh2 13, Kf2 Khi

Ne 13. ... g3+ 14. Kf3 i crni gubi.

14, Kg3 Kgl 15. Kg4: Kg2: i prevodeci
kralja na darmino krilo crni dobiva.

Ako je citalac pazljivo proucio nave-
dene primjere, on ée znati pravilno
ocijeniti konatnicu koja je nastala na
ploci i sastaviti odgovarajuci strateski
plan,

Na kraju dajemo konaénicu iz do-
pisne partiie BERGER?BAUER, igra-
ne 1890/91. godine:

TOPOVSKE

Gotove polovina konat¢nica koje se
susre¢u u praktiénoj igri su topovske
konaénice. Te konaénice bez obzira Sto
naoke izgledaju jednostavne koji puta
su ispunjene oStrom i sadrzajnom
berbom.

Za ocjenu topovskih konaénica prvo-
stepeni znacaj ima pozicija kraljeva i

Bijeli je stvorio udaljenog slobod
nog pjeSaka i efektno pobijedio.

   
   
  
   

the Whe GA
YD, ye. thy
is Ye Yh
4

Uy ty

 

376

 

 

  

 

1. c4 be3 2. Ke3 Kg5 3. a4! Ket: 4
b4! abd 5. Kd3l!

Jedinstveni put do dobitka, Ako |

aS onda 5, ... b3 6, Kd3 b2 7. Ke2 KI 5

 
  

8. a6 Ke2 9. a7 bID+ 10. Kbi: K
na plogi se pojavijuju dvije nove da
? bijela i crna.

5. ... h5 6. a5 h4 7. a6 h3 8, a7 hi

9. aBD i bijeli je dobio.

KONACNICE

njihova suradnja s topovima, Top

dalekosezna figura. Cim je vise otvo

renih lintja tim raste njegova akti
nost, a aktivnost topa je vazan kril
rij u ocjeni topovske konaénice.

Ove karakteristike topovskih kona
nica razmotrit ¢emo na
primjerima.

 

KRALJ | TOP PROTIV KRALJA SA JEDNIM IL! VISE PJESAKA

U konatnicama ovog tipa top protiv
kralja i pjcSaka obiéno dobiva osiya u
izuzetnim sluéajevima kad je pjesak
daleko uznapredovao i podrézan je via-
stitim kraljem, deck se pretivnickt kralj
falazi Kae pasivni promatraé na su-
protnom krilu.

 

154

Top dobiva i protiv dva pjes
ih jata strana uspije blokirati kralj

  

ili topom. Dva pjeSaka koji su vezari

i napredovali do Sestog odnosno

éeg reda, abiéno su jaci od topa (uk
liko kraljevi ne uzimaju ucesé
borbi). Medutim i tu ima izuzetal

  

praktic¢nim

 

 

"pr. u poziciji na slijedec¢em dijagra-

mtu:

To je pozicija iz partije KERES?

VLISKASES, Nordwijk 1938.

Bijeli pjeSaci su dosegli sedmi red,
ol) crnog spagava vkolnost Sto moze
skoristiti lo polotaj bijeloga kralja.

1. ... Tb6+ 2. Kel Th6é! 3. Kd1 Ka3
4. Kel Ke3 5. Kfl K£3 6. Kgl Tes+!
7. Kh2 Th6+ 8. Kgl Tg6+ 9. Kfi Th6

| bijeli ue mo%e dobiti.

 

377

         

i Wh HE,
tt, WU Whe Wa
On a Fy |

 

 

 

TOP I PJESAK PROTIV TOPA

U tim konaénicama Slabija strana

? sbicne ima moguénost da pomodu £a-

hova = sprijeci protivnitkog kralja u

PedrZavanju napredovanja pjegaka. Na-
fyvno to ne uspijeva uvijek.

 

 

 

Bijeli vuée i dobiva
4 1. Kb6
Narayno ne 1. a7? sa remijem.
I; L. ... Toit 2. Ka7 KET 3, Th3 Tal
= ®. Kb7 Thi+ 5, Ka Tel
Ne spasava ni 5, .., Tal.

1
7)
, 6, al! Te? 7. Th7 i bijeli dobiva.

U slijedeco} poziciji bijeli ne

 
  

i Wats iti zbog loser polo?
Beevojevremeno se ta pozicij: jenjivala
W hao dobivena za bijeloga, S ralo se
Wa erni kralj ne moze krenuti na da-
sino krilo, jer kad on stigne na tz
®, lobiva a7 sa slijedecim Ths. Na

   

 

  

 

primjeri: 1. Kf2 Ta4 2. Ke3 Kh7 3, Ka3
Kg7 4. Kc3 Kh7 5. Kb3 Tal 6. Kb4
Thi+ 7. Kc5 Tcl+ 8. Kb6 Tbi+ 9.

Ka7 i dalje kao u prethodnom pri-
mijeru.

 

 

Sovjetski teoreti¢arj su medutim us-
pjeli dokazati da je ta ocjena pogres-
ta. Pokazalo se da crni top nije sa-
za a-liniju, posto se bijeli
nalazi na Sestom redu. Top
ostvariti krilni napad koji se

as Napada iz
Ideja obrane sastoji se u

  
 
 
 

 

o

      
  

 

slijedecem:

  
  
 
 

kralj stigne
mora zauzeti

na polje 66,
nije u stanju da

polje £6. eli k
se sakrije od krilnih napada. Ako se
on vrati vo. krilo, eri top
ponovo zauzima a-liniju,

 

 

155
 

 

Na dijagramu je pozicija iz partije
BANNIK?-GOLJDENOV, Kijev 1947.

Braneci se od prijetnje Tf?7: bijeli je
nastavio:

1. Tb7

Slijedilo je:

1. ... Kd6

Krajj se priblizava svojem pjeSaku.
Pogresno bi bilo 1. a3 zbog 2.
Ta?! Tf 3. Kes. :

2. Ta? Ke5 3. Ke? Kb4! i Zrtvujuci
topa za fpjeSaka crni osigurava na-
predovanje svojeg pjeSaka i prisiljava
bijeloga takoder na zrtvu topa.

Ne smije se ostavljati vlastitog kra-
ja na dijagonali polja promocije
protivnitkog pjeSaka, a takoder niti na
osmom ili prvom redu.

 

Bijeli dobiva

Crni kralj zauzima lo&Su poziciju po-
Sto se nalazi na dijagonali promocije
eSaka f7. To dozvoljava bijelom da
jesti kralja na f5 i zatim da se

Di
BI

 

pI

   

ni

sakrije od Sahova topom potezom
Tf4. Da se crni kralj ne nalazi na di-
jagonali a3?f8, taj plan ne bi dao do-
bitak.

1. Ke7 Te3+ 2, Kd?!

Greska bi bila 2. Kf6 zbog 2. ..
Kb5! i crni napusta opasnu dijagonalu
Jo& bi moglo slijediti 3. Tf a2 4. Tfl
T£3+! (tipiéna Zrtva odvlatenja) 5. TF3:
alD+ sa remijem.

2. ... Tf3 3. Ke6 Te3+ 4. Kf5 T+

5. Tf4 Tf4:+ 6. Kf4:; a2 7. f8D+ i bijeli
dobiva.

Bijeli dobiva ako mu uspije da na-
vuce protivnitkog kralja na polje di-
jagonale pjeSacke promocije.

 

 

 

 

y yy YY, Z
BT

 

 

_
it
a
WE
?

Fon Yi Y |
GY VED |

we a a
eG

 

   

   

 

 

 

 

 

Bijeli dobiva

1, Ta4+! KbS

Ako kralj odstupa na b3, bijeli ostva-

 

Tuje slijedeci poucni manevar:
Kb3 2. Th4 Td2+ 3. Kc5 Tc2+ 4. Kb
Te2 5. Th3:+ Kb2 6. Th2! sa dobitkom

2, Th4 Td2+ 3, Ke5 Te2Z+ 4. Ted
bijeli dobiva

    

 

TOP | DVA PJESAKA PROTIV TOPA | PJESAKA

sli¢nim konatnicama
od polozajz

strukture i spesoonos
preduju u damu. Najvi ansi fla po-
bjedu imaju dva vezana pjeSaka, ali
i u tom sluéaju slabija strana moze

    
   

 
   

    

imati odredene mogucnosti koje
zvoljavaju da postigne remi.

  

Takve mogucnosti su najéesde
leko uznapredovali slobodni pjeSsal
mogucnost blokade vezanih pjeSaka.

 

 

388

    

 

 

Bo 7

ete ?i

 

 

 

Crni na potezu remizira
Bijeli na potezu dobiva

eres. a2!

Ne dozvoljava bijelome da gura pje-
Sake »rame uz rame«.

2. Ta7+ Kg6 3. h5+ Kh6 4. Ta8 Kg7
5. Ta3 Kf6!

Ali ne 5. ... Kh6 zbog 6. Ta7! i crni
je u iznudnici!

6. h6

T poslije 6. Ta6+ Kg7 7. Kg5 Tel! crni
postize rem.

6. ... Kg6 7. Ta6|}- Kh7 8. Kg5 Tel!
9. Ta7+ Kg8 10. Ta2: Tg3:+. Remi.

Ako je u poéetnoj poziciji bijeli na
potezu, on osigurava uspjeSno napre-
dovaiije svojih pjesaka.

1. KhS! a2 2. g4 Kh7 3. 5 Kg7 4,
Ta7+ Kf8 5. 26

Za pobjedu je bilo dovoljno i 5 Kgé.

5. ... Ke8 6. Kh6é! KES 7, Ta8+ sa
slijedecim 8. 27. ;

U 13. partiji meta ALJEHIN?EUWE,
1935. godine, bijeli je megao postici
remi blokirajuci crne pjeSake.

Wh

 

 

Aljehin je nastavio:
1. Ke5?
i poslije:
1. ... f6+? 2. Kid Ta4+ 3. Kg3 65

4. Kh4! Kf6é 5. Tb7! protivnici. su se
sporazumjeli na remi.

Euwe je medutim mogao dobiti da
je umjesto lig... f6+? odigrao 1. ...
Ta4! oduzimajuci bijelom kralju mo-
gucnost da blokira pjeSake na polju
f4. Ocito je Euwe odustao od pravil-
nog mastavka bojeci se poteza 2. Tc4,
ali na to je bilo moguce 2. .., fa! 3.
Kd6 Ta6+ i poslije 4. ... Kg5 crni do-
biva.

Bijelome je remi osiguravalo 1. Ke3!
f5 (ake 1. ... Ta4 onda 2. Tc4!) 2.
Kf4 Ta4+ 3, Kg3 Kf6 4. Tb7! (pobo]j-
Sava polo%aj topa) 4. ... Ke5 5. Tb5+
Ke6 6. Tb6+ Kd5 7. Tb5+ itd.

U_slijedeéem primjeru iz partije
RETI?BREYER, Baden-Baden 1914.

bijeli ima vezane pjegake ali samo je-
dan je slobodan:

 

 

 

390 Z, ee 4

  

Qe wy

 

 

 

Bijeli ne moze dobiti zato jer se
erni kralj nalazi na kraljevom krilu j
postije izmjene pjeSaka hastaje teo-
retska remi-pozicija. U partiji je sli-
jedilo:

1. TH Ta2 2. hd Ta5 3. Kg4 Kee 4.
TS Tad+ 5. Ke5 Ta3 6, o4 Ke? 7. hs
Ta6 8. Td5 Th6 9. Kf4 Thi 10, g5 Trl+
il. Ke4 Thi 12. h6+ Kzg6 i protivnici
su sé sporazumjeli na remi.

Pougan je i zavrgetak Ppartije CE-

HOVER?KAZAKJEVIC, Odesa 1949.
godine:

159
 

 

 

 

 

 

   

391

ee
ie ek

 

\

.
<
\

Up Will
Ag
ao =e
ee a ae eal

in J

 

 

 

 

 

Da bi dobio, bijeli mora neophodno
stvoriti slobodnog pjeSaka koji bi uz
ralievu pomoé prosao u damu. U par-
tiji je slijedilo:

1. Kh5 Tc7

Pasivna obrana.

2, Th8 Ta7 3, g6+) Kf6 4. T+ Ked
5, £6! 2f6 6. Khé Tal 7. g7 Thi+ 8.
Keé Telit 9. Kf? t\crni predaje, jer

  

poslije 9. ... £5 10. g&D Tgé: Ll. Keg:
f4 12. Kg? bijeli uspijéva uzeti pje-
Saka

Bijeli bi postigaa pobjedu i pri dru-
gim nastav

 
  
  
  
  
  
  

ae

PJESAKA PR

TOP | DVA

U tim konatr
svodi na yee raz r i
nicimo se na dva poucna primjera.

 

160

Ina kraju zavrSetak partije LEON

HARDT?SPIELMANN; San Sebastia

1912. godine:

    
 

 

"ae L

We

es
392 hae

    
  
  

 

 

Crni pjeSaci nisu povezani. Obi
se u takvim konaénicama izmijeni
jedan pjesSak i igra se svodi na p:
cije koje smo veé razmotrili. U pi
ciji na dijagramu bijeli na potezu
pijeva remizirati:

1. g6! Kd3 2. Td7! d4 3. 7 Tg3

Ako 3. k

 

Kal 9. Ta? Tg3+
sa remijem.

4, Kb2 Tgi 5. Kb3 i prot
sporazumijeli na remi jer
6, Ka4 top se mora vratiti
g-liniju.

 

STIV TOPA | DVA PJESAKA

a na slijede¢em dijag
je u partiji CIGORIN?

RASCH, BudimpeSta 1896:

   

 

 

 

 

v0 i ae e 2
ona = Y, ey DO
Ck

Ay
a BP te a

YF
= ?a oe a
?oes

Viedavina na sedmom redu osigu-
tea bijelom veliku pozicionu pred-
vest. Svojim slijedecim potezom on
peetiZe suradnju svih svojih snaga.

1. Kf5 Tfi+ 2. Kg6 Tf4 3. g5! fg5

Ge

 

 

 

 

Ako 3. .... Thé: onda 4, Ta8+ i 5.
Pulte.
4. hg5 Ta4
fubi i 4. ... Kg8 5. Ta&8+ Tf 6.
Ti) + Kf&: 7, Kh? itd. U toj varijanti

)) bilo gruba greska 5. Ta6?? zbog 5.
rst.
§ Ta&8+ Ke7 6. Kh6 a5 7. g6 Tai 8.
f fhi+ 9. Kg6 Tgi+ 10. Kh? Thi+
1 Kg8 Tal 12. Ta7+ Ke8 13. Ta6! Thi
y Prijetilo je 14, Kh? Thi+ 15. Thé.
14. Ta5: i bijeli je dobio.
Nhiededa pozicijfa nastala je u partiji
BRERE 'S?LEVENFIS. Prednost je na

Tt ?ni bijeloga, koji ima slobodnjaka
») daminom krilu. Slijedilo je:

tee
ate

oo ?

Wi, We

oom uae

Ae ALG
fe us a, vo

\@ 28 8

  

394

.
ae

WK

 

 

1. Ted!
Odsijeca crnog kralja od slobodnog
pje?aka,

1. ... Ta8?

Crni je trebao odsjeci protivnitkog
kralja od njegovog pjesaka pomocu 1.
... Tb2 2. b4 Td2! jer poslije 3. Ke3
Tdl! 4. Ke2 Td6é 5. b5 Tb6 6. Tb4 Ke5
7, Ke3 Kd5 8. Tbl Kce5 9, Ke4 Te6+
bijeli ne moze dobiti. Interesantno je
da crnoga u toj varijanti spaSava udvo-
jeni pjeSak g6 koji éuva polje £5.

2. b4 Tb8?

JoS nije bilo kasno za 2. ...
Ke3 Tdl itd.

3. Ke3 Td8 4. b5 Th8 5. Tbh4 Ke5 6.
b6 Kd5 7. b7 Kc5 8. Tb1 Te8+ 9. Kd3
Td8+ 16. Ke3 Tb8 H. Tb2! Kd5 12.
Tb4! Ke5 13. Kb3 Kd5 14. Tb5+ Ke
15. Ka4! Kf3 16. Tbh4 Tb7: 17. Tb7: Kg4:
18. Kb3 Kf3 19. Kc3 24 20. Kd2 g3 21.
Kel Kg2 22. Tg7. Crni predaje.

Td8! 3.

TOPOVSKE KONACNICE SA VECIM BROJEM PJESAKA

_ Jopovske konaénice sa vecim brojem
))oaka mozemo podijeliti na dvije
Brupe:

| Konatnice u kojima jedna

Yo) materijalnu prednost i

fKonacnice u kojima jedna strana

Wha pozicionu prednost.

Norakteristiéna osobina topovskih
~)ienica je utome da jedan pjegak
» © velo éesto ne osigurava pobjedu.
?ipimalni materijalni gubitak se é&e-
?> kompenzira aktivnom pozicijom

strana

)) Skola Sahovske igre

topa. Top je dalekosezna figura i po-
slije izmjena drugih figura, narotite
dama, njegovo znatenje raste. Zbog
toga se ne smije dozvoliti da u konaé-
nici top zauzme pasivnu poziciju.

Zahvativ?i otvorenu liniju treba se
potruditi da se prodre u poziciju pro-
tivnika.

Praksa je pokazala da Sanse na po-
bjedu znatno rastu ako top jade strane
potpomaze napredovanje svog pjetaka
ito tako da stane iza njega. Tu cinje-

16k
 

 

 

 

 

nicu treba da ima na umu strana koja
se brani.

U slijedeéem primjeru bijeli, koji ima
materijalInu prednost, ne moze dobiti

posto crni top zauzima aktivnu pozi- °
?ciju i

ogranituje aktivnost crnoga
kralja.

 

395 at pe
ne stat uh

2 ?a a
O00 go @

:
oe

e
?

 

 

Fagg, hg Me
ce one we
OF oc gg

 

 

 

?oe @ @

Le,

 

 

Borba bi se mogla razvijati na slije-
deci natin:

1. Kf3 h5 2.4

Ako 2. Ke4 onda 2. ... Tf2: 3. Tc8
Ta2 4. Tc6 Th2: 5. KdS Ta2 6. Ke3 ¢5
(sliénu mioguénost protivigre ne smije
se propustiti) 7. Kb6 h4 8 gh4 gh4 9.
a7 h3 10, Kb7 h2 11. Tcl Th2+ 12. Ka6
Ta2+ sa remijem.

2. ... Kf6 3. Ke3

I ovdje aktivni potez, 3. Ke4 ne samo
da ne daje Sanse na pobjedu nego i
poslije 3. ... Tf2: stavlja bijeloga u
kritiénu poziciju, npr. 4. Tc8 Te2+ 5,
Kd5? Ta2 6. Tc6+ Kf5 7. Kc5 Kg4 8.
Kbé Kg3:.

= Kf5 4, f3 Ta3+ 5. Kd4 TE: 6.
Tft8 Ta3 7. Ti:+ Kg4 8. Ti6 Kg3: 9,
Tg6:+ Khb4: 10. Ke5 Kh3 11. Kb6 h4
12, aT Kh2 13. Kb7 Tal:+ 14. Kav: h3

?15. Kb6 Kh 16. Ke5 h2 i bijeli je pri-

nuden da pristane na remi.
*

Ako je pjeSatka pozicija protivnika
na kraljevom krilu oslabljena te on
teSko moe stvoriti slobodnog pjeSaka,
jaca strana raspolaze mogu¢nogséu da
Zrtvuie njeSaka na kraljevom krilu
s time da bi poboljSala polozaj svojeg
topa i slobodnog pjesaka.

162

396

 

Bm
a em

Ga Ue Hi

 

 

Crni vuée, bijeli dobiva

1. ... Ta3+ 2. Kd4 Tg3; 3. Tc!
4. Tc7+Kf6 5. a7

Ovaj potez ogranitava aktivnos|
nog topa.

5. ... Ke6 6. Ke5 Tal 7. Kb6é Th!
8. Ke6 Tal 9. Kb7 Kd5 10.

Te5!

Ovo nam je veé poznati plan ob
od vertikalnih Sahova.

1) ae

Tbi+ 12. Ka6 Tal+ 13

i bijeli dobiva.

Ako se top jaée strane nalazi

slobodnog pjeSaka, Sanse na pols)

rastu. U takvim slu¢ajevima posti
pebjede ima tri ctape:

1) Centralizacija kralja.

2) Njegov prodor na suprotno |
dok je kralj crnoga prinuden da
Zava pjeSaka.

3) Postizanje odlu¢ujuce materi).

prednosti.

397

  
   

[ae on
2

 

Tel! Kado

4

  
  
 
  
  
  
 
 
 
 
 
 
 
 
     
  
 
 
 
 
 
   
 
   
  

tive tri faze odli¢no ilustrira zavr-

ik partije ALTEHIN?CAPABLAN-
TA, met 1927.

|... Ta6 2. Ta4! Kf6

(vi moze manevrirati samo sa kra-

) 4 jer top ne simije napustiti svoju

)) tadnu poziciju posto bi bijeli pje-
+) odmah krenuo naprijed.

1} KIS KeS 4. Ke3 h5 5. Kd3 Kd5 6.

Re) KeS 7. Ta2!

Volni pritekni potez koji prisiljava
oo" kralja da oslobodi put bijelom
Braliv

7... Kb5 8 Kd4 Td6+ 9. Ke5 Te6+
Mm Ki Ka6é
' Abo 10.... Ta6 onda 11. Kg5 sa sli-

Sitdecim f?f4?f5.
il. Kg5 Te5+ 12. Kh6é Tf5
- vidje je, kao Sto je pokazao Aljehin,
Hiiell mogao dobiti pjeSaka pomo¢u
Yi Kyi! Th 14. h4 TfS 15. £4. U par-
y) je medutim slijedilo:

1).  Td5! 14. Kg? Td7 15. £5

iiva| potez je zategnuo borbu. Bi-
)) te mogao brzo postici pobjedu
Mrajuct 15. Kf6! Tc7 16. £5 gf5 17. Kf5:
+) 18. Kf6 Tc7 19. Tf2! (treca faza)
W Kad: 20, T85+ Kb6é 21. ThS: Kc6
® Th? Kd6 23. Tf/: itd.

Voeledajmo sada poziciju iz partije
BAPABLANCA?YATES, u_ kojoj se
ori nalaze na istom krilu.

ay
SI jaa
7 go ge

jy Wy

       

 

      
 
 
      
  

a]

ane

 

i
pitaisae|

oa ?

    
 

 

 

Sam rae
nee
tae 4 OF

 

 

 

Y y ty
1,

  

1. Tb6 Te3

Su ciliem da oteza stvaranje slobod-
Mee picsaka.

S 2 Tht Tc3 3. Kf2 Ta3 4. Tb7

 

Prijeti 5. e6.

4. ... Kg8 5. Tb8+ Kg7 6. £5 Ta2+
7. Ke3

Poéetak kraljevog manevra.

7. ... Ta3+ 8. Ke4 Ta4+ 9. Kd5!
Ta5+

Ne ide 9. ... Tg4: zbog 10. f6+ Kh7
11, T{8 Ke6 12. Tg8+ Kf5 13. Ted: Ke4:
14. e6!.

10. Kd6 Ta6+ 11. Ke? Kh7 12. Kd7!
Ta7+ 13. Kd6 Kg7

Ne spaSava krilni napad jer poslije
13, ... Ta6+ 14, Ke7 Ta7+ bijeli kralj
upada na f6,

14. Td8!
Vazan potez, koji dozvoljava da se
poslije 14. Ta6+ 15. Ke? Ta7+

odigra 16. Td7 Ta5 17. e6! fe6 18. fot.
14. ... aS 15, £6-+ Kh7 16. TE8! Ta7
17. Kcé!

Studiozna pozicija! Crni je u iznud-
nici jer na 17, ..,. Ta6+ slijedi 18. Kb7.

17. ... Kg6 18. Tg8+ Kh7 19. Tg7+
Kh8 20. Kb6 Td7 21. Kc5

Prijeti 22. e6.

21. ... Tc7+ 22, Kd6 Ta7 23. e6! Ta6+-
24. Ke7 Te6:+ 25. Kf7: Te5 26. g5! hg5
27. Kg6 i crni je predao jer je nemoéan
protiv prijetnji 28. Th7+ i £7+ ili
28. Te7.

Pouéne su pogreske ucinila oba pro-
tivnika u istoj partiji kad je na ploti
Stajala slijedeca pozicija:

wo ma
ue 2 a
me BAD
Le Ee

LL

oe
ook 2

 

 
    
    
  
      
 

 

 

 

   

Potezom 1. ¢4? Capablanca je ucinio
ozbiljnu gresku.

163
 

 

PjeSaka je trebalo gurati tek nakon
Sto je kraljev polozaj siguran. Tre-
balo je igrati 1. TdS Tfi+ 2. Kg2 Tel
3. Kf2 Tal i tek sada 4. e4! Ta4 5.
Ke3 Ta3+ 6, Td3 sa napredovanjem
pjeSaka. U partiji je dalje slijedilo:

I. ... Tfl+ 2. Kg3 Tgl+ 3. Kh3
Tfi! 4. Tf5 Tel?

Odluéujuéa greika crnoga, koji je
morao igrati 4. f6!.

5. e5 Te3+ 6. Kg2! Ta3 7. Tf6+ Kg7
i dalje kao Sto smo veé pokazali.

Obratimo se potetnoj poziciji za-
vréetka partije CAPABLANCA?YATES:

meranets
| =

 

400

??"

YY Ua
x ie
an
a
oe
im

Uz pravilnu igru crnoga dobitak je
nemoguc. Trebalo je igrati h7?h5 i
ako bijeli nastavi h3 1 g4, onda crni
poslije hg4 postiZe vazno pojednostav-
ljenje pozicije. U partiji je medutim
bilo odigrano:

1. Ta6é Tb4

Bolje je bilo 1. ... h5!.

2. h3 Tc4 3. K£3 Tb4 4. Ta5

Prijeti g4,

4a% we cae.

I sada jos nije bilo kasno za 4. ...
h5!.

a.
_?

 

we

 

Aon

} x

 

 

 

 

 

 

5. gf! h6 6. Kg3 Tcl 7. Kg2 Te4 |
Td5 Ta4 9. £4

Bijeli priprema potez h4?h5 k1|/

vodi k oslabljenju pjeSaéke struktus
crnoga.

9. ... Ta2+ 10. Kg3 Te2 11. Te5 Tel
12. Kf2 Khi 13. Kg2 Tel 14. h4! Kf6 |
h5! Te2+

Ako 15. ... gh5 onda 16. Kf2 sa sli
jedecim Th5:.

16, K£3 Tel

Bolje je 16. ... Th2.

17. Ta5 Kg7 18. hgé Kg6:

LoSe je i 18. ... fg6 zbog 19. Ta
sa slijedecim e4 i £5. Poslije uéinjenv

poteza nastala je pozicija koju smu

veé razmatrali,

Izvedimo. zakljucke:

1) Bez oslabljenja pje?atke struktu
re protivnika (u naSem sluéaju napri
dovanjem h-pjeSaka) dobitak je nr
moguc.

2) Napredovanje pjeSatkog lanca tri
ba ostvariti oprezno i ne dozvoliti pri
tivniékom topu da presjeée put kralju

3) Gurajuci pjeSake treba parmitit)
da je neophodno osigurati sigurno sklo
niste svojem kralju.

Slabija strana treba u obrani teil

1) Da drii svojeg topa u protivnitk«|
pozadini.

2) Da izmijeni jednog pjeSaka (u
naSem slucaju pomocu h5).

3) Da ne dozvoli oslabljenje svo
strukture.

Ovo posljednje se odnosi na sve ke
nacnice, no u razmotrenom primjec
je upravo slaboca pjeSatke konfigur

cije dala jaéoj strani Sanse na do
bitak.

POZICIONA PREDNOST U TOPOVSKIM KONAGNICAMA

Poziciona prednost ispoljava se u
boljem pologaju topa ili pjegackoj
strukturi ili u  aktivnijem pologaju
kralja.

164

© dobroj poziciji topa mozemo s
diti po slifedeciin znakovima:

1) Top zauzima sedmi adnesno d
gi red.

 

?, lop kontrolira otvorenu liniju.

1) Top napada protivniékog pjeSaka,
© prutivnicki top ga mora &tititi.

4) Top se nalazi iza svojeg slobod-
) fiesaka, a protivnicki top pred
Hi picsakom.

 

By

40)

 

Ss
N

s

 

me

 

 

Interesantna se borba razbuktala u
parti DUBINJIN?UFIMCEV, Lenjin-
Grad 1949,

1. b5! cb5 2. ¢5! Ti2

Veijelaz u protivnapad.

4, c6! Te2

{) 2elji da ¢im prije stvori slobodnog
Pietaka a samim tim i protivSanse.

4. Td7+ Ke8

\ko bi kralj otiSao na {6, onda bi
)iiesak postao narotito opasan.

5. TeT: Te3:+ 6. Kb4 Kd8

Prijetilo je 7. Tc7?a?7?a8+ i c6?c7.

7. Ta? Te2 8. Ke5 Th2: 9. Kb6. Crni
predaje.

Suradnja kralja, topa i slobodnog
Pielaka osigurala je bijelome pobjedu.

mt il
al es
na

 

 

402

 

    

 

U ovoj poziciji TALT (c ni) u partiji
sa GIPSLISOM ima jasnu pozicionu
prednost, jer je crni top prodro na
drugi red, no uspio je realizirati svoju
pozicionu prednost zahvaljuju¢i kom-
binatornom udaru. Talj je nastavio:

1, ... b3! 2. Kgl e4 3 a6

Stvaranje slobodnog pjeSaka je je-
dinstvena protivSansa bijelome. Nije
bilo dobro 3. fe4+ Kg4 4. a6 £3 5. ab7
f2+ 6. Kf{l h2 7, Tg3+ Kh4!.

3. ... e3 4. ab7

Zavodljivi nastavak. Medutim o8triji
otpor je davalo 4. Tct Tb3: 5. ab7 Tb7:
6. c6 Tc7.

4. ... Tb1l+ 5. Kh2 e2 6. Te3

Citav plan crnoga se bazirao na kom-
binatornom udaru 6. b&D Thi+.

6. ... fe3 7. b8D Thi+ 8. Khl: elD+
9. Kh2 Df2+ 10, Kh3: Df3:+ 11. Kh2
e2 12, Df8+ Ke4 13. Def+ Kd3 14.
Db5+ Ke3 i bijeli predaje.

*
Kontrolirajuci otvorenu liniju top
moze prodrijeti u pozadinu protivnika
i napasti pjeSake s krila ili iz poza-

dine. Tipican je primjer iz partije
BOGOLIUBOV?IJOHNER 1929.

a 2
03 lige ia a |

 

.

 

y Y wry,
a ue a

 

 

 

 

Crni kontrolira jedinu otvorenu li-
niju. Pritom je damino krilo bijeloga
ozbiljno oslabljeno. Crni je odigrao:

1 Frets

Sa prijetnjom da pomocu Te4 na-
padne na pjeSaka c4.

25

Ovaj protivnapad je bijelome jedina
moguénost da nastavi borbu. Pasivna

165
 

 

 

obrana dovela bi do Zalosnih poslje-
dica, npr. 2. Tdl Te4 3. Td4 Tel sa
katastrofom.

2. ... beS 3. Tbl fg4+ 4. Kg4: Tea!

QOdsijeca bijeloga kralja.

5. Tb7 5+ 6. Kh4 Tc3: 7. Te7: TE
8. a5 Tf4:+ 9. Kg3 Te4+ 10. Kf3 KY6!

Crni aktivira svojeg kralja.

11. Ta7: Ta4 12, Td7 Ke5! 13. T£?:
Ta5: 14, Th7Kd5: 15, Th5:+ Kd4

Bura se utiSala. Bez obzira na ak-
tivnu igru bijeli nije uspio izjednaditi
poziciju. Vezani slobodni pjeSaci osi-
guravaju crnome pobjedu.

*
Prednost kada top napada na pje-
Saka a protivni¢ki top ga mora bra-
niti, bila je klasitno iskori§tena od

FLOHRA u partiji protiv VIDMARA,
Nottingham 1936.

oe cme
| a va

¥ W

 

 

404

oat
aha
mN S
S a.
a

Ww
we

YY YY
YW, yw

NJ
a
ay
x

=
IR
ee

NDE

ce
<

S

 

 

>

 

Bijeli ima bez sumnje pozicionu
prednost. U prvom redu njegov top je
znatno aktivniji (poSto crni top mora
braniti pjeSaka c6), u drugom redu
pjeSatka struktura crnoga je oslablje
na na daminom krilu.

Pa ipak bijeli mora igrati vrlo ta¢no.
Ako crnom kralju uspije da upadne na
dé, onda crni potezom c5 aktivira svo-
ju igru. Zbog toga bijeli u prvom redu
blokira protivnitko damino krilo.

Slijedeci zadaci bijeloga su: centra-
lizirati kralja, oslabiti pjcSatku pogi-
ciju protivnika na kraljevom krilu (Sto
ée omoguéiti napad na oba krila) i
na kraju prodrijeti kraljem u nepri-

166

jateljski tabor i materija

prednost.

1. Ke2 Ke7 2. Kd3 Kd6 3. Ta5 Tai
Kad4 £5

Ovaj potez oslabljuje kraljevo kri/
Tako bi i poslije 4. ... Ta7 bijeli
éuvao sve Sanse na pobjedu.

5. b4 Tb8 6. a3 Ta8 7. e4!

Rasciséava put svojem kralju.

postici

7. ... fe4 8. fed ded 9. Ked: Tal Ii

Kf4 h6é
Novo oslabljenje.
il. h4 Ke6 12. Kg4 Ta8 13. h5!
Fiksira pjeSake kraljevog krila.
13. ... g5
Ako 13. ... gh5+ onda 14. Kh5: ?
IS. g4 sa lakim dobitkom.

14. g3 Ta7 15. Kf3 Ta8 16. Ke4
7, Te5+!!

Prisiljava crnog kralja da odluéi nw

kojem mu je krilu bolje ostati.
17, ... Kd6

Kad bi kralj odstupio na f6, bi);
bi prodro svojim kraljem kroz polj
c} na damino krilo.

18. Ted!

Prijeti ne samo 19, Th8 nego takoul
i 19. Kf.

18. ... 5
Oéajanje.
19, Td8+ Ke6 20. Tc8+ Kb6 21, 1

Th7 22, Te5 Ke6 23. Te6+ Kb5 24. KI

Tf£7+ 25, TH. Crni predaje.

+

 

 

1

 

 

finanuel LASKER je u_ partiji sa
VUNINSTEINOM, Petrograd 1914. rea-
rao prednost kad se top nalazi iza
» ojo slobodnog pjeSaka a protivnicki
?oo ispred tog pjeSaka.

1 15 gf5 2. gf5 Ti 3. Tha!

Mriieti 4. b4+,

1... b4

tho . d4 onda 4. Tfl Kd5 5. b4
Kes 6. |

4. b3 TE

Abo 4.... Ke6 onda 5. Kd4 Kd6 6,

?) | crni top mora odstupiti jer na

voles kraljem slijedi Ke5.

* th Kd6é 6. Kd4 Ke6é 7. Tf£2! Kd6
caju 7. ... Tf6: 8 Tf6:+ pje-

maénica je za crnoga bez-

   

odin
® Ya2! Tc7
arn piredaje,

9, Ta6+ Kd7 10. Th6,

*

Yogledajmo primjer koristi od bolje
«ke strukture:

 

i

 

 

 

 

\ partiji NIMCOVIC?PERLIS, Karls-
Pal 111. slijedilo je:

1. at

Sititegija bijelog je jasna: on ima
Pomieru da ¢im br%e gura pjeSake u
mariiit

1... h4 2. a5 Thi 3. Ta8+ Ke7 4.

78 ¢5 5. b4 Tal 6. Ke4?

?orhitak yremena, koji u sli¢nim po-
) \jama moze imati pogubne posije-
vie Neophodnoa je bilo 6. c4! sa opa-
som prijetnjom 7. b5! Tad: 8. bé. Na
) of moglo bi slijediti 6. ... Kdé! 7,

cS+ Ke6 8 Ke4 Tcl+ 9. Kb3 Tal 10.
Ke4 Tcl+ sa ponavljanjem poteza i
remijem.
. Kd6 7. c4

Prekasno! Svojim slijedecim potezom
erni dobiva odluéujuci tempo.

7... f5+ 8. Kd3 g4! 9. cS+

Poslije 9, Th4: g3! bijeli bi moraa
dati topa.

9 ... Kce6 10. Tc8+ Kd7 11. Th8 23
12. b5 g2 13. c6+ Kd6 14, Td8+ Ke7
15. Tg8 giD. Bijeli predaje.

*

Ako jedna strana ima udvojene pje-
Sake, protivnik testo ima moguénost
da stvori slobodnog pjeSaka. Ilustra-
tivna je partija FUSTER?BRON-
STEIN, BudimpeSsta 1949.

wot pug Ml heel Slee 2
O7 ) as

? oe a
a0
|

 

 

 

ak a
me ma
| mo re
Ane UE AR
aww o |

1. ... a5! 2. Kel a4 3. Td2

Gubi 3. Tb2 Tb2: 4. Kb2: c4 5. Ka3
d4! 6. cd4 c3!

3.... a3 4. c4 d4 5. Ke2 25

Fiksira bijele pjeSake i na kraljfe
vom krilu,

6. Kd3 £5! 7. Kea, bh5 8. Kd3 h4 9. h3
Tbl 10. g4

Oégajanje.

10. ... Tel 11. gf5 Ke5 12. Tc2 Tc2:
13. Ke2: Kf5: 14. Kd3 Kf4 15. Ke2 d3+.
Bijeli predaje.

 

  

as

 

W

a

 

 

 

 

U_ poziciji iz partije NAEGELY?
ALJEHIN, Ziirich 1934. a-pje&ak je za-
ostao. PjeSak b5 zadréava dva_ bijela
pjeSaka i crni ima pjeSacku prednost

167
 

 

a
G

2g 2 0

? n ,

&

Y

Boe oO

SS

© 12.

WE
?
WS

a ee

Wi

 

 

 

 

 

 

iy tp 4 YY
_ a @ @

1. ... Sb7

Ako L..... Sb3 onda 2. Tdl i skakaé

je patiran. Na 2. ... Kb7 slijedi 3. Kb4,
2. Td7
Vezivanje!
2.... Kb8 3. Kb6 Ka8 4. Th7!
Ne 4. Tb7: poslije éega bi crni kralj
bio patiran.
4, ... Sd& 5. Th8 i bijeli dobiva.

*

Top protiv lovca ne dobiva ako se
kralj slabije strane nalazi u centru.
Remi se postize i u tom sluéaju ako se
kralj slabije strane nalazi u uglu ploée
cije je ugaono polje suprotne boje od
lova¢kih polja.

 

aS

 

414

   

   

%

Dead He
a
a
g Og

   
  

fis
Yi WHE

 

 

 

_Bijeli ne moze dobiti, jer je peoslije
1. Kf7 crni kralj patiran. Medutim i
poslije 1. Tg] Lg8 lovac dobiva moguc-
nost da se premjeSta po poljima h7 i
g8 i partija zavrSava remi.

U slijedeéoj konaénici KLINGA i HO-
ROWITZA, 1851, god., crni kralj se na-

170

lazi u nepovoljnom uglu. Bijeli prijeti
da pomodu Td7 stvori dvostruku pri-
jetnju: da dobije lovca i objavi mat.

 

415

             
  

Wo

YY te Wh

     

 

 

 

Najuporniji otpor moze erni pruziti
pomoéu:

Ne, se. Dg,

Poslije:

2. Tfl Lh2! 3. Thi Lg3 4. Tgt Lh2
5. Tg2! Le5 6. Te2 Ld6 7. Te8+ Li8 38.
Td8 i bijeli dobiva.

*
Borbu topa protiv dvije lake figure

demonstrira slijedeéa studija L. KUB-
BELA:

 

         

416 nt

4 Wed
yg

 

 

 

 

Bijeli vuée i debiva

1. Tb3! Sc6

Ako 1. ... Le7 onda 2. Tb7 Saé 3. Ta?
Ovaj natin napada se ponavlia u stu
diji pet puta. Ako crni odgovori 1. .
Sa6 onda 2. Ta3, a ako 1. ... Sd7 onda
2. Tb7. f

2. Tbs
rpyet! |3- LCS.
ae. Las

Ako 2. ... Lb4 onda 3. Tb6. Ako 2.
... Le3 ili 2. ... Le? onda 3. Tc5.

3. Td5
Prijeti Tdé.
3. ... Le7 4, Td7.

Sa slijedecim Tc7. Konaénica dobro
ilustrira dvojni udar tipican za topa.

TOP I LOVAC PROTIV TOPA

Kada se kralj slabije strane nalazi
ui centru, dobitak je nemoguc. Jata
strana moze raéunati na uspjeh samo
kad je protivnicki kralj potisnut na
rub ploce.

Najkra¢i put k pobjedi u_ poziciji
PHILIDORA naSao je sovjetski maj-
stor Grigorjev:

a @ 8 oe
ae i ee._|
OYE Yo?

yee A Hie, Ve
Sm
?o 6 6 @
a Fo
 oxm |
Bs ie oa eZ)
oe fe

Bijeli vuée i dobiva

 

a
?J

 

 

 

 

 

1. Th7 Tel

Ili 1. ... Te3 2. Td7+ Ke8 3. Ta7 Kf8
4. Ti7+ Ke8 5. Tf4! Kd8 6. Led4!.

2. Ta7 Tcl 3. Tf7 Tel

Na 3. ... Ke8 4. Tf6 Tdi 5. Tf2! Td4
6. Te2+ Kf8 7, Tg2!.

4. Lf3! Ke8 5. Tf4 Kd8 6. Lh6é Kc8 7.
Tb4 i bijeli dobiva.
LOLIJEVA pozicija

(vidi dijagram br. 418)
1, Te8+ Td8 2. Te7
Sad su mogucéi slijedeci ogranci:

I ? 2... Tg8 3. Ta7 Kb8 4. Th7+
Ka

Ako 4.... Kc8 onda 5. Ldé,

 

 

418

 

828 & @

Yt, We BS WE:
ye Fe |
Bijeli vuée i dobiva

5. Ld6 Tc8+ 6. Le7 Tg8 7. Tb1 Tge6+
8 Ld6 Tg7 9. Tel Th7 10. Te8+ Ka7
11. Le5+ i bijeli dobiva.

TI ? 2.... Td2 3. TE7 Tas

Ako 3. ... Tdl onda 4. Ta? Tobi 5. La3
Kb8 6. Te7! Ka8 7. Te4 Tb7 8. TeS5! i
ermi je u iznudnici.

4. Le7 Tg8 5. T£5 Kb8 6. Ld6+ Kec8
7. Ta5 sa matom,

Ako se u poziciji na prethodnom di-
jagramu pomaknu figure za jednu li-
niju ulijevo, dobitka viSe nema!

Studija KLINGA i OQUIPPERA

sep mae ces cag |
419 q g

OF os Yt Whe WA
oo oe
Bio
owe es

Yo WU, Ls
i i

Lay iy fa .
seat oom eal ome
(a

Remi

%

 

 

 

 

 

    

WW
\?
XS

SX

w
\
?S

NV
WON

XS

ae

o

 

 

 

 

 

 

71
 

 

 

DAMA |! PJESAK PROTIV DAME

U takvim konaénicama strana koja
se brani raspolaze sa mnogo Sahova.
Zbog toga je praktic¢ki vrio teSko do-
gurati pjeSaka na sedmi odnosno na
drugi red. Teorija razmatra postave

?u kojima je jaca strana postigla za

sebe najpogodnije pozicije, i to upravo
pozicije u kojima je pjeSak dosegao
pretposljednji red. Obiéno se pobjeda
postize pri lovésvim i centralnim pje-
gacima. Pri krajnjim pjeSacima je po-
bjeda nemogu¢a. Medutim tu se treba
ograditi. Najmarije izmjene polozaja
kralia ili dame u slitnim konaénicama
mogu utjecati na konaénu ocienu po-
zicije. Upoznajmo se sa najtipi¢nijim
teorctskim pozicijama:

425

 

 

Prema analizi KLINGA i HARWITZA
1851. koja je dopunjena od MAYERA
1859. godine, bijeli dobiva:

i. Kh7 Dhi+

Ako 1. ... Dd7 sa ciljem da se veze
pjeSak i ne dozvoli njegova promocija
u damu, onda 2. De4-+ i 3. Kgé.

2. Ke7! Dal+ 3, Kg8 Da2 4, Db6+
Ke3 5. Kg7! Dg2+ 6. Dg6 Db7 7. Kg8
Dd5 8. Kh7 Dhi+ 9. Dhé6 De4+ 10. Kh8!.

Sad je jasna ideja bijeloga. Kraljeva
pozicija na c3 ne dozvoljava crnome
da Sahira po dijagonali al?h8, jer bi
poslijc Dhé?g7 crna dama bila vezana,
Ovaj primjer pokazuje kako strana
koja se brani, mora kralja drzati Sto
dalje.

174

 

       
 

426

   

ea a

Crni vuée, bijeli dobiva

 

 

 

 

. De5+

Narayvno ne 1,
De6+!.

2. Ke8 Db5 3. De6+ Kh2 4. Kf7 Dh5+
5. Kg7 Dg5+ 6. Kh7 Dd8

Crni nema korisnog Saha.

7. Kg6! Khi 8. Kf7 Kh2 9. De7 i bijel?
dobiva.

Na kraju pogledajmo primjer sa ska-
kagevim pjesakom:

ae A
is ?et ?aR
ata
Bg a
ae aw
a woe we

Crni vuée i remizira

. De3}+ zbog 2.

 

 

 

SS

o
fo
s

a
a

  

om
as
En

 

 

 

1, ... Dh4+ 2, Dh7 Dd8+! 3. g8p
Df6+ 4. Dhg7 Dh4+ 5. D&h7 Dd&+ i
remi vjeénim Sahom.

U slijedegéoj duhovitoj Van FLEETO-
VOJ studiji bijeli postize pobjedu kra-
snom skrivenom kombinacijom:

 

 

 

oy oF
428 Bae YY
Ce
ao a.
wy

eo eo
wae a
ae @ 2
?ee

1. Db4! Dd5 2, Da4+ Kb6 3. Db3+!!
Db3: 4. b8D+ i 5. Db3:.

Ako crni igra 1. ... Dhi onda slijedi
2. Da3+ Kbe 3. Db2+ Kei! 4. Dh2+!
Dh2: 5. b8D+ i.6. Dh2:.

 

 

 

 

Ako na tu studiju gledamo kao na
izuzetak, onda finale partije BOTVI-
NIK?MINEV, Amsterdam 1954. ilu

?oa a
aoe
me ao
as
wo 6 os

 

429

  
  
  

  

 

 

 

 

 

 

strira nove metode dobitka sa g-pje-
$akom.

1, ... Dh8+ 2. Kg6 Dc3 3. 24 Dd2 4.
g5 Dd4 5, Df5+ Ka4 6. Kh5 Dh8+ 7.
Kg4 Dhi 8. Df4+

Prije nego Sto poéne gurati pjeSaka,
bijeli centralizira damu.

8... Ka5 9. De5+ Kad 10. 26 Ddi+
11. Kg5 Dd8+ 12. Kf5 Dc8+ 13. Kf4
Dei+ 14. De3 De7+ 15. De5 Dcel+ 16.
Kf5 Dce8+ 17. Kg5 Dd8+ 18. Dfé!

Tipicno je to da bijeli izbjegava da
ide kraljem na krajnju liniju i ne Zeli
zauzeti sedmi ili osmi red, jer bi to
suzilo manevarske moguénosti kralja-.
Tako npr. poslije 18. Khé Dh44+ 19.
Keg7 Dh3 bijelome bi bilo te3ko da po-
jata poziciju.

18. ... Dd5+ 19. Df5 Dd8+ 20, Kh5
De8

Postaje jasno da poslije 20. ... Dh8+
21. Kg4 Dg7 22. Df7! Dce3 23. g7 crni
gubi. Zbog toga on odustaje od Sahova.

21. Df4+ Ka5 22. Dd2+ Ka4 23. Dd4+
Ka5 24. Kg5 De7+ 25. Kf5! Df8+ 26.
Ke4

Sahovi su prestali i bijeli se kralj
izvanredno osjcéa u centru.

26, ... Dh6 27. De5+ Ka4 28. g7 Dhi+
29. Kd4 Ddi+ 30. Ke5 Del+ 31. Kdé
Dd2+

Ako 31. ... Dh6+ onda 32. Kd5!.

32. Ke6 Da2+ 33. Dd5 De2+ 34, Kd6
Dh2+ 35, Ke5! i crni predaje.

DAMA | DVA PJESAKA PROTIV DAME

Dama i dva pjeSaka protiv dame do-
bijaju, ako se kralj ja¢e strane uspije
izbaviti od Sahova.

1.... De8+ 2. Ke4 De2+ 3. Kc5 De7+
4. Dab Dg5+

Ako 4. ... De3+ onda 5. Dd4.

5. Kce6 Dg2+ 6. Kc7 Dg7+ 7. Dd7 i bi-
jeli dobiva, jer poslije 7. ... De3+ 8.
Kd6+ Kb& postize izmjenu dama po-
mocu 9. Db5+

Kad piesaci nisu medusobno vezani
dobitak je skoro uvijek moguc.

 

 

Bee @
|e
ee y

omy ne
Ce. ws a
2 2, yo @
eee o
a . moe

 

 

 

 

 

 

 

 

 

175
 

?_?

Slitna pozicija je nastala u_partiji
meca MORPHY?ANDERSSEN 1858.

431

 

le WA _? |

 

 

 

Plan igre crnoga je jasan i ne treba
posebnih razjasnjenja.

1. ... Dd4+

Prije svega se centralizira dama.

2. Kfl a4 3, Df5+ Kceé 4. De8 Kb5!
5. Kel

Ake 5. Dc7: onda 5. .., Dce41- i po-
slije izmjene » pjeSak ide u damu.

5. ... ¢5 6. Db7+ Keé4 7. Df7+ Ke3
8. Df3+ Dd3 9, Df6+ Kb3 10. Db6+
Ke2! 11. Da?

Opet ne valja uzeti pjeSaka zbog Saha
na c3,

11. ... De3+ 12. Ke2 a3 13. Da4+ Kb2

14. Db5+ Db3! 15. Da6 c4 16. Df6+ 3.
Bijeli predaje.

DAMSKE KONACNICE SA NEKOLIKO PJESAKA

U ovakvim konaénicama Sanse jace
strane na pobjedu se poveéavaju, ako
pjeSaci mogu za&tititi kralja od Sahova.
Kod sli¢nih pozicija treba uzeti u obzir
polozaj kralja (da li je on sigurno bra-
njen od napada dame), aktivnost dama
i snagu slobodnih pjeXaka.

Prije nego navedemo primjere iz par-
tija, upoznajmo se s teoretskom pozi-
cijom koja ima veliki strateski znaéaj:

 

 

 

 

wi
SS

ANS

WN

 

 

S
s

12 | ag a a ?o ?x
| ? Ge Foy
a OM ls
a 2og

.
s

2,
wae

aot

Co

 

YY YY, WA
at Bae
aw ewe

 

Bijeli lako dobiva jer njegova dama
Stitt kralja i pomaze napredovanje slo-
bodnog pjeSaka.

1. ... h5 2. b5 h4 3. b6 sa slijedecim
De7, b7 i b&D.

176

U_ poziciji iz partije ALIEHIN?RE-
SHEVSKY bijeli ne moze dobiti, jer je
pozicija njegovog kralja oslabljena.

 

Kad bi se pjeSak nalazio na f2 umje-
sto na f3, bijeli bi mogao nastaviti
Dc??e4?a8 i a3?ad?a5 itd. kao u
prethodnom primjeru.

Medutim u ovom sluéaju na 1. Ded
slijedilo bi 1. ... Dd2+ 2, Kh3 Dd7-
3. g4 Ddl1 sa prijetnjom vjecnog Saha
U partiji je slijedilo:

1. Da2 Kg8 2. a4 De6 3. a5 Daé! 4. 24
g5 5. Kf2

U nadi da ¢e se s kraljem prebaciti
na damino krilo. ~

 

5. ... Dd6! 6. Kf1 Da6+ 7. Kg2 Kg7
8. Db2+ Kg8 9. Db8+ Kegi 10. De5+
Kg8 11. Kf2 Da7 12. Ke2 Daf+ 13, Kd2
De4! 14, Df5 Dd4+ 15. Ke2 Db2+ 16.
Kd3 Db3+ 17. Ke2 Db2+ i bijeli je bio
prisiljen da pristane na remi.

ey Y yo Ue?
ola mae
F uy wad)
a aie vy,

a ae
ee

ne nae
Po ee

Ova pozicija je nastala u_ partifi
ALJEHIN?MAROCZY, Bijeli da bi do-
bio mora igrati vanredno precizno, Na
potez Maroczyja:

1.... Dh2

Aljehin je odgovorio:

2. £32

Ovaj potez je ozbiljna greSka. Tre-
balo je izbjegavati oslabljenje kraljeve
pozicije. Pobjedi je vodilo 2. Dc8+ Kg7
3. Db7: Dhi+ 4. Ke2 Dg2: 5. a4 Dh3:
6. a5! i bijeli se kralj sakriva od Sa-
hova. Nakon 6, ... Dg4+ 7. Kd2! Df3
8 Kel Dhi+ 9. Ke2 DhS+ 10. f3 Dh2+
11. Kd3 Df2 12. Dds: itd.

2. ... Dhi+ 3. Kf2 Ddli 4, Dc8+?
Pravilno je bilo 4. Dd4.
4. ... Kg7 5. Db7:

Jo& uvijek nije bilo kasno s potezoin
5. De3 centralizirati damu.
5. ... Dd2+ 6. Kg3

Ako 6, Kgl onda 6. ... De3:+ 7. Kh2
Df4+ sa vjetnim Sahom.

6. ... d4!

Crni Zrtvuje i drugog pjeSaka da bi
otvorio nove dijagonale za svoju damu.

 

 

 

434

 

 

 

12 Skola Sahovske igre

7. ed4
Iznudeno, jer je prijetilo 7. ... d3.

7. ... Dg5+ i partija je zavrSila remi
vjetnim Sahom.

Ako su pjeSaci na istom krilu, dobi-
tak je u pravilu nemogué jer bi se mo-
gao postici samo guranjem pjeSaka, a
to slabi poziciju vlastitog kralja. Kao
rijetki izuzetak moze nam sluZiti finale
partije AVERBAH?SUETIN (gledaj
poglavije o problemima otvorenja i
sredignjice),

*

Ako nema slobodnih pjeSaka i pri
materijalnoj ravnotezi, na pobjedu se
moze racunati samo onda ako postofi
poziciona prednost, Pogledajmo zavrani
dio partije ROMANOVSKI?STAHL-
BERG, Moskva 1935.

435

a a
Sm AR

ee ee

Bijela dama zauzima dominirajuéu
poziciju, a bijeli kralj takoder mo%e
aktivno sudjelovati u borbi. Crni pje-
Saci e5 i c5 su slabi, a pozicija crnog
kralja je nesigurna. Sve to donosi bije-
lom odluéuju¢u prednost. Slijedilo je:

1,... Db2+ 2. Ke3 Del+ 3. Ke4 Del+
4, Kf5 Dg3: 5. Dc5:+ Kg8 6. Dce4+ Kh8

Uporniji otpor je crni mogao pruiziti
sa 6, ... Kh7, iako bi i tada poslije
7. De4 bijeli trebao dobiti.

7, Dgd Del 8 Kg6! Del 9. Dd7 Dgi+
10. Kf7 Kh7 11. Df5+ g6 12. Dd7. Crni
predaje.

 

 

17
ee eer fee eee 3 : ae : fi

U damskim konaénicama treba raéu-
I nati sa najneotekivanijim matnim pri-
jetnjama: 436
| U ovoj poziciji crni lako dobiva na-
stavkom 1. ... Kf2 2. Df6+ Df3 3. Dd4

DAMA PROTIV TOPA 1 PJESAKA

 

 

Pri bilo kojem pjeSaku na drugom
odnosno sedmom redu, osim a- i h-pje-
Saka, jata strana ne dobiva. Na pri- 441

  

 

   

 

i Kfl lijede¢im e3?e2. Crni j aa ] Wa a" a
} yet sat ee, Par | = yy a» a
1. ... e2? ; Ws y Y | ys
! naSto je neotekivano uslijedilo: j 439 a miata 2 as
Vy Ue Ye A ls

2. Dgl+ Kd2 3. Del+ Kd3 4. De3
mat.

 

 

DAMA PROTIV TOPA

Dama protiv topa dobiva. Metoda do-
bitka je slijedeéa:

Treba odijeliti topa od kralja, poslije
éega odluéuje dvojni udar dame.

437

 

?a
a 8 ove
28 8

a
te

 

OW: te ba _|

 

 

Bijeli vuée i dobiva

1, Df6+ Ke8 2. Dh8+

Ne ide 2. Ke6 zbog 2. ... Td6+!.

2. ... Kf? 3. Dh7+ Ke8 4. Dg8+ Ke7

Sada slijedi tempo-potez koji prisi-
ljava topa da se udalji od kralja:

5. Dc8! Td2 6. De5+ Kd7 7. Db5+
Ke8! 8, Ke6! Tc2! 9. Kd6! Th2!

Ako 9. .., Td2+ onda 10. Kc6 Tc2+
il. Kb6 i crni zbog prijetnje mata
mora dati topa.

10. De8-+ Kb7 11. De4+ Kb6

178

Na 11. ... Kb8 12. Df4! Tce2! 13. Kd7+
Ka7 14. Da4+ i Dc2:. Ako 11. ... Ka7
onda 12. Kc7.

12. DfAa!

Opet tihi potez. Bijeli potiskuje topa
na logu poziciju.

12. ... ThS 13. De}+ Ka5 14, Keé!

Ka4 15. Df4+ Ka5 16. Dd2+ Ka4 17.
Ddi+ i bijeli dobiva.

Iu ovoj konaénici postoje izuzeci,
npr.:

 

 

BHT
438 17 a se
IS We eee ?
a
. -. is
a as me
me ?

 
       
   

 

 

?2

Ovdje crni postize remi pomodcu Zr-
tve topa.

1. ... Tg7+ 2. Kf5

Ako 2. Kf6 onda 2. ...
pat!

2.... Tf7+ 3. Ke6 Tg7+ 4. Kh6 Thi7+?
5. KT: pat.

 

Tg6+ 3. Kgé-

 

 

 

 

 

 

 

Top manevrira po poljima f6?h6?f6
i ne dozvoljava protivnitkom kralju da
se pribli#i. Stoga bijeli ne moze dobiti.
Kad je u pitanju topovski pjeSak, jata
strana dobiva.

    
 

    

Le
ne

  
   
       
     
   

     

 

440
a ox
oe ~ oe Us
a .s ace 2
a ss "s
Owe
1 . Kg8

Ako 1.:... Kg7 onda 2. Db7+ i dalje
kao u glavnoj varijanti.

2. Da8+ Kg7 3, Db7+ Kh8

Na 3. ... Kg8 slijedi 4. De7!.

4. Df7! Th6+ 5. Kg5 Tg6+ 6. Kf5 Tgl
7. Di8+ Tg8 8. Df6+ Tg7 9. Dd8+ Tg8
10. Dd4+ Tg7 il. Df6! Kg8 12, Dd8+
Kf7 13. Dh8 i bijeli dobiva.

Ako se centralni pjeSak nalazi na 3.
odnosno na 6, redu, onda jaéa strana
dobiva kao sto je pokazao PHILIDOR
1777. godine.

 

 

awn
0

1. Dh7+ Ke6

Ako 1. ... Kd8 onda 2. Df? Kc8 3.
Da7 Kd8 4. Db&+ Kd7 5. Db7+ Kd8&
6. Deé! itd.

2. De7

Priprema 3. Dd8 sa slijedecim De8+.

2. ... Tc5 3. Dd8& TeS! 4. De8+ Kd5!
8. Dc3! Te6+ 9. Kf7 Te5 10. Kf8 Te4
5. Dc8! Te4+ 6. Kf5 Te5+ 7. Kf6 Te4!
ii. Dd3+ Td4 12. Df5+ Ke4 13, De2+
Kd5 14, Ke7

Bijeli kralj se priblizuje pjeSaku i
ishod borbe je rijeSen.

14. .... KeS 15. Kd7 Td5 16. De2+ Kf4
17. Kce6 Td4 18. Kb5! Kf5 19. De3 Ted
20: Dd3 Ke5 21. Kc6 Td4 22. De3+ i
bijeli dobiva.

Interesantna teoretska pozicija je na-
stala u_ partiji AVERBAH?BONDA-
REVSKI, Moskva 1948,

see

aati

a

 

 

 

 

 

    

   
 

442

?
og ho
a
2

?
a".

~
as
awe

nS Sem
ae &

S

 

 

Remi, jer crni ne moze dobiti.

179
 

 

 

 

KONACNICE SKAKACA

SKAKAC | PJESAC! PROTIV PJESAKA

U takvim konatnicama obitno po-
bjeduje jaca strana. Evo zavrSetka par-
tije RETI?MARSHALL, Baden-Baden
1925.:

 

as |e 2 a
?og tl
oak

ca

 

lie Sh ils
yy

| ay
Be
$_E S

Bijeli vute i dobiva

  
 

 

 

Ako je crni na potezu, on gubi jer
poslije 1. ... Kg6 2. d6 d-pjeSak ide u
damu. Zbog toga je zadatak bijeloga
da preda. protivniku tempo. To se po-
stize pomocu veé poznatog manevra
trijangulacije:

1. Kg3! Kf5 2. Kf3 Kf6 3. Kg4.

Sada je crni na potezu i ishod borbe
je rijeSen.

Drugatije je tekla igra u konaénici
koja je nastala u partiji NIMCOVIC?
RUBINSTEIN, Karlsbad 1911.

fo ee
= a 22.

sG

AU
ae

 

 

444

 

 

 

 

 

180

1, Sf2 Kg5 2. Kb4 e5 3. Ke4 e4 i remi.

_ Na 4. Kd4 Kfé bijeli ne moze izbjeci
izmjenu posljednjeg pjeSaka.

Ako se na plodi nalazi nekoliko pje
Saka, potrebna je narotito taéna igra
zbog toga Sto stvaranje udaljenog slo-
bodnog pjeSaka prisiljava skakaéa da
pazi na tog pjesaka.

Shijedeéa pozicija je nastala u partiji
SUP ae ESET, New York

    
  
   
  

Ge |
tn
Ae Oe
?oo 7 wa
QNZ

poe oe
28 eo
Sepp.

Bijeli ima nesumnjivu prednost. Me-
dutim, da bi je realizirao, on mora
proci niz poteSkoda: crni prijeti da
stvori slobodnog pjeSaka na kraljevom
krilu i iskoristi svoju pjeSaéku pred-
nost za izmjenu protivnickih pjeSaka
daminog krila. Nimcovié prije svega
centralizira svojeg kralja:

1. Ke3 c5

Ako 1. ... b5 onda 2. Sd2 h4 3. gd.
Izmjene pjeSaka treba izbjegavati. Na-
kon 3.... h3 4. Kf3 c5 5. Se4 c4 6. b4!
Kb6 7. Kg3 Keo 8. Sg5: c3 9. Sf3 Kd5
10. Sei i slobodni g-pjeSak odluéuje
ishodom borbe.

2, a4

Bijeli mijenja pjegake daminog krila
a zatim se sprema da se pozabavi sa
uniStavanjem pjeSaka na kraljevom
krilu.

445

  
    

 

 

 

 

2.... b5 3. ab5 ab5 4. Sd2 Kb6 5. Sed
h4

Ako 5. ... #4 onda 6. Sfé.

6. g4! h3! 7. Kf3 b4 8. Sg5 c4 9. Set
cb3

Ako 9....
éim Sd3.

10. g5 b2 11. Sd2 Kc5 12. g6 h2 13, Ke2
Kad4 14. g7 Kd3 15. g8D Kd2: 16. Da2
Ke2 17. De4+ i crni predaje.

c3 onda 10. Sf2 sa slijede-

U_ slijede¢em primjeru iz partije
BOTVINIK?THOMAS, Nottingham
1936. crni nije mogao izbjeci porazu
jako je imao branjenog slobodnog pje-
Saka:

 

   

 

446

Us

 

 

 

 

 

 

1, b5 ab5 2. ab5 Ke7

Prijetilo je 3. Sd5:+! cd5 4. ch beé
5. b6. Nije bilo dobro takoder ni 2. ...
cb5 zbog 3. Sd5:+.

3. b6 Kd7

Opet je prijetilo Sd5:+. Sada bijeli
osvaja h-pjesaka iskoristivSi situaciju
Sto je crni kralj na daminom krilu.

4. Sh5 Kd8 5. Sf6 h6 6. Sg4 b5 7. Si2

Blokira f-pjeSaka i sada bijeli kralj
prelazi u napad: 5

4. ... Kd7 8. Kh4 Kd8 9. Kh5: Ke7
10. Kg4 Keé 11. Kg3

Oslobada skakatéa.

11. ... Kd7 12. Sh3 Kd8 13. Sf4 Kd7
14, Sh5

Plan bijeloga je da prevede skakaéa
na £5 i poéne nastup sa kraljem. Posto
ima potez $f£5?g3 on uspijeva natjerati
crnog kralja na polje a8 i patirati ga.
Crni ¢e morati pomaknuti f-pjeSaka, a
bijeli ce ga tada osvojiti.

14. ... Ke6 15. Sgi+ Kd7 16. Sf5 Ke8
17, Kf4 Kb8& 18. Ke5 Kce8 19. Kd6é Kb8
20. Kd7 Ka8 21. Sg3!

Gruba gregka bi bila 21. Kc8? zbog
21. ... £2! 22. Sg3 f1D 23. Sfl: pat. *

21, ... Kb8 22. Sfl Ka& 23. Ke8 i crni
predaje.

Poslije 23. ... £2 bijeli se kralj vrata
i uzima tog pjeSaka.

SKAKAS | PJESAK PROTIV SKAKACA

Ako na ploéi ostane samo jedan pje-
Sak, ona strana koja se brani najéesée
uspijeva da ga zrtvom skakaéa uniSti
i postigne remi. Pozicija se komplicira
ako je pjeSak dosegao sedmi odnosno
drugi red.

Ako slobodnog pje§aka podrzava
kralj i skakac, jata strana postize po-
bjedu.

1. Sb4 Ke5

Ako 1. ... Ke? onda 2. Sd5+ Kdé
3. Sbo Se5 4. Sc4+.

 

447

     

yy Ge we
j WA Wi,

oe 9 8

Bijeli dobiva

 

 

 

181
 

2. Sd3+ Kd5

Ako 2. ... Ke4 onda 3. §c5+, a u slu-
éaju 2.... Kf5 3. Sc5 Se 4, Kbé6.

Ss Sf4t+ Ke6 4, Sg6 Kd5

Ako 4. ... Kce5 onda 5. Sf8! Se5 6,
Ka8 Sc6 7. Se6+ i 8. Sd8!.

5. Sf8 Se5 6. Kb6 Sc6 7. Sd7 Kd6 8.

Se5 Sb8 9. Ka7 Ke7 10. Sc4 Sc6+

Na 10. ... Sd7 slijedi 11. Sb6 Sb8 12.
$d5+.

ll, Ka8 Sb8 12. Sb6 Sa6 13. Sd5+ i
dalje Sb4 ili Ka7.

SKAKAEC I PJESACI PROTIV SKAKACA I PJESAKA

U lovéevim, damskim ili topovskim

konagénicama figure mogu zadrZavati
protivni¢ke pjeSake s velikog rasto-
janja. Radius aktivnosti skakata je
manji i on mora udiniti nekoliko po-
teza da bi doSao na drugo krilo. Cesto
se deSava da je skakaé privezan za
slobodnog pjesaka protivnika i moze
uéestvovati u borbi na drugom krilu
jedino onda ako ga zamijeni kralj.
Zbog toga u konatnicama skakaéa kao
iu pjeSatkim konaénicama veliku ulo-
gu igraju udaljeni ili branjeni slobodni
pjeSaci.
i Pogledajmo konatnice skakata u ko-
Jima jedna strana ima materijalnu
prednost ili bolji poloZaj pjeSaka, ak-
tivnog kralja ili bolje postavljenog ska-
kata.?

PjeSak vise ne vodi k forsiranom do-
bitku. Osnovna metoda obrane sastoji
se u tome da bi se pomocéu izmjene
smanjig broj pjesaka ili da se pomoc¢u
Zrtve skakata igra prevede u teoretski
Tremi-poziciju.

Evo ears iz partije igrane 1888.
godine:

 

448

 

 

 

 

 

 

1. Sg4+ Kf5 2. Kd4! Kg5:

182

Ako 2. ... c2 onda 3. Se3+ Kg5: 4.
Sc2: sa slijedecim Ke4:.

3. Ke3: Kg4: 4. Ke4: Kce6 5. Kb5 sa
remijem.

Teoretski dva pjeSaka protiv jednoga,
ako su na istom krilu, ne dobivaju. Tri
pjeSaka protiv dva pjeaka (tak ako

su izolirani) koji se nalaze na istom
krilu, ne donose pobjedu.

ee a
449 Vv gy Z
Ua Vk

a
Ae
Le
a

1. ... Se6 2. Kg2!

Bijeli gradi neprobojni obrambeni
nasip.

2. ... K£5 3. £3! g5

Nigta ne daje ni 3....
5. Sg6+.

4f Kf2 Sc5 5, Se7+ Keé6 6. Sc6 Kd5 7.
Se7+ Ke4 8. Sf5 h5 9. Sg7 bh4 10. Ke2
i remi jer crni ne moze pojatati pozi-
ciju.

 

 

 

Kg5 4. Se5 Kh4

ViSe Sansi na pobjedu ima jaca stra-
na sa éetiri pjeSaka protiv tri na istom
krilu. Plan dobitka sastoji se u stvara-
nju slobodnog pjeSaka. Igra se moze
razvijati na ovaj naéin:

ee

 

 

450

  
    

 
 

wom,
vi 2

1. ... Kf6 2. g3 Ke5 3. Sc6+ Ke6 4.
Ke3 g5

Ako 4. ... £5 onda 5. Sd4+ ili 5. ?5
$a slijedecim f4.

5. Sd4+ K£6 6. £4 gf4+ 7. gf4 Sc4+
§. Kf2! Kg7 9. e5 Kg6 10. Ke2 Sb2 11.
KE3 Sc4 12. Ke4 Sd2+ 13. Kd5 Sfl 14.
f+ Kg5 15. 6 fe6+ 16. Ke6: Sh2: 17. £6
i crni nije u stanju da zadrZi slobodnog

pjesaka.

 

 

 

 

Te&ko je slabijoj strani da se brani
kada se protivni¢ki pjeSak vise nalazi
na drugom krilu i ujedno je slobod-
njak. Pouéno je pratiti kako KERES
ll partiji sa RESHEVSKYM, Moskva
1939. potez za potezom povecava svoju
prednost:

 

 

| a ent Gey

451 a a ed
Sa a ee
|

w
xy
sa

a as 2
a ty yy)

a ee

oa 88

u
g tn Sts

2.

  

 

 

 

 

1. ... Kf8 Z. Kfl

U prvom redu treba centralizirati
kralja.

2... Ke? 3, Ke2 Kd6 4. Sc2 KeS 5.
Se3 Sb2 6. Sdl Sa4

Crni naravno izbjegava izmjenu fi-
gura.

1, Kd3 Kd5 8 Se3+ Ke5 9. Sf5

Karakteristi¢an princip: bijeli stvara
nove slaboc¢e u protivnitkoj poziciji.

9. ... £6 10. Sh6é £5 11. Sf7 Kd5 12.
Sg5 Sc5+ 13. Ke3 h6 14. Sf3 g5 15. g3
Se4 16. Sd4 Sc3: 17, Sf5: h5 18. Sg7?

Do sada je Keres igrao izvanredno.
Sada, medutim, on daje protivniku mo-
guénost da izbjegne poraz.

18, ... h4 19. gh4 gh4 20. £4 h3 21. Sf5-
Ke6é 22. Sg3 Kd5 i jaka pozicija crnog
kralja liava bijeloga Sansi na pobjedu.

Bijeli je mogao postici pobjedu fiksi-
rajuci pjeSake protivnika sa potezom
18. £4! (umjesto. 18. Sg7?).

18... 84

Ako 18. ... gf4+ onda 19. Kf4: Se4
20. h4! Sf6 21. Sg7 Kd6 22. Kf5 Ke7 23.
Kgé.

19, ... Sg7 Kd6

Beznadno je i 19. ... h4.

20. Sh5: Ke6 21, Sg7+ K£6 22. Se8+
sa lakim dobitkom (R. Fine).

U partiji NIMCOVIC?SAMISCH 1923.
bijeli je imao bolji raspored pjeSaka:

 

  

a WG

oe es
maple

ate n a

ne Aon
we eS |

 

Izolirani crni pjeSak na c4 je slab.
Bijeli pjesak na b2 naprotiv nije slab,
jer Je crnom tegko pristupaéan. Slije
dilo je:

1. Kf3 Kf7 2. Sc3 Sd4+

PjeSatka konatnica bi za crnog bila
beznadna.

3. Ke4 Sb3 4. Kd5 Sd2

Karakteristiéan princip: napad na
ono krilo koje je napustio neprijatelj-
ski kralj.

183
 

 

5. h3!

Crni je prijetio da potezom g5?g4
fiksira bijele pjeSake na kraljevom
krilu i zatim da nastavi napad pomo¢u
Sf.

5.... £5 6. Sdl!
Skakaé se prevodi na e3.
6. ... Kf6

Ako 6. ... f4 onda 7. ef4 gf4 8. Ke5
f3 9, Kf4 Kf6 10. Ke3 i pada pjeSak
na £3,

7. Se3 Se4 8. Sc4: Sf2:

Sada se kod bijelog pojavio udaljeni
slobodni pjegak.

9. b4 Ke7

Ne bi bilo dobro 9. ... Sh3: jer bi
se skakaé udaljio od mjesta gdje se
odlutuje ishod borbe.

10. b3 Kd7 11. b6 Se4 12. Se5+ Kc8
13. Ke6 Sf6

Prijetilo je 14. b7+ Kb8 15, Sd7+,
14, Sd3!

Sada prijeti 15. b6?b7+ sa slijede¢im
Sd3?c5?a6.

4, ... Sd7 15. b7+ Kd8 16. Kd6 Sb8
17, Sb4! Sd7

Prijetilo je 18. Sc6+ ali i potez u par-
tiji ne spasava crnoga.

18. Sc6+ Ke8 19. Ke7. Crni predaje.

Ako 19. ... f4 onda 20. Se5.

Partija| MIKENAS?7ZAGORJANSKI,
Vilnos 1947. dovela je do slijedece po-

zicije:
ae . a
a

Aa J ?2 .
_

tte
2 8

Poziciona prednost bijelog sastoji se
u tom Sto njegov udaljeni slobodni
pjeSak veze crnog skakata za damino

 

453

an a
g58
a a.
»
>it
ves

_
?Ss

 

 

 

184

krilo. IskoristivSi tu Cinjenicu kralj i
skakaé bijeloga mogu razviti aktivne
operacije na kraljevom krilu. Oni mo-
raju, medutim, djelovati vrlo oprezno,
jer poslije izmjene pjegaka ona strana
koja se brani dobiva mogucnost da za
posljednjeg pjeSaka Zrtvuje skakaéa i
postigne remi.

1. Kf3 Kf7 2. Ke4 Sa5 3, Kd5!

Iskljutuje skakaéa iz igre. Taj pri-
mjer nam pokazuje kako je pozicija
skakaéa na rubu ploée loga.

3.... 85 4. Se6! Kp6 5. Sd4!

Oduzima crnom kralju polje £5 i pri-
jeti da potezom Kc5 poéne progon ne-
prijateljskog skakaéa.

5. ... £5 6. Ke5 Scd4+ 7, Ke6é £4 8. gf4
2f4 9, Sf3! |

Poéetak manevra tiji je cil} da po
gorga poziciju protivniékog kralja.

9. ... Sb2 10, Se5+! Kg7 11. a5 Sa4
12. Kfi5 Sc5 13. Kg5! Se6+ 14. Kh5:

Sada je ishod borbe rijeSen. Drugi
slobodni h-pjeSak osigurava bijelome
pobjedu. Jos je slijedilo:

14, ... Kf6é 15. Sf3 Kf5 16. a6 Se7 17.
a7 Sa8

Crni kralj je bespomocan u borbi sa
kraljem, skakaéem i slobodnim bijelim
pjesakom.

18. Sd4+ Ke4 19. Kg4 Kd4: 20. Kf4:
Kd5 21. Kf5 i slobodni h-pjesak donosi
bijelome pobjedu.

Branjeni slobodni pjegak nije toliko
opasan ako ga skaka¢ moze blokirati.
Jatéa strana move racunati na uspjeh
samo u tom sluéaju ako uspije stvoriti
nove prijetnje.

454 2 tytatat
yy
748

  
  

 

wy : Ae j
A man ae

a ale
Vm mo

 

 

 

?i a

 

U partiji PILLSBURY?GUNSBERG,
Hastings 1895. slijedilo je:

1. £5! g5

Ako 1.... gf5 onda 2. gfS ef5 3. Sf4.

2. Sb4! a5 3. c6! Kd6é 4. fe6!! Scé6: 5.
Sc: Kceé6: 6. e4 i bijeli je dobio.

*

Razmatrajuci prethodne primjere
uvyjerili smo se kakav znaéaj ima ak-
tivna pozicija kralja. I u slijedeéoj po-
ziciji iz partije BARCZA~?SIMAGIN,
mec Moskva?BudimpeSta 1948, aktivna
pozicija kralja i njegova saradnja sa
slobodnim pjeSakom i skakaéem osigu-
rali su crnome pobjedu:

455 oo a ee

acre
B Ges
yy a ae

Oa aoe
[Aen ee
Ee ee

1.... d3 2, Kfl Sc3! 3. Kel Kd4 4, Kd2

Jedinstveni potez jer je prijetilo 4.

. Ke3.

4, ... Se4+ 5. Kel! Sd6!!

Izvanredno lijepi potez! Ako sada
hijeli igra 6. Sc6+ onda poslije 6. ...
Ke3 7. Se7 d2+! 8 Kdi Se4 9. Sd5+
Ke! i sa prijetnjom 10, .,. Kd3 crni
dobiva skakaéa.

6. Kd2 Sc4+ 7. Kcl d2+ & Ke2 Ke3
9. Sb5

Izgleda da ée bijelom poslije Sc3
ti da Jikwidira opasnost. Slijedi,

 

 

 

 

 

 

  

isp

medutim, interesantna Zrtva odvia-
cenja:

9. ... Sa3+!!. Bijeli predaje.

Na 10. Sa3: k pobjedi vodi 10. ...
Ke2,

Aktivnim polozajem skakaéa smatra
se polozaj kad se skakaé nalazi blizu
protivnitkih pjeSaka, Sto mu dozvo-
ljava da pjeSake oslabi ili da ih uni&ti.
Navodimo tipi¢an primjer:

456

 

 

Pred nama je pozicija iz partije
ALJEHIN?ANDERSSEN, Folkestone
1933, godine. Aljehin je nastavio:

1. Sb3! Kfs8

Crni ima namjeru da prebaci kralja
na damino krilo. Na 1. ... Se7 slijedi
2. Sa5 Sd5: 3. Sb7: Sf4 4. Sd6: Sd3+
5. Ke2 Sf2: 6. b4! Kf8 7. a4! iako7....
Ke7 onda 8. Sc8+ poslije fega bijeli
uzima pjeSaka a7. Uporniji otpor je
mogao crni pruZiti nastavljajuci 1. ...
b6.

2. Sa5 b6 3. Sc6 Ke8 4. Kd2 Se7 5.
Sa7: Sd5: 6. Sb5

Aljehin je uspio da aktivnu poziciju
skakata iskoristi za pripremu_ stvara-
nja udaljenog slobodnog pjeSaka. Pred
nama je primjer transformacije jednog
oblika prednosti u drugi.

6. ... Kd7 7, Sd4 g6 8. a4 Sc7 9. Ke3
25 10. Kb4 d5 11. Sis f6

Bijeli skaka¢é je izazvao novo osla-
bljenje pjeSacke pozicije protivnika.

12, Sd4 Kdé

Ubrzava poraz. Medutim i

. Ke7 13. a5 ba5+ 14. Ka!
b4 Ke8 16. Kb6 crni nije n
partiju.

13. Sb5+ Sb5: 14. Kb5: Ke5 15. b4 d4
16, Ke4, Crai predaje.

 

poslije 32.
a5: Kd7 15.
ogao spasiti

 

185
 

ee

LOVCEVE KONACNICE

LOVAC PROTIV PJESAKA

Kralj i lovac protiv kralja i jednog
pjeSaka postiZu remi. Kao izuzetak mo-
Zemo uzeti sluéaj kad pjeSak ide for-
sirano u damu.

Bolje 8anse na pobjedu postaju kad
se za lovca ima dva pjeSaka. Ako pje-
§aci nisu napredovali dalje od 4. reda,
strana koja ima lovcea lako postize
remi. Ako su pjeSaci presli »demarka-
cionu« liniju ishod partije zavisi od
toga moze li kralj blokirati jednog od
pjeSaka a lovac zadrzati drugoga.

Potet Gemo sa izuzecima. Pred nama
je studija u kojoj dva izolirana pje-
Saka, koji se nalaze na 4. i 6. redu, osi-
guravaju pobjedu.

RETIJEVA studija

eel ce we ame
ean an
se sas ore ee
pm rs

ee
a maa
Fo
2ee |

Bijeli vuée i dobiva

1, Kid! Ld52.Kes!
Zauzima sa tempom polje e5. Posilije:
2. «vs ES 3. BS

jedan od pjeSaka ide u damu.

      

    
       
       
       
     
   

SS

457

 

a

ss
..

a x
os

 

Studija OFFENA
U ovoj studiji bijeli kralj uspijeva
oduzeti crnom lovecu kljucna polja.
(vidi dijagram br, 458)
1. a5 LE8 2. Kd5 Lhé

Sa ciljem da se poslije 3. a6 nastavi
... Le3, a gpjeSak da se blokira

186

 

BG

G0 YY Y
Wh lay eS ja

458

Cw

 
    

A eS U2 mat
YY ye e
LitildA, Che

hee ?a a ?a
Eo TF

Bijeli vucée i dobiva

 

 

 

s kraljem. Slijedi, medutim, iznena-

denje:

3. g5+! Lgd:

'Zasto je bijeli odigrao 3. g5+? Na 3.
Keé slijedlio bi 3. ... L£8 i u sluéaju
4, Kd5 Lhé, Sada crni gubi jer se lovac
ne moze pravovremeno vratiti na f8,

4. Ke4 Lh4 5. K£3 i bijeli dobiva. Da

se crni kralj ne nalazi na f6 pobjeda
bi bila nemoguéa,

     
 
  

 

 

 

leat? J a tl i a
| YU Yo Gy |
|

    
 

oe
a - ee
ne 2 2 8
2 ee
YW ol

 

 

a

Bijeli vuce i dobiva

:

Crni krelj je odrezan od daminog
krila i zbog toga bijeli dobiva.

1, a5! Kd8 2. a6 Li2 3. Kb7 i bijeli do-
biva.

 

PogreSno bi bilo 1. b5? zbog 1. ...
Kd8 2. Kb7 3. b6 La5 4. Ka6 Lbé: sa re-
mijem.

Pouéna je slijedeca konaénica:

sae Fn fe ae

Oa me
On eo a
sme

at

Ako je bijeli na potezu ? dobiva, ako
je crni na potezu ? remizira.

1, c6!

Ne 1, b6 Ld4 2. b7 zbog 2. ... Le5.

1.... Le5 2. b6 Ke4 3. c7 sa dobitkom.

Ako je crni na potezu, on zadrzava
protivnitke pjeSake pomocu 1. ... Ld4
2. c6 Lbé6 itd.

460

WY

  
  

ae

Ys

vs

Beg

i.

 

 

 

 

U pozicijama sa tri slobodna pjeSaka
teze je pokazati remi-moguénosti.

Studija AVERBAHA

 

 

 

 

 

rs ?a Pat si

 

Remi

1, LeT 2. Kd4 Lf6+ 3. Ke4 Kb5:
4. a6 Ke6. Remi.

Ako je bijeli na potezu, moze slije-
diti:

1. £6 Ld6 2. f7 Lf§ 3. Kd4 Kb5: 4. Ke5
Kce5 5. Ke6 Ld6. Remi.

Protiv tri vezana pjeSaka lovac ta-
koder moze postici remi:

 

462

Lg eal fa
cs o

 

 

 

 

 

Vie
We Wi GW Gn |

 

1. Lei £4 2. L&2 h4

Ako 2. ... Kf5 onda 3. Kf3 g4+ 4,
Ke2 Ke4 5. Lh4 Ke3 6. Lf2+ Ke2 7. Lh4
3+ 8. Kgl i crni ne moze dobitt.

3. Lb6

Karakteristi¢an manevar. Bijeli bez
odlaganja napada pjeSake g5 i h4.

Soars KES)

Na 3.... 3+ 4. Kf2 Kh3 5. Ki3: g4+
6. Kf2 Kh2 7. Le7+ g3+ 8. Kf3 Kh3
9. Lb6é 22 10. Lgl.

4. Ld8&! i crni ne moze pojacati pozi-
ciju.

Kralj, lovac i pjeSak protiv kralja
lako dobijaju osim jednog izuzetka:

 

=a 2 ee
ol 2 a
A oe
oo 4 8
gli a2 o
?ee ©

 

 

 

ee cece cece ag

i ee

 

 

 

 

Bijeli me moze dobiti jer se pjeSak
nalazi na rubnoj liniji, njegovo polje
promocije je bijelo, dok je lovac crno-

187
 

 

poljni, a crni se kralj uz to nalazi u
tom uglu.

1. Kb6 Kb8 2. a6 Ka8 3. a7 pat.

Ti 3. Ld4 Kb8 4. a7} Ka8 5. Kb5
(inaée je pat) 5.... Kb7 i remi.

U slijedeéem primjeru kralj slabije
strane nc uspijeva zauzeti poziciju u
uglu:

1. a5 Ke6 2. a6 Ke7 3. La7!! Keé 4.
Ke4 Ke7 5, Ke5 Ke8 6, Ke6 i bijeli do-
biva.

LOVAC | PJESAK PROTIV

 

mee
a
?4 a
a el
alg
a8 8 6
oo BF
422 8

Bijeli dobiva jer mu uspijeva prisiliti
crnoga da pomakne b-pjeSaka. Bijeli
pjegak upada na b-liniju Sto odluéuje
ishodom borbe.

1. Ke6! Kaé

Ako 1. ... Ka8 onda 2. Kb6 b4 3. ab4
a3 4. Ke7 a2 5. Le5 i bijeli dobiva.

2. Le3 Ka5 3. Le5 Ka6é 4. Lb6! b4 5.
ab4 a3 6. b5 mat!

465

WN

a

Ue

 

?

iS

=

en

..

Y

 

 

 

&

 

Pred nama je konaénica iz partije
PAULSEN?METGER, Niirnberg 1888.

Bijeli je primijetio da na 1. Kc5 sli-
jedi 1. ... b6+ i crni kralj zauzima
polje b7. Zbog toga je on odigrao 1.
Kc4, naSto je crni odgovorio 1. +.. b5+!
i postigao remi. Dobitak je ipak bio
moguc:

188

 

Oo cae nce
ao ee
@ Gee ©
a a ee
Wy
oot
WA _W ia

464

 

 

JEDNOG ILI VISE PJESAKA

 

   
 
  

|
466 a gy ors
Ao. oa ..

a BS

oo 8
S88 2
ee

1. Kd4 Kc6

Ako 1. ... b6 onda 2. aé!.

2. Lb6! Kd6 3. Ke4 Ke6 4. Kb4 Kd6
5, Kb5 Kd7 6. Ke5 Ke8 7. La?! Ke7 8.
Kb3 Kd7 9. Lb8 Kce8 10. Lh2 Kd7 1.
Kb6 i dobiva.

 

 

fen @ 4|
lia ae
a oe Whe

?Go

y on - oe a

 

 

 

 

 
 

 

 

 

Prethodna pozicija nam pokazuje da
u nekim sluéajevima prednost u obliku Z wy Ww yy
viska moze biti nedovoljna za pobjedu. 468 = y i) yy

1. Ke7 Kb8 2, Kd8 Ka8 3. Le6 Kb8 yo YY
4, Kd7 be6! 5. Kce6: Ke8! i remi. gy Dev Oe

Na kraju jedan primjer u kojem se | VY zx yy
dobitak postize pomocu potiskivanja yy ane ?a
ernog kralja od d-pjeSaka: Y Y oF "yg

1. Kb3 Ke5 2. Kad Kd5 3. Kb5 Kd6 wy ?es Me i we as
4. Ked4 itd. Bijeli dobiva. tae a |

 

 

 

KONACNICE $ ISTOBOJNIM LOVCIMA

 

Za postizanje pobjede obiéno je do

voljna prednost od jednog pjeSaka. yy a 7g Y
Meduti im j je pjes al a Y *
ie utim, ¢im je manje pjesaka ostalo 470 7 Zo es yy

na ploci, tim tatnije treba igrati! Do-

    
   
   
 
   

  

bina je nemogué kada neprijateljski an GS YF
ralj pregraduje pjeSaku put., w ty ?Y
We Y W Pr ?2 Wit le
BH a GZegw so

 

469

Men Bt
0 UU DF
gan
Vee 7

a
3a
a2

Wwe oy

U ovoj poziciji bijeli ne moze isti-

fa lB

We? OY Wh
a |

 

 

 

 

 

1. ... Le2 2. Ld5 Lb5 3. Le6 Ke3 4.
Ld7 Lft 5. c6 Kd4 6. c7 Laé 7. Ke6 Ke3

@
8. Kb6 i bijeli dobiva.

a

Studija CENTURINIJA

     
   

 

 

 

 

  
   
  
    

snuti crnoga kralja i partija je remi. 471 |'Y
Pobjeda j fa ako j z k 2 Wi
objeda je moguéa ako je pjegsa | g
daleko uznapredovao, a_ protivnitki 2 ia a an
kralj mu ne pregraduje put. Dosta lako uy Wi 7
dobiva bijeli u ovakvoj poziciji: wy gy eae
Z

(vidi dijagram br. 470)
1. Leb

Plan dobitka sastoji se u tom da se
Sprijeti Zrtva lovca za pjegaka i da se
postigne moguénost njegovog napre-
dovanja.

-s

?

Oa
srt et an lll
B82 6

Bijeli dobiva

 

 

189
 

Plan bijeloga sastoji se od nekoliko
etapa: prva je neophodno potiskivanje
lovca sa dijagonale hé?1.

1. Lg7 Ld2 2. Lh6 Lb4 3. Le3. L£8

Sada treba potisnuti crnog kralja od
b-pjeSaka.

4. Ld4 Khé 5. Le5! Ke4 6. Lf6 i bijeli
dobiva jer poslije 6. ... Kf4 odlutuje
7, Le.

ZavrsSit ¢emo ovo poglavije sa dvije
Klasiéne pozicije CENTURINIJA:

wy

a 8
A 7

 

Bijeli dobiva jer njegov kralj &titi
polje g7. Metoda postizanja pobjede
nam je vec poznata.

1, Lc3 La3 2. Lg7 Lb4 3. Lf8 Ld2 4,
La3 Lh6 5. Lel!

Tipiéna értva odvlaéenja u sli¢nim
pozicijama!

5. ... Lge7 6. Ld2 Kf6é
Inate pjeSak ide u damu.

7. Le3+ i bijeli dobiva lovca.

473

 

 

190

_ Kako da se istisne crni lovac sa di-
Jagonale h2?b8? Na 1. LgS moglo bi
slijediti 1, ... Kb5 2, Le3 Kaé6 i bijeli
lovac ne moze upasti na a7. Pobjeda se
postize putem:

1, Lh4 Kb5 2. Lf2 Ka6 3. Lc5! Lg3
Ako je lovac napustio pocetnu pozi-
ciju na h2, bijeli moze dobiti odlueu-
juci tempo za prebacivanje lovca na a7.

4. Le7

Prijeti manevrom Le7?d8&?c7. Bijeli
prisiljava crnoga kralja da odstupi sa
polja a6.

4..., Kb5 5. Ld8 Ke6 6. Lh4!

Zrtva odvlatenja za dobitak odluéu-
juceg tempa.

6.... Lf4 7. Lf2 Le5 8. La7 Ld6 9, Lb8
Le5 10. Lh2 La7 11. Lgl! i bijeli dobiva.

Pogledajmo konatnice u kojima pri
materijalnoj ravnotezi jedna strana
ima pozicionu prednost. Pod takvim
prednostima se misli na bolji raspored
pjesaka, aktivnog lovea i bolju poziciju
kralja.

 

OR Gf.

a

ae ae
GY Fo a

BS v Mi
OY 8 kT
ta Wi a
soe wea? se som
fn Fe

 

 

 

 

 

 

U ovoj konaénici iz partije MARKO
CZY?GRUNFELD, 1920. bijeli je im
bolji raspored pjcSaka. Crni pjeSaci
gliniji su udvojeni, a bijeli u cen
ima branjenog slobodnog pjeSaka. In-
teresantno je pratiti kako je madarski
velemajstor realizirao svoju prednost,

1. Ld2 Ld8 2. e6! Lf6 3. Ka5! Kb7

Ako 3, ... Ld4: onda 4. Kbé.

4, Lel!

Prijeti manevrom Lel-?¢3?dé6 sa sli
jedecim e6?<7.

  

err

 

4. ... Ld8+ 5. Ka4 Kc8 6. Lg3 Lf6
7. KaS! Ld4: 8. Kb6 Lf6 9. Kc6: d4 10.
Le5! i crni predaje.

Slijedeéa pozicija je mogla nastati u
partiji FLOHR?LEVENFIS, Moskva
196. Crni ima udaljenog slobodnog
pieSaka.

 

aie

a ie
li ye hla, x
yy

ge

  

 

 

| awk @
oO 7 fo Oe
eee ?veal en
Lo oF ee

  

Crni vuce i dobiva

1. ... a5 2, Kf3 a4 3. Ke2 a3 4. Kd3
Lb6 5. Ke2

Ako 5. Ld4 onda 5. ... a2 i lovac je
prisiljen na uzmak.

5. ... Le3: 6. Ld6 a2 7. Kb2 Kg6 8.
Le5 Lgl 9. h3 h5 10. Ka2: Lf2 11. Kb3
Lg: 12. Ke4 Kf7 13. Kd3

Ako 13. Kd5 onda 13. ... h4 14. Ld6é
gS! itd.

13. ... g5 14. Ke2 Lf4: 15. Lf4: gf4 16.
Kf3 Kf6 17. Kf4: h4 i crni dobiva.

U poziciji iz partije AVERBAH?VJE-
RiESOV, Moskva 1948, bijeli je forsi-
reno postigao-pobjedu, jer je crni imao
?labog centralnog pjeSaka.

4 a 6

 

 

U poégetku bijeli proSiruje polje dje-
lovanja svojeg lovca i stvara slobodnog
pjeSaka na daminom krilu. Zatim on
osvaja pjeSaka e4, Sto mu dozvoljava
da napadne neprijateljske pjeSake, kojt
se nalaze na bijelim poljima. Slije-
dilo je:

1. Lh3! b5

Kao Sto je dokazao Averbah uw iscrp-
noj analizi, bijeli je dobivao i poslije
1, ... La8! 2. Ld7 i 3. b4.

2. cb5 Lb5: 3. Le8 Le6 4. bd ab4 5. ab4
Lb5

Prijetilo je 6. La6.

6 Lb7! 25

Najbolji potez! Svako pojednostavlje-
nje pozicije samo crnome povecava
Sanse na remi.

7. Le4: gh4 8. gh4 Lad 9. Lg6 Ladi 10.
b5 Kd5 11. Kf4 Ke5 12. Kg5 Le2! 13.
Le8?

Kao Sto pokazuje Averbah, pogresno
bi bilo 13. Lh5: Lb5: 14. Lg4 Le8 15, L£5
Kd6 16. Lg6 Ke7! i remi.

13. ... Kb6 14. Lb5:

Nakon Sto je crni kralj odstupio za
jednu liniju, ucinjeni potez vodi do po-
bjede.

14. ... Lb5: 15. Led Le8 16, Lf5 Ke7
17. Lg6 Kd8 18. Ki6!

18. Le8:? vodi k remiju. Nakon poteza
u tekstu crni predaje.

*

Ako je lovac prinuden da brani pje-
Sake koji se nalaze na poljima njegove
boje, njegova aktivnost se smanjuje i
on katkada faktitki igra ulogu pje?aka.
Takav lovac se naziva »logSim«. Napro-
tiv, ako su lovcu otvorene vazne dija-
gonale i on nije sputan u svojim ak-
tivnostima, takav se lovac naziva »do-
brime«.

Upoznajmo se sa konaénicom partije
BASLAVSKI--KONDRATIJEV, koja je
igrana na Sampicnatu oruZanih snaga
SSSR 1947. godine:

Bijeli pjeSaci su rasporedeni na cr-
nim poljima a crni pjeSaci na bijelima.
Bijeli lovac ima mnogo dijagonala, a

191
 

 

erni je lovac zaglibio u lancu vlastitih
pjesaka. Slijedilo je:

3aa
ke ee
Ba: wah

Y guy,
wy 4

rege
Zz, i a o

mms
an

      
  
    
   
    
  

?

a

<<

 

2

 

 

  

1. hé

Sa ciljem da ote%a potez g6?g5 i ne
dozvoli crnom da oslobodi kralja za
nastup na kraljevom krilu.

1. ... Le8 2. Ld3 Ld7 3. Kf3 h5?

Poslije ove pozicione greske crni sam
sebe lisava bilo kakve protivigre.

4. Ke3 Ki7 5. Kd4 Le8 6, Kc3 Ke7 7.
Kb3 Ka8 8. Ka4 Kc7 9. Ka5 Lf7 10. Led!

Prisiljava crnog lovca da odstupi
na g8.

10. ... Lg8 11. a4 Lf7 12. b5 ab5 13.
ab5 Lg8

Poslije 13. ... cb5 14. Lb5: erni ne
bi mogao sprijeciti prodor kralja na
b6 ili lovca na e8,

14. b6+ Kd8

Sada prijetnja Lc4?a6 veZe crnoga
kralja na damino krilo. IskoristivSi tu
éinjenicu bijeli se probija svojim kra-
ljem na kraljevo krilo.

15. Kb4 Lf? 16, Kce3 Kd7 17. Kd4 g5

Oé?ajanje. Bijeli je prijctio da poslije
18. Ke3 i 19. £5 prodre na kraljevo krilo.

18. f25 Lg6 19. Ke3 Le2 20. £6 Lg6:
21) Kf4 L£5 22. Le2 i bijeli je uskoro
debio,

U partiji TEICHMANN?MARSHALL
crna polja su se pokazala kao slaba
i tipiémo je da se logi bjelopoljni

192

lovac pokazao bespomecnim da spri-
jeti prodor crnoga kralja po oslab-
enim poljima.

Navodimo analizu Averbaha, koja
pokazuje najja¢i nastavak za crnoga:

Yigg - i 4% |
2B a _s

 

 

478

 

 

  

 

1. ... Kf4 2. Kd4

Protivnapad sa 2. Kd5 ne spasava
zbog 2. ... Kg3 3. Ke6 £5 4. Kf6 Kf2 5.
Le4 Kg2: 6. Kg5: Kh3: 7. f4 Kg3 itd.

2.ioos- £5}

Iznudnica. Sada crni kralj prodire
na f2.

3. Kd5 Ke3 4. Ke6 Kf2 5. Le4 Kg2:
6, Kf6 Kh3: 7. Kg5: Kg3 i h-pjeSak ide
u damu. (U partiji je crni igrao ne
taéno, ali je i bijeli propustio mogu¢-
nost da se spasi).

Ukazujemo na to da se Iv§ lovac
obiéno pojavijuje veé u sredignjici. Me-
dutim iskoristiti tu ¢injenicu u_ sre-
dini igre zaista rijetko uspijeva. Ona
strana koja ima loSeg lovea mora iz-
bjegavati pojednostavljenja i prijelaz
u konaénicu.

Kraljeva pozicija ima veliki i ke
odluéujuci znaéaj u svakoj kena
U lovéevim kona¢nicama kralj koji
zauzima aktivnu poziciju moze ostva-
rivati vazZne manevre, prijetiti protiv-
nitkim pjeSacima, podrzavati napredo-
vanje vlastitog slobednog pjeSaka.
Znataj pozicije kralja ilustrira vedcina
veé razmotrenih konatnica.

  

KONACNICE S RAZNOBOJNIM LOVCIMA

U takvim konatnicama je realiza-
cija nevelike miaterijalne prednosti
suoGena sa velikim tehnitkim teSko-
Cama i najéesce nemoguéa. Jedan pje-
Sak viSe obiéno ne daje pobjedu. Cak
su i dva vezana pjeSaka, koji se veé
nalaze na petom redu, daleko od toga
da uvijek osiguravaju pobjedu. Vazan
prakti¢ki znaéaj imaju konatnice sa
vecim brojem pjeSaka.

Iskustvo pokazuje da je korisno
stvoriti slobodne pjeSake na oba krila,
kako nam potvrduje primjer iz partije
RUBINSTEIN?GRUNFELD, Karlsbad
1929,

   

?8 2 e
i
_3 Ae
a
ewe
om 8 Be
i 6 2 a

Fe

 

 

 

Tako je prednost bijelog izrazena sa-
mo sa jednim pjeSakom, on dobiva.
Najjednostavniji plan koji daje pobje-
du je ovaj:

1. Kg4 Le3 2. La4! c5 3. Lb5!
U partiji je bilo odigrano slabije 3.
b3.

3. ... Kg? 4. a4 Ld2 5. h5! gh3+ 6.
LhS: La5 7. Kg4 Kg6 8 Leit Keg7 9.
KE£5 c4 10. Lb5 c3 11. Ld3 Le7 12. Le2
Ke? 13. Ldt

Crni je u iznudnici.
13, ... Kg7 14. Lb3 Kh7 15, Kf6 Ld8+
16. Ke5:! Lg5: £7. a5 Le3 18. a6 Kg7 19.

Kd6 i lovac nije u stanju da zadr3i
oba pjeSaka.

U_ slijedeéem primjeru dva vezana
pjesaka osiguravaju pobjedu:

13 Skola Sahovske tgre

480

 

 

Pozicija na dijagramu nastala je u
partiji LEONHARDT?SCHLECHTER
1912. Slijedilo je:

1; cae dS 2. ed5

Iznudeno. Inaée bijeli ne moze obra-
niti tatku e4.

2. ... cd5 3. b4 Ke6

Kralj se upucuje u centar.

4, Lc5 a6 5. Lb6 Kf5 6. Lc7 Lb3!

Ratuna da prevede lovca na h5 i za-
tim da pokrene pjegaka e4.

7. Ld6 Le8 8. Le7 Lh5 9. Lh4 e4 10.
fe4+ ded

Sad je crni postigao dva vezana pje-
Saka koji mu osiguravaju pobjedu.

11, 4 Lf7 12. c5 Le8 13. Le7 e3+ 14.
Kel Keg4. Bijeli predaje.

Na 15. Ld6 odluéufe 15. ... f3 16.
Lg3 Kh3 17. Kfl Lb5+ 18. Kel Kg2
i, ... f2+.

Virtuozno je iskoristio svog daleko
uznapredovalog slobodnjaka KERES

eee

ma
eb x
one
Ap 26a
?a

     
    
    

481

~

ec

 

193
 

 

 

igrajuci kao crni sa EUWEOM, meé
1940.

1. .., h5!

Prijetnja da se stvoii slobodni pje-
Sak ne dozvoljava bijelom da aktivira,
lovea, jer bi na 2. Lb8 slijedilo 2. ...
b4 i ne ide 3. La7: zbog 3. ... g3 4.
hg3 h3 i crni pjeSak ide u damiu.

2. Kd2 Lb1 3. Kc3 h4 4. a4 Le4: 5.
Ke4 b6 6. a5 baS 7. Ke5: Le2 8, Kb5
Lb3: 9. Ka5: Kg7

Pobjedonosni kraljev mar.

10. Ka6 Kg6 11. e4 g3 12. hg3 h3 i
Euwe je bio prisiljen da se preda.

_Zavrsit cemo ovo poglavlje sa konaé-
nicom iz partiie RENTER?KERES,
ene 1947, u kojoj je ishod borbe
rijesila pravovremena  centralizaci{
kralja: .

{vidi dijagram br. 482)

U Ovo] poziciji bijeli je udinio od-
luéujucu gresku odigravdi:

1. Kg6?

Kako je pokazao Keres u komenta-
rima k partiji, trebalo je igrati 1. Kes




KONACNICE LAKiH FIGURA

U Sahovskoj literaturi se Sesto rjeSava pitanje tko je jadi: konj ili lovac. Neki Sahisti viSe vole skakaéa, a drugi lovca. Razumljivo je da se snaga ove ili one figure definira konkretnim osobinama pozicije. Medutim mogu se dati i neke opdée smjernice, koje su znatajne za pozicije odredenog tipa.

U otvorenim pozicijama kada su lovcl postavljeni na otvorenim dijagonalama, oni su obitno ja¢i od skakaéa. U slueaju stvaranja slobodnog pjeSaka uloga lovca raste, jer on ima sposobnost da izdaleka podrzava napredovanje pjeSaka i pritom aktivno djeluje na drugom krilu. Pogledajmo primjer iz partijé 

RETI?RUBINSTEIN,igrane 1920. godine. Crni postize pobjedu na slijede¢i natin:
194
482

 

 

pa poslije 1. ... Ke5 2. b4t Lf2: 3.
Ke4: Lel 4. Le2 crni ne moge dobiti,
Sada pak bijeli gubi.

1. ... Lf2: 2. Lg4: b4!

Li§ava bijeloga lovca moguénosti da
brani pjeSaka a2 sa polja b3.

3. 16 Ke5!

Centralizacija kralja osigurava cr-
nome pobjedu.

4. £7 Lce5. Bijeli predaje, jer poslije
5. Kg7 crni kralj prodire na b2.


 

 

 

 

1, ... Le6! 2. Ke2

Ako 2. c3 onda 2. ... de3+ 3. Ke}
Lg2! i bijeli je skakaé do kraja spu-
ten u svojim aktivnostima.

aaa. 3) EASY

ee

Skakaéu je tesko da se bori sa uda-
ljenim slobodnim pjeSacima i zato cr-
ni stvara slobodnjaka,

3. a3 b5 4, Sfl a5 5. Sd2 ad! 6. Se4+

Oéajanje. Prijetilo je 6. ... b4.

6. ... Le4: 7, ded b4! 8. Kd2 ba3 9,
Kel g5. Bijeli predaje.

U partiji FLOHR?LEVEMFIS, Mos-
kva 1939. godine, bijeli je lovac zauzeo
jaku poziciju. On ima vazne dijago-
male i aktivno pomaze svojem kralju
da se probije u protivnicki tabor.

a Oe
YY a

wary y x
em wale
a0) ia
Wd

We, Was Gilles Yi

 

 

 

484

  

Y

 

 

 

 

 

1. Kf2 Keé 2. Ke3 Sf8

Crni je prinuden da propusti bije-
loga kralja na jaku poziciju d4. U
sluéaju 2. ... Kd5 3. Kd3 f5 slijedilo
bi 4, Lg7 i skakat je patiran. Poslije
4. ... g5 5. Ke3 crni da bi oslobodio
skakata mora prevesti kralja na f7.
Tada bi, zaStitiv$i svoga f-pjeSaka, bi-
jeli mogao jo& efektnije djelovati u
eentru i na daminom krilu. Medutim
pravilno je bilo 2. ... Kf5 3. Lb4 h4t.

3. Lb4 Sd7 4. Kd4 Sb6

Ako 4, ... Kf5 onda 5. Ld2! Sb6 6.
bal.

5. g4 hg4 6. hed £5 7. 25! Sd5 8. Ld2
Kdé 9. b3! b4 10. Ke4 Kc6é 11. Lel Sc3?

Pravilno je bilo It. ... Kdé6.
12. Lb2 1
Ne 12. Kb4: zbog 12. ... Sa2+.
12. ... Se2 13. Le5 Sci 14. Lb8!

Bijeli se ne Zuri da uzme pjeSaka,
jer bi na 14, Kbé4: slijedilo Kc6é?d5?e4
sa daljim $d3}.

14. ... Sa2 15, La7 Sc3 16, L@3 Se4
17, Ld4 Sg3 18. Le3 Se4 19. Kb4: Kd5

Crni se sprema da blokira pjeSaka.

20. Ka5 Kc6 21. Ka6 Sc3 22. Ld2 Sb
23. b4 Sd6 24. Lel Sb5 25. Lb2 ;

U nadi da ¢e upasti na e5. Intere-
santno je pratiti kako majstorski Flohr
iskori§tava svojeg lovca da bi sputao
djelovanje neprijateljskog skakaéa.

25. ... Sc7+ 26. Ka5 Sb5 27. L£6 ScT
28. Le5 Sd5

Ako 28. ... Sb5 onda 29. Ka6 sa sli-
jedecim Ka6?a7.

29. b5+ Kb7 30. Ld6 Ka7 31. b6+
Kb7 32. Kb5 Sbé6: 33. Kc5

Bijelom kralju je otvoren put na
kraljevo krilo.

33. ... Sad+ 3. Kd5 Sc3+ 35. Keé
Kc6 36. Le5 Se4 37. Kf7 Kd5 38. Kg6:
Keé 39. Kh7 Sg3:-+ 40. fg5!. Crni pre-
daje.

A sad evo sludaja kad se skakaé po-
kazuje kao jaéi:

 

485

      

ne
meee
by 7

 

 

 

Na dijagramu je pozicija koja je
nastala u jeduoj BOTVINIKOVOJ par-
tiji u Moskvi 1936. godine.

Zbog tega je u toj poziciji prednost
na strani bijeloga? Zbog toga Sto su
pjeSaci blokirani, nema slobodnih pje-
Saka koji bi odvukli skakata i pjeSaci
cmoga na kraljevom krilu zauzimaju
polja lovéeve boje. Sve te injenice
opredjeljuju odlucujuéu prednost ska-
kaéa nad lovcem. Kao Sto je pokazao
Botvinik, bijeli je mogao postici for-
siranu pobjedu pomo¢u:

19%
1. Ke3

Oslobada put skakatu.

1. ... Lb7

Na 1. ... Ld3 2. Sd4 be5 3. be5 ded
4, Sb3.

2. c6 Les!

Sa. ciljem da se brani polje e6.

3. Sd4 Ke7 4. Kb3!

Ali ne 4. Sb5? zbog 4. ... Kd8 5. Sa7
La6 6. b5 Lce8 7. Kd4 Ke7! 8. Sc8:+ Kd8
i bijeli ne moze dobiti.

4. ... Kd8 5. Ka4 Ke7 6. Kb5 i po

slije manevra Sd4?c2?a3?c4?b6: po-
bjeda bijelog ne izaziva sumnje.

*

Lovac kontrolira samo polja jedne
boje. Ako nema drugog lovca, polja
suprotne boje obitno brane pjesaci i
kralj. Kad se svi pjeSaci nalaze na po-
Ijima lovéeve boje, stvara se Citav
kompleks slabih polja. U takvim pozi-
cijama skakaé je obiéno jadi od lovea.

Pogledajmo zavrSetak partije ZU-
BARJEV?ALEKSANDROV, Moskva
1915.

 

486

   

ABAD BAR
ao ae

Prije svega bijeli centralizira svojeg
kralja.

1. Kf2 Ke7 2. Ke3 Kd8 3. Kd4 Ke7
4. Ke5 Lc8

Slijedeci zadatak bijeloga sastoji se
u tome da jo$ bolje oslabi protivnitke
pjeSake.

5. Sb4 Lb7 6. g3 Lc8 7. Sd3 Ld7 8.
Sf4 26 9. Sh3!

Izaziva novo oslabljenje.

 

 

 

 

196

9, ... h6 10. Sf4 g5 11. ShS Le8 12.
Sf6 Lf7 13. Sg4 h5S 14. Se3 Lg6 15. hat

Fiksira protivni¢ke pjedake na bije-
lim poljima.

15. ... gh4 16. gh4

Sad ce bijeli modi napadati dva ob-
jekta.

16. ... Le4 17. Sfi Lf3 18. Sd2 Le2
19. Sb3 Lg4 20. Sd4 Lh3 21. Se2 Lf5
22, Sf4 Lg4 23. b4 Kd7

Kralj je prisiljen da napusti opo-
ziciju.

24. Kb6 Lf3 25. Ka6: Kc6 26. Seé:.
Crni predaje.

*

Na kraju pogledajmo konaénice u
kojima obje strane imaju po dvije
lake figure.

Ako je pozicija otvorena a jedna
strana uspije ostvariti slobodnog pje-
Saka, dva lovea predstavljaju straho-
vitu snagu. Oni efektivno potpomazu
napredovanje slobodnog pjeSaka i pa-
raliziraju manevre protivnika.

Evo konaénice iz partije SULTAN-
BEJEV?FLOHR, 1933. godine:

487 {lg A e Bo ge
Ma Ol me
vane
ee

a fat &
Am ms
?Ao Be
a YG FES)

Crni je odlucio da napadne pjeSaka
b3 s tim da bi ga prisilio da se po-
makne na b4 a zatim da dovede svog
kralja na b5. Da bi to sprijecio, bijeli
je primoran da prebaci skakaéa na c3
cime gubi pje$aka b4. To dozvoljava

 

 

 

 

 

 

_ crnome da stvori udaljenog slobodnog

pjegaka i postigne pobjedu. Slijedilo
je:

1. ... Kg6 2. Kg2 Ld5 3. b4 Kf7 4.
Sg3 Ke& 5. Se2 Kd7 6. Sc3 Kc6 7. Kh2
Lb3 8. Kg2 Le4 9. Kel

Bijeli kralj se ne mozZe pribliziti svo-
jem daminom krilu.

9. ... Ld3 10. Kg2 Le4 11. Sbl b6
12. Kgl Ld3 13. Sc3

Ako 13. Sa3 onda 13. ... b5!.

13. .,. Le7 14, Kf2 Lb4: 15. Se4: Le7
16. Sc3 Lh4+

Ne dozvoljava bijelom kralju da na-
pusti kraljevo krilo.

17. Kgi Le4 18. Kg2 a5 19. Kgl b5
20. Kg2 h5 21. Kgl Lb3 22. Kg2 b4 23.
SeZ Ld5+ 24. Kfl Le4.25. Lel

Oéajanje.

25. ... Lel: 26. Kel: Le2: 27. Ke2: a4.
Bijeli predaje.

Slijede¢i primjer je konaénica iz par-
tije meta EUWE?ALJEHIN 1937.

Ako se pjeSaci nalaze na jednom
krilu i blokirani su, tada dva lovca
he osiguravaju odlucujucu prednost.

 

 

 

 

Aljehin, koji ima pjeSaka manje, po-
stize remi:

1. ... K£7 2. h4 g5!

Ne dozvoljava h5 i Lf4, Sto bi oslo-
bodilo bijelog kralja od obrane po-
Ija e3.

3. Lh5+ Ke7! 4. Le Lb7

Bijeli ne moze pojatati pritisak i
slijedecim potezom predlaze izmjenu
lovca za skakata.

5. Le5 Se5: 6. de5 gh4 7. Kgl La6 8.
Kh2 Kf? i partija je zavrsila remi.

_, NAPOMENA NAKLADNIKA: Autor je u originalnom djelu dao opiir-
nijt prikaz konaénica, no bududi da u jugoslavenskoj Sahovskoj literaturi
postoji kompletna obrada tog dijela partije, to je kod redakcije ovog
izdanja izostavijen izvjestan broj osnovnih konaénica, a da time kom-
pletnost djela, prema njegovoj namjeni, nije nista izgubila.

197
 

 

PREDGOVOR CETVRTOM DIJELU

Kao Sto nam sam naslov poglavija govori autor je teziste
prebacio na strategiju odnosno na strateske ideje u otvorenju.
Materijal koji je sakupljen u ovom poglaviju pailjivo je odabran
i njime se mogu sluziti svi igraci nizih kategorija, no i igraci
viSih kategorija sve do majstora naci ée veoma interesantan
materijal za samostalnu analizu.

U Sahu je teorija otvorenja najosjetljivije poglavlje. Ne zbog
specijalnih finesa u tom podrucju veé najvise zbog toga sto se
tu materija neobiéno brzo i koji puta korjenito mijenja, pa po-
jedine varijante izlaze iz upotrebe kao slabije ili-su i direktno
aborene. Zato smo pokusali da uz najkritiénije momente damo
svoje napomene bazirane na danasnjem stanju teorije otvaranja.
Medutim, sve nije moglo biti obuhvaceno tim napomenama zbog
ogranifenog prostora i vremena, Onima, koje zanima dublji
studij teorije otvorenja, preporucujemo niz izvrsnih djela iz te
oblasti koja ée im dati odgovore na sve probleme i pitanja. To
su u prvom redu éetiri Pachmanove knjige u kojima su obradena
sva otvorenja, zatim postoji na nasem jeziku izvrstan prirucnik
pod nazivom »Moderna teorija otvorenja« od Maroviéa i Susica,
i izvrsna »Teorija otvorenja« od Keresa na njemackom jfeziku
(kao i Pachman). Koga zanimaju posebni problemi u nekom otvo-
réenju preporucujemo mu monografije pojedinih otvorenja kao
npr. Damin gambit i Primijeni damin gambit od NejStata, Griin-
feldova indijka od Estrina, Kraljeva indijka od Judoviéa (ili
starijeg datuma od Pirca), Obrana dva skakaéa od Petrosjana i
Estrina itd.

Vrhunski igraci moraju redovito pratiti Sahovsku periodiku,
tj. Gasopise itd. da bi uz svo znanije bili u toku zbivanja moderne
teorije otvorenja.

Ovo poglavlje bez obzira na svoju djelomiénu neazurnost
ipak sadrzi ono najvrijednije u teoriji otvorenja, a to su ideje

199
 

 

 

koje nikad ne zastarjevaju. Autor je u komentarima izvanredno
naglasio sve kritiéne momente i metode njihovih tretmana. Oso-
bito su naglaseni i lijepo obradeni prijelazi iz otvorenja u sredi-
Snjicu, a to je u modernom Sahu kritican momenat. Naime, pri
prijelazu u sredisnjicu mora biti jasan Citav daljnji plan partije,
a mnogo puta je ono Sto se zbiva dalje od tog momenta Cista
tehnika, koja je danas na zavidnoj visini. Taj prijelaz je problem
éak za istaknute majstore i zbog toga zelimo na-kraju joS jednom
naglasiti da de u ovom poglaviju naci zanimljivi materijal Sahisti
svih kategorija i titula.
Prevodilac

=

Cetvrti dio

O PROBLEMIMA OTVORENJA I SREDISNJICE

OTVORENE IGRE

Prouéavajudi strategiju doSli srao do
wakliuéka da se protivniku ne moze
panijeti odluéujuci udar u ranom sta-
diju partije ako on, naravno, ne utini
krupnu gresku. U poéetku je potrebno
postici izvjesnu pozicionu prednost a
tek watim graditi planove osvajanja
iweterijalne prednosti ili jo3 vise, »za-
pobljavanje« neprijateljskog kralja. Pa
ipuk, bez obzira na to, postoji grupa
otvorenja u kojima jedna stranka

(najée&ce bijeli), tezi da zrtvom jed-
noga ili dva pjcSaka ili ¢ak figure
zahvati inicijativu i razvije brzi na-
pad.

Ova otvorenja vezana sa zrtvama
bila su osobito popularna u 18, i 19.
stoljecu. Njih su nazivali gambitima
(naziv dolazi od talijanskog: »dare il
gambetto«, Sto znaci: »podmenuti no-
gu«),

»SIJEDI« KRALJEV GAMBIT

U stara vremena su gambiti obiéno
sodil| k& o&troj kombinatornoj igri.
Medutim postepeno trijezna analiza
partija poklonika gambita je pokazala
iy su ta*otvorenja donosila uspjeh sa-
mo gato Sto vjeStina obrane u to
wrijeme nije bila na osobitoj visini.

Pogledajmo s te tatke gledanja sli-
jedecu partiju koja je bila odigrana
1451. godine u Londonu:

ANDERSSEN?KIESERITZKY

1. ef e5 2. £4
Hijeli pocinje nastup u centru. Po-
slije 2.... ef4 on desto uspijeva da po-

ferom d2?d4 zahvati centar i vrativéi

u mnogim varijantama pjeSaka poéne
opasan napad po f-liniji. Smioni ispad
lovéevog pjeSaka ima i svoje lose
strane. Njim se oslabljuje kraljevo
krilo, Medutim, majstori proSlosti, za-
neseni svojim napadackim idejama,
nisu pridavali osobiti znacéaj centru.
Pod svaku cijenu matirati protivniékog
kralja ? bila je njihova stvaralatka
deviza.

2.... ef4 3. Led
Lovéev gambit.
3. ... Dh4+

Poslije ovog Saha bijeli astaje bez
rohade, ali sé pokazuje da je crna
dama iskljutena iz igre. Zbog toga on

201
 

 

mora gubiti tempove da bi odveo da-
mu ispod udaraca neprijateljskih fi-
gura. Suvremena teorija ne preporu-
Guje da se pod svaku cijenu zadrzi
Zrtvovani pjeSak, nego da se u odgo-
varajuéem momentu protivzrtvom iz-
jednati pozicija ili ¢ak zadobije ini-
cijativa. Evo jedne od sigurnih meto-
da obrane u lovtevom gambitu: 3. ...
Sf6 4. Sc3 c6 5. Df3 (u sluéaju 5, De2
d5 6. ed5+ Le7 7. dceé Sc6: 8. Sf3 0-0
9, 0-0 Lc5+ 10. Kh! Lg4 crni ima
osjetnu prednost u razvoju) 5. ... d5
6, ed5 Ld6é 7. d3 Lg4 8. Df2 0-0 9. Lf4:
Te8+ 10. Kfl b5 i crni ima inicijativu.

4. Kff b5

Protivirtva ¢iji je cilj da se ¢im
brze razvije bjelopoljni lovac.

5. Lb§: S£6

Zanesen takti¢kim udarom crni izne-
nada odustaje od svoje ideje. Nedo-

sljednost i odsustvo planske linije u
igri brzo biva pravedno kaznjeno.

6. Sf3 Dhé 7. d3 Sh5

Sa prijetnjom Sg3+. Radi ove ele-
mentarne prijetnje, koja se lako brani,
crni je iskljucio iz igre svojeg skakac¢a
i damu.

8. Sh4 Deg5 9. Sf5 c6 10. 24! Si6
Bolje je bilo 10. ... g6.

ll. Tgl!! cb5 12. h4 Bg6 13. h5 Ded
14. DF3 Sg8 15. Lf4:

Gambit se potpuno opravdao. Crni
je zaostao u razvoju a figure bijelog
su se veé pripremile za odludéujudi na-
pad.

15. ... Df

Crni masta samo o napadu pod sva-
ku cijenu.

16. Sce3 Le5 17, Sd5

Ovdje se moglo rijeSiti partiju pro-
zaitnim putem igrajuci 17. d4 i Sd5,
ali Anderssen je bio zanesen krasnom
kombinacionom idejom:

17, ... Db2: 18. Ld6! Dal:+ 19. Ke2
Lgi:

Neophodno je bilo 19. ... Db2!.

202

 

=
ao
>

ie
489 i Y

So we |

   
 

bay

oe
Y mn Uy ae
Yo OAV

 

 

 

 

 

 

20, e5! Sa6 21. Sg7:+ Kd8 22. Df6+!
Sf6: 23. Le7 mat.

Zahvaljujucéi sjajnoj zavrsnoj kom-
binaciji partija je dobila naziv »bes-
mrtna«!

Medu sovjetskim velemajstorima
svojevremeno su Zeljeli oZiviti Kraljev
gambit Keres i Bronstejn, a sada i
Spaski.

BRONSTEJN?DUBINJIN
(Lenjingrad 1947)

1. e4 e5 2. £4 ef4 3. Sf3 g5

U Zelji da zadrzi pjeSaka viSe. LoSa
strana ovog napredovanja sastoji se
u tome Sto ono osjetno oslabljuje po-
ziciju crnoga kralja (gambit Kieseritz-
kog). U proglosti je bila popularna
ideja obrane pjeXaka f4 skakatem. U
tom sluéaju bi moglo slijediti 3. ...
Sf6 4. e5 Sh5 (skakaé ide na rub plote
ali bijeli to ne moze iskoristiti) 5. d4
d5 6. c4 Sc6 7. cd5 Dd5: & Sc3 Lb4 9.
Kf2 Le3: 10. bc3 Lg4 11. Le2 0-0 12.
Sg5 Le2: 13. De2: f6! sa jednakom
igrom.

4. h4

Odmah se okomljuje na pjeSaka koji
brani crnu prethodnicu na f4. Ako bi-
jeli edustane od ovog miniranja npr.
potezom 4. Le4, onda Philidorova vwa-
rijanta daje crnome ¢évrstu poziciju:
4. ... Lg? 5. h4 hé 6. d4 d6 7. c3 S

uspijeva da rohira na drugu stramu.
4. ... 24 5. Se5 h5

Izv. varijaitta »dugi bit«. Bolje je

bilo zavrgiti razvoj kraljevog krila pu-

  

tem 5. ... Lg7 6. d4 Sf6 7. Le4 d5 8.
edS Sh5! 9, Sc3 0-0.
6. Led Th7 7. d4 Lh6 8. Sc3 Sc6

x) 2@@e A
Bakavare
a 2 s&
24 wf
Gah smal

sng aoe

400

 

 

no
M

   

 

 

9. SET:

Mijeli realizira osnovnu strateSku
ideju Kraljevog gambita, koja se sa-
stoji u napadu na tacku £7 1 otvaranju
{-linije.

9. ... Tf: 10. Lf7:+ Ké7: 11. Lf4:!
114: 12, 0-0 Dh4: ;

Poslije 12. ... Kg7 13. Tf4: sa dalj-
njim Dd2 i Tafl bijeli takoder ima pri-
jeteci pritisak.

13. Tf4:+ Kg7 14. Dd2 d6 15. Tafl
6d8 16, Sd5 Ld7 17. e5!

Treba otvoriti nove linije i dijago-
nale.

17. ... deS 18. deS Le6 19. e6! Ld5:

Situaciju crnog ne olak&Sava ni 19.

. Seé: 20. T&7+ Kh8 21. Dc3+.

20. Te7+! Sf: 21, Tfi:+ Kh8 22.
We3+ Sis 23. Tf6: Df6: 24. Df6:+ Kh7
2S. DIS+ Kh6 26. Dd5: Kg6 27. Ddi7.
Crni predaje.

Slijedeéa partija je odigrana na
NVI prv. SSSR i ona je pobudila
sumnju medu privrzenicima Kraljevog
gambita. Od tog vremena je proslo vie
fe od 10 godina, ali Keres se nije
usudio vige ni jednom primijeniti otvo-
renje koje mu je nekad bilo tako
drago,

KERES?ALATORCEV
(Moskva 1950)

1. ef e5 2, £4 ef4 3. Sf3 Le7 4. Let
Sfé

»Restauracijax starog Cuninghamo-
vog gambita. Ranije su igrali 4 AS
Lh4+ i poslije 5. g3 fg3 6. 0-0 gh2+
7. Khi d5 8. ed5 Lf6 9. a4 Se7 10. Sg5!
0?0 11. Dh5 bijeli je dolazio do opas-
nog napada. Treba primijetiti da se
mi éesto susrecemo sa »ozivljavanjem«
varijanata koje je teorija potisnula u
grupu nekorektnih.

5. 5

U partiji Podgorny-Stuhlik bijeli je
nastavio 5. Sc3 Se4: 6. Se5 Sd6 7.
Lb3 Lh4+ 8. g3 fg3 9. 0-0 gh2+ 10.
Khi sa opasnom inicijativom zbog
otvorenih linija i dijagonala. Pa ipak
je obranu crnoga moguée pojaéati po-
tezom 6. ... $g6 umjesto 6. ... Sdé6.
Poslije 7. d4 d6 8 Sd3 c6 9. Sf4: d5
10, Ld3 Sd7 11, Sh5 g6! itd. bijelom je
tesko pojatati napad. Dobro je bilo
i mirno 5. 43 d5 6, ed5 Sd5: 7. Ld5:
Dd5: 8. Lf4:.

5. ... Sg4 6. 0-0
Loge je 6. h3 zbog 6. ... Lh4t.
6. ... Sc6 7, d4 d5 8. ed6

Bolje je bilo 8. Le2 da bi poslije 8.
... Se3 9, Le3: fe3 10, c3 vratio Zrtvo-
vanog pjegaka. U tom sluéaju bi na-
stala jednaka pozicija. No, da li vri-
jedi izabrati otvorenje vezano sa ir-
tvom pjegaka da bi se zatim Cinili na-
pori za njegovo vra¢éanje i postizanje
jednakih Sansi, Nije ni ¢udo da se u
praksi suvremenih ozbiljnih takmite-
nja Kraljev gambit susreée tako ri
jetko.

8. ... Ld6: 9. Sc3

Poslije 9. Tel+, Sto preporuta Ke-
ves, u partiji Bimmer?Mahatek  sli-
jedilo je 9. ... Kf8!_ 10. Sc3 Lf5 11. h3
5! 12. La3 Ld3: 13. Dd3: g5 sa dobrom
igrom crnoga.

9, ... 0-0 10. Se2 Se3 11. Le3: fe3
12. a3

Trebalo je nastaviti 12. Dd3 De7 13.
Tael Lg4 14. Sg3 Tae8 15. Sf£5 Lf5: 16.
Df5: i protivigra bijeloga je u neku
ruku izvjesna kompenzacija za protiv-
nitkog pjeSaka vise.

12. ... Df6l

203
 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

EZ O7 ra
bi ma aA 4h
ae a
Pot 1" man
4 y GE : GL, Bo}
wars |
13. Da3

Na 13. Se5 crni se spremao da odigra
13. ... Dhé 14. Tf: Tf7:! 15, Lf7:+
Kh8 16. Lb3 Le5: 17. de5 Lg4 18. h3
Td8! 19. Del Le2: 20. De2: Sd4! i opas-
ni slobodni pjeSak odlucuje partiju.

FALKBEEROV

SCHULTEN?MORPHY
(New York 1857)

Morphy je bio najblistaviji predstav-
nik kombinatorne §Skole. Pa ipak paz-
ljivo proutavanje pokazuje da su se
kombinacije u njegovim partijama be-
zirale na pozicionim principima. On
je uvijek te#io da otvori linije za to-
pove i dijagonale za lovce. Radi posti-
zanja tog cilja Morphy je bez koleba-
nja zrtvovao pjeSake.

1. e4 ?5 2. £4 d5

Ideja obrane sastoji se u tome da
bi se otvorila dijagonala h3?c8 za lov-
ca i poslije 3. ed5 napredovanjem cen-
tralnog pjegaka oteZao razvoj neprija-
teljskih figura.

3, ed5 e4 4. Sc3 Sfé 5. d3 Lb4 6. Ld2
23

Otvara eliniju.

7. Le3: O?O0 8. Ld2 Lc3: 9. be3 Te8+
10. Le2 Lg4 11. 4

Spreéava potez Dd5:.
11. ... c6 12. deé Scé6:

204

13. ... Dh6 14. Taefl Lg4 15. h3 Lh
16, Sc3 Tae8 17. Sd5 e2! 18. Tf

Nije bilo dobro 18. Te2: Te2: 19, De2:
zbog 19. ... Sd4:!.

18, ... Lg3 19. c3 Sa5 20. Tee2: Lf2:+
21, Tf2: Sc4: 22. De4: c6 23. Sbh4 L£3: 24,
Tf3: Del+ 25. Kh2 Db2: i crni je dobio.

Pobjeda crnog izaziva duboki utisak.
Pa ipak u ovoj varijanti jos nije re-
éena posljednja rijeé. Pokusaj da se
pojata igra bijeloga poduzeli su mos-
kovski Sahisti. Tako je u partiji Va-
siljtuk?Muénik poslije 1. e4 e5 2. f4
ef4 3. Sf3 Le7 4. Le4 Sf6 5. e5 Sed 6.
De2 slijedilo 6. ... 0-0 7. Sc3 dé 8. d4
c5 9 e6 fe6 10. Le6é:+ Kh8 11. 0-0
Sc6 sa kompliciranom igrom.

Malo je istraZen nastavak 4. Sc3 (u-
tmjesto 4. Lc4). Praksa je ipak poka-
zala da Sah 4. ... Lh4+ nije opasan
za bijeloga.

PROTIVGAMBIT

 

 

"Rea a

 

eg po
S&B ai
2 7s Be

Morphyjeva strategija je doniiela
svoje plodove. Sve crne figure su iz-
vedene na borbene poloZaje dok bijeli
istovremeno nije zavrSio razvoj i nje-
gov je kralj zaostao u centru. Morphy
brzo postize pobjedu.

43. Kfl Te2:! 14. Se2: Sd4 15. Db1
Le2:+ 16. Kf2 Sg4+ 17. Kgl

Sada crni objavljuje mat u sedam
poteza:

17. ... Sf3+!! 18. gf3 Dd4+ 19. Kg2

Df2+ 20. Kh3 Df3:+ 21. Kh4é Sh6 22.
h3 Sf5+ 23. Kg5 Db5 mat.

 

 

 

KERES?PETROV
(Moskva 1940)

1. e4 e5 2. £4 d5 3. edd e4 4, d3 Sf6
5. Sd2!

Keresov pronalazak.

5, ... ed3 6. Ld3: Dd5:

iwniie je 6. ... Sd5: iako su iu

ee udaju poslije 7. De2+ Le7 8
Se4 0-9 9. Sf3 Sd7 10. 0?0 S7f6 M1.
Se5 bijele snage harmonitnije razvr
jene.

7. Sf Led E

Sprefava malu rohadu. Pa ipak je
avrsishodnije bilo 7. ... Le?.

8. De2+ De6 9. Se5 0-0 19. Sed Se4:
11. Ded: gé 12. b4

Priprema razvoj crnopoljnog lovca.

12. ... Le7 13. Lb2 Lf6 14. o?-?0!
Sc6 15. h4 h5

Ne dozvoljava otvaranje h-linije. Pa
ipak je Keres uspio da Zrtvom triju
pjeieka otvori dijagonale za svoje fi-
gure.

16. ga!

Ovaj ispad prisiljava crnoga da iz
mijeni svog crnopoljnog lovca.

16. ... LeS: 17. fe5 Dgd4: 18. De3 Sb4:

Ako 18. ... Le6 onda 19. Tdgl i 20. Dhé.

19. ?6! :

Otvara vazZnu dijagonalu za lovca i
ne daje protivniku mogucnost da blo
kira pjeSaka e5.

19. ... Sd5 20. ef7+ TE7: 21. Led!

 

aes Eel
q ky WH = Ys =
ys Coa

 

493

 
 
 
 

o fam
gle

iy

 

om a
# UY

2G

 

 

 

 

Harmoniéno djelovanje lovaca i te
&kih figura osigurava bijelome pobje
du. Skakaé ne moze uzeti damu zbog
22. Td8+ i 23. Th8 mat, a dama ne mo
¥e uzeti lovea zbog 22. Des+ TiS 23.
Dg6é: mat.

21. ... c6 22, Td5:! Ded:

Nije spaSavalo ni 22.
De8+ Tf8 24. Ld5:+!.

23. De8+. Crni predaje.

ed5 23.

TALIJANSKA PARTNA

Talijanska partija je kao i Kraljev
gambit jedno od najstarijih otvorenja.
Vee oko 5 stoljeéa ovo je otvorenje
izvrgnuto teoretskim istrazivanjima.
Zbog toga se ne treba cuditi Sto su
skoro sve tajne Talijanske partije ot-
krivene. Katkada se jo§ pojavljuju ko
jekakve pojedinatne novosti, ali one
nemaju principijelni znaéaj.

Osnovna pozicija Talijanske partije
nastaje poslije poteza:

1, e4 e5 2, SI3 Sc6 3. Le4

Posljednji potez bijelog, koji razvija
figuru, bez sumnje odgovara = princr
pima razvoja u otvorenju. Medutim,
on dozvoljava crnom da bez muke za-
vr8i razvoj:

3, ... Led 4, 3

Bijeli zeli da se potezom d2?d4 uévr-
sti u centru, ali poslije:

4. ... S£6! . ;

erni iskoristava pripremni potez bi-
jeloga za potetak protivnapada. Dalje
moe slijediti:

5. d4 ed4 6. cd4 Lb4+

205
 

 

 

 

Es as 2
ay Cah
eae mi
Fla cag,
Baeypay @
Le aay
|AgG @ oe

oy &
PO

Sada bijeli ima slijedece Hlapiver
1

494

 

  

 

 

 

7. Se3

Nastavak Greca, poslije kojeg se cr-
ni mora vrlo taéno braniti.

7. ... Sed: 8. 0?O! Le3: 9. d5!

Tzv. Mdllerov napad.

9. ... LE

Najbolji odgovor.

10. Tel Se7 11. Te4: d6 12. Lg5 Lg5:
13. Sg5: 0?0 14. Sh7:

Sada crni moze parirati napadacke
Zelie bijeloga putem:

14. ... L£5! 15. Te7:!

Losije je 15, Th4 zbog 15. ... Te?.

15. ... De?: 16. Sf8: Tf£8: sa izjedra-
éenjem.

Il

7. Ld2 Ld2:+ 8, Sbd2:

_Izgleda da bijeli moze biti zadovo-
Ijan. On ima jaki centar ali slijedi
udar koji ga razbija:

8... d5! 9. ed5 Sd5: 10. Db3 Sce7
11. O?0 0?O0 12. Tel c6 i poziciju mo-
zemo smatrati jednakom.

Usporedo sa sistemom 4. c3 susredée
se katkad varijanta 4. d3. Taj nastavak

EVANSOV

1824. godine engleski pomorski ka-
petan EVANS naSao je nevi plan u
Talijanskoj partiji. On je nastavljao
ne 4, c3 veé se trudio da to napredo-

206

su. temperamentni Talijani nazvali
»Giuco pianos, §to znadi »mirna igrac.
Na:

4. d3 d6 5. Sc3 Sf6 6. Lg5

ranije su nastavljali:

6. ... hé
%to je bijelome dozvolilo da poslije:

7. Lfé: Df6: 8. SdS Dd8 9. c3 i 10.
d4 postigne beznaéajnu inicijativu u
centru.

Novu rijeé u toj varijanti je rekao
EUWE uw partiji sa BLAUOM, Svicar-
ska 1956. godine, gdje je umjesto 6....
hé eksprvak svijeta odigrao:

6, ... Sa5
Zatim je slijedilo:
7. Lf6: Df6:! 8. Sd5 Dd8 9. b4 cé

xuawen &
mali biama

 

 

495

 

FLOW &
8 ahaa
ae Fax
Oe 7h

Dalje se partija razvijala:

10. be5 Sc4: 11. de4 cd5 12. cd3 DaS+
13. Dd2 Ded: 14. 0?0 0?0 15. Tabl b6
16. Tb3 La6 i poslije Tac8 crni je za-
hvatio c-liniju i zavladao inicijativom.

Nije li bijeli mogao pojatcati igru
potezom 12. cd6é (umjesto 12, cd5?)
TeSko da se moze o tome govoriti zbhog
jednostavnog odgovora crnoga 12. ...
de4!. Ne postize cilj ni 12. Dd5: na&to
je Euwe preporucio 12. ... Da5+ 13.
Kfl Dc5: 14. Dc5: de5 15. Sed: Leé! itd.

 

 

 

GAMBIT

vanje ostvari sa tempom uz prethod-
nu irtvu pjeSaka.

Evo kako je Evans oformio svoju
ideju:

1. ef e5 2. S£3 Sc6 3. Lcd Lc5 4, b4
Lb4: 5. 3

Evansov gambit (tako je nazvano
nova otvorenje) postigao je ogromnu
popularnost i postao je opasno oruzje
u rukama majstora kombinatornog
stila. Labourdonais, Morphy, Anderssen
i kasnije Cigorin postali su revnosni
poklonici ovog otvorenja. Pogledajmo
kako su Evansov gambit tretirali $a-
histi proSlog stoljeca:

De RIVIER?JOURNEAU
(Paris 1848)

1, ef e5 2. SE3 Sc6 3. Led LeS 4. b4
Lb4: 5. c3 La5 6. d4 ed4 7. 0?0 Sf6?
8. La3 dé 9. e5 de5 10. Db3 Dd7 11. Tel
e4 12, Sbd2 Lc3: 13. Sed: Lel: 14. Tel:
Kd8 15. Seg5 Sa5

 

 

496 |g g ay

 

aus
BS Ph

 

 

 

 

 

16. Se5! Sb3: 17. Sef7:+ Df7: 18.
Sf7:+ Kd7 19. Lb5+ c6 20. Te7 mat.

U toj veoma razuniljivoj partiji ko-
joj ne treba komentara pokazale su
se sve koristi i prednosti Evansova
gambita. Bijeli sa temmpom potinje
borbu za centar i uspijeva da brzo raz-
vije lovca na a3. Crni nije rohirao
i njegov kralj brzo postaje objektom
napada neprijateljskih figura.

Postepenec su, medutim, bile razra-
dene prave metode obrane, pri kojima
je bijelom bilo te&ko postici prednost.

Prvi idejni udar Evansovom gambitu
je nanio Lasker. On je primijenio na-
ma ve¢é poznati princip borbe sa gam-
bitima: U pegodnom momentu vratio

je pjeSaka vise. Laskerovu ideju ilu-
strira slijedeca varijanta:

J. e4 e5 2. Sf3 Sc6 3. Le4 Led 4. b4
Lb4: 5. c3 La5 6. 0-0 d6 7. d4 Lbé! 8.
de5 de5

 

 

497

 

 

 

 

 

 

Bijeli moze vratiti pjebaka igrajudi:
Z Dd8:+ Sd8: 10. Se5: Le6 11. Sd2

ct je potpuno jednaka, ali crni
je, ako se mozemo tako jzraziti, posti-
gao psiholosku pobjedu. Umijesto to-
liko Zeljenog oStrog napada bijeli je
prisiljen da nastavi borbu u »dosad-
noj« konaénici.

Zbog toga su lfubitelji gambita, ne-
zadovoljni prelazom u konaénicu, pret-
postavili izmjeni 9, Dd8:+ napadatki
potez:

9. Db3

Iskustvo je medutim pokazalo da je
poslije:

9. ... Df 10. Lg5 Dg6 11. Ld5 Sge7
12. Le7: Ke7: 13. Lce6: Dc6: 14. Se5: De6
pozicija crnog povoljnija.

Sovjetski teoreti¢ari podvrgli su paz-
Wjivoj analizi poziciju koja nastaje po-
slije:

1. e4 e5 2. Sf3 Sc6 3. Led Lc5 4. b4
Lb4: 5. c3 La5 6. d4!

Umjesto 6. 0?0. Poslije najboljeg
odgovara:

6... d6
moguéa su dva ogranka:
I
7. Legs!

Potez Sokoljskog.

207
 

 

 

7. ... £6 8 Db3 fg5 9. Lg8: Df6 10.

de5 de5 11. 0?0 i napad bijeloga je u

vezi sa prijetnjom 12. Sg5:! vrlo opa-
san.

qn

7. Db3 Dd7 8. de5 de5 $. 0-0 Lb6 10.
Tdi De7 If. a4

Ovo je potez SapoSnikova, kojim bi-
jeli dugo Guva inicijativu, kao &to
svjedocte slijedece varijante:

1) ll. ,.. Leé 12. a5! Le4: 13. De4:
De5 14. Dfl! Sa5: 15. TdS Dc4 16. Te5:+
a zatim Tea5: sa materijalnom pred-
nogséu (Saposnikov?MezZgajlis).

2) 11. ... a6 12. a5! Lc5 (slabo
je 12, ... Lad: zbog 13. TaS: Sad:
14. Lf7:+ Kf8 15. Da2!) 13. La3 La3:
14. Sa3: Sf6 15. Ld5 sa osjetnim pri-
tiskom bijeloga u centru i na dami-
nom krilu (analiza Sapognikova).

3) 11. ... a5!? 12. Ld5 Le4 13. Td3
Leé 14. La3 Dfé 15. Sbd2 Sge7 16. Sc4
i crni je u potpunosti stegnut (Sapoa-
nikov? Veltmander, prv. RSFSR 1958).

Uzrok pote&ko¢a crnoga u navede-
nim varijantama sastoji se u potezu
5. ... La5. U sluéaju pravilnog 5.

Le? bijeli teSko da moze ra¢unati na po-

stizanje prednosti. U partiji STEJNSA-
PIR?NOAH borba je tekla ovako:

1. e4 e5 2, Sf3 Sc6 3. Led Le5 4, b4
Lb4: 5. c3 Le? 6. d4 Sa5!

x 28e
Aas
o

 

 

498

?

   

es
a
Tae i.

Ea

 

 

  

 

7. Se5: Sc4: 8. Sc4: d5 9. ed5 Dd:
10. Se3 Da5

Jako je takoder 10. ... Dd8 11. 0-0
Sf6 12. Dce2 0O?O 13. La3 Te8.

HH. 0-0 Sf6 12, Lb2 60 sa jednakom
igrom.

Ako bifeli umjesto 6. d4 odigra 6.
Db3, onda poslije 6. ... Sh6 7. d4 Sa5
8. Da4 Sc4: 9. De4: crni moze nastaviti
9. ... Sg4 10. h3 d5! sa ravnopravnom
igrom,

OBRANA DVA SKAKACA

Qsnovna pozicija obrane dva konja
nastaje poslije poteza:

L. e4 e5 2, 2, Si3 Sc6 3. Led Sf6

Crni potinje protivnapad ignoriraju-
ci _prijetnjc na tatku f7, Bijeli uspi-
jeva osvojiti pjeSaka, ali crni zahvaca
opasnu inicijativu u centru i na kra-
ljevom krilu. Da Ii crni postize dovolj-
nu protivigru zrtvujuci pjeSaka? Na to
pitanje teorija trazi odgovor veé cijelo
stoljece, ali sve do sada nije doSla do
évrstog zakljutéka. Kad zavr3ava otvo-
renje i borba prelazi u sredi§njicu, te
oretiéari se zadovoljavaju sa lakon-
skim ? »s oStrom igrom«.

Nama je vec poznata preporuka pre-
ma kojoj se u otvorenju jednom te is-

208

tom figurom ne smije uciniti nekolike
poteza za redom. Cetvrti potez bije-
loga u. partiji, koju cemo razmotriti
u daljem toku, protivurjeci ovom pra-
vilu. Ali u naSem primjeru borba se
razvija »protiv principa«. Potez 4. S25
vezan je sa konkretnom prijetnjom
koja prisiljava crnoga da se rastane
sa pjeSakom i postavi skakaéa na rub-
no poljé a5. Praksa je, medutim, po-
kazala da se sve to nadoknaduje sa
prednoS¢u u_ razvoju.

BAGIROV?NIKOLAJEVSKI
(Erevan 1960)

1. e4 e5 2. Sf3 Sc6 3, Let Sf6 4. Sod
d3 5. ed5 Sad

U vir opasnog napada uvlati se
erni kralj poslije 5. ... Sd5: 6. d4 Lb4+
(cilj poteza je da izazove c3 i oduzme
to polje bijelom skakaéu. Slabo je 6.
... ed4 zbog 7. 0-0 Le6 8 Tel Dd7 9.
Sf7:! K?7: 10. Df3+ Kg8 11. Te6:!) 7.
e3 Le7 8. Sf7:! Kf?: 9. Df3+ Ke6é 10.
De4! i od f2?f4 nema obrane.

Komplicirana ali slabo istraZena bor-
ba razbuktava se poslije 5. ... Sd4 6.
c3 b5 7. Lfl Sd5: 8. Se4]) Dh4 9. Sp3
Led 10. f3 Sf5 11. Lb5:+ Kd8 12. 0-0
Le5+ 13. d4 sa boljim Sansama bije-
loga (analiza Kopilova).

Sa potezom u partiji crni Zeli da
potisne bijele snage.

6. Lb5+

Bijeli znatno zaostaje u razvoju u
sluéaju 6. d3 h6 7. Sf3 e4 8. De2! Scé4:
9, dce4 Le5 10. Std2 0?0 11. Sb3 Lg4
12. Dfl Lb4+! 13, c3 Le7 14, h3 Lh5
15. g4 Lgé 16. Le3 Sd7! sa slijedecim
Se5.

6. ... c6 7. dce6 bce6 8 Le2

O potezima 8 Ld3 i 8. Df3 gledaj
slijedeée primjere.

8. ... hé 9. Sf e4 10. Se5 De7 11. £4
cf3!

Crnom je vazno ? da bi iskoristio
svoju prednost u razvoju ? da stvori
linije u centru i da ligi skaka%a na ¢5
njegovih uporigta,

12. Sf3: Ld6 13. 0-0 0-0 14. Sc3 a6

Crni ima namjeru da poslije c6?c5
| Lb? pojaéa poziciju svojih figura.
Potezom wu. partiji on spretava Sb5, sto
hi za sobom povuklo izmjenu aktivnog
lovea na dé.

15. d4 c5 16. d5

Zamisao bijeloga da Jlikvidira priti-
sak protivnika po dijagonali hi?a8
potpuno je logiténa, Treba primijetiti
da ju je Spaski u partiji sa Gellerom
proveo poslije odgovaraju¢e pripreme:
16. Khi Lb7 17. Le3 Tad8 18. Igl! Tfe8
19. Tel Sc6 20. d5 Sb4. Uskoro je crni
vratio pjeSaka i postigao remi. Medu-
tim umjesto 16. .., Lb7 Geller je mo-
gao pomocu 16, ... Te8 otezati protiv-
niku razvoj daminog krila.

16. ... Lb7 17. Khi Tfe8 18. b3

14 Skola Sahovske igre

U éelji da se pod svaku cijenu za-
drzi pjeSak d5. Ali, kao Sto ée kasnije
postati jasno, ovaj potez ima svoju
losu stranu.

18. ... Tad&

Crni se mo%e mirno pozabaviti sa
centralizacijom svojih snaga stvarajuci
idealne uvjete za kombinatorne udare.

19. Le4 Sc4: 20. bc4 Lc8

»xCrnac je svoje ucinio« ? u taboru
Bagirova oslabljena su bijela polja i
damin lovac se prevodi na aktivniji
polozaj.

21. Dd3 Sg4!

Provocira oslabljenje polja g3 i na-
vlati pjeSaka na h3.

22. h3 Sf6 23. Le3 Lf5! 24. Dd2 Sed!
25. Se4: Te4: 26. Df2 :
Posredno &titi pjeSaka c4 jer ne ide
26. Tc4: zbog 27. Sd2. Ali slijede-

éim " potezom ernf rugi sve nade bije-
loga:

26, ... Lg3 27, Del
Neslavna pozicija na bijelu damu.
27, ... Dd7 28. Sd2 Thé 29. Lf?

Ako 29. Sf3 onda 29. . Te4: 30.
Lc5: Lh3: sa brzim krajem. U partiji
je crni proveo jednostavan ali efektan
takti¢ki udar:-

499

 

29. ... Th3:+! 30. gh3 Le4+ 31. Dg?
Dbh3:+. Bijeli predaje.

I u slijedeéem primjeru je odluéu-

juéem napadu prethodila moéna kon-
centracija snaga u centru:

209
 

 

 

SOSNIN?GOLOVKO
(Moskva 1944)

1. ef e5 2. Si3 Sc6 3. Led Sf6 4. Sg5
d5 5. ed5 Sa5 6. LbS+ c6 7. dc6 be6 8.
Le2 h6é 9. Sf3 e4 10. Se5 Ld6 11. d4

U ovoj varijanti crni takoder zahva¢a
Inicijativu.

11. ... ed3 12. Sd3: Dc7 13. h3

Poslije »normalnogs razvojnog pote-
za 13. Sd2 crni postize veliku prednost
putem 13, ... 00 14. b4 Sd5! 15. Lb2
Sb4: 16. Sb4: Lb4: 17. 0-0 Td8! 18.
Ld3 Df4! kao Sto se desilo u_ partiji
Spielmann?Cohn, Stockholm 1909.

13. ... O09 14. OO LES!

Dobro je takoder 14, ... Tb8. Poslije
15. Sc3 c5 i Td8 crni ima snazan pri-
tisak zbog toga sto je bijelom teSko
zavrsiti razvoj svojeg daminog Kkvila.
Na 16. b3 moze slijediti 16. ... c4!.

15. Sd2 Tad8 16. b3 Tfe8 17. SE3 c5
18. Tel c4! 19. be4 Sc4: 20. Lfl Se4

 

 

 

 

21. Ld2
Prijetilo je 21. ... Sc3. Ako 21. Le3
onda najbrze odlucuje 21. ... Sc3 i

La3. Svojim posljednjim potezom bi-
jeli postavija protivniku jednostayvnu
zamku.

21. ... Sed2; 22. Sd2: Lh2+ 23, Khl

- Led!

Bijeli sé ctito nadao 23. ... Td3:?
24. Te4:!. Poslije poteza u partiji nje-
gova se pozicija brzo regi.

24. Tc! Le3 25. B£3 Ld2; 26. D£5: Lel:
27, Sel: g6 28. Db5 Sf2:+ 29. Kgl Sh3:+!

210

30. gh3 Tel: 31. Tel: Dg3+ 32. Lg2
Del:+ 33. Kh2 Df2. Bijeli predaje.

PANJCENKO?VITOMSKIJ
(Dopisni turnir 1957/58)

1. e4 e5 2. S£3 Sc6 3. Led S£6 4. Sg5
d5 5. ed5 Sa5 6. Lb5+ c6 7. dc6 be6
8. Le2 h6 9. Sf3 e4 10. Se5 Dd4

Stari potez kojeg rado primjenjuje
Geller.

Ml. f4 Le5 12, TE

Crni je postigao mnogo: on je za-
vladao inicijativom i prisilio je bije-
loga da odustane od rohade na kra-
ljevu stranu. Medutim, ¢ini se da je
njegova inicijativa na zalazu. Bijeli pri-
jeti da pomocu c3 i b2?b4 osigura
svoju materijalnu prednost. Geller je
u nizu partija sa uspjehom primijenio
Steinitzoy nastavak 12. ... Dd8, ali
poslije pravilnog 13. c3! Sd5 14. Dad!
0-0 15. b4 Dh4+ 16. Kdl! bijeli uspi-
jeva da zadrzi svoje materijalne do-
bitke (Bahmatov?Stejn, Kaluga 1955).
Zbog toga je u ovoj partiji crni pri-
mijenio novu ideju: bez obzira na pri-
jetnju c2?c3 on nastavija napadati.

12, ci eS!

zee gel e
BP
Oe

ee E

nee
eee
WEL |

Taj potez nije bez pozicionih osnova.
Crni #eli na taj natin podrovati upo-
rigte neprijateljskog skakata ? pje-
Saka f4, ali zajedno s tim on oslabljuje
svoje kraljevo krilo i otvara fliniju za
hijelog topa.

13. c3 Dd6 14. d4!

Direktan dobitak figure 14. b4 ne
osigurava bijelome prednost, kao sto

 

  

 

  

je pokazala partija Krom?Vitomskij.
Nakon 14, ... gf4 15. Sf7: Kf7: 16, bc5
Dc5: 17. d4 ed3 18. Dd3: Lf5.

14, ... Lb6 15, fg5

Razumljiva je Zzelja bijeloga da ¢im
prije otvori liniju za svojeg topa. Vi-
fe teSkoéa, medutim, protivniku bi
stvaralo 15. b4! Sb7 16. Sa3 sa snaZnim
pritiskom.

15. ... Sd5!

Ovo je uvod u vratolomne kompli-
Kacije.

16, SET:

U sluéaju 16. Tf7: Le6 i 17. ... 0-0-0
erni bi imao veliku prednost u razvoju.

16. ... Dh2: 17. Sh8: Dg3+ 18. Kd2!
Se3 19. Lh5+!

Na 19. Del crni je pripremio 19. ...
Sac4+ 20. Le4: Sce4:+ 21. Ke2 Dd3+
22. Kb3 Le6.

19. ... Kd8 20. T£8+ Ke7 21. Tf?+
Kb8& 22. Dhl Sac4+ 23. Ke2 La6é

Utisak je takav da je kralj upao u
matuu mregu iz koje se vise nece is-
kopreati. Ali bijeli ima spasonosnu
mogucnost:

24, Dh3! Sb2:+ 25, Kd2 Sbc4+ 26.
Ke2 Sb2+.

Crni ne moze poja¢ati napad i zato
remi.

KLOVAN?MASLOV
(Omladinsko momé. prv. SSSR 1951)

1. e4 e5 2. S£3 Sc6 3. Le4 Sf6 4. Sg5
a5 5. ed5 SaS 6, Lb5+ c6 7. de6é be6 8.
143!

Cesto se moze postici dobar rezultat
ako s? primijeni stara, osobito zabo-
ravijena varijanta. Evo jedne ilustra-
elie na tu temu,

Ovo je stara Birdova varijanta. Bez
obzira na to Sto posljednji potez ote-
tava bijelom razvoj daminog lovca, on
je u pozicionom smislu dosta osnovan.
Mlokira? se pjeSak e5 i sprectava se ne-
ugodno (kao Sto smo se veé u pret-
hodnim primjerima uvjerili) napredo-
vanje e5?e4. Tarrasch je takve poteze
niuzivaa »ruzni« i odnosio se prema
njima sa antipatijom, Sahisti naseg

vremena su tolerantniji. Ukoliko »ru-
Zan« potez nije bez pozicionih osnova,
on je potpuno opravdan. Odlutujuci
znacaj imaju ne formalni principi nego
ocjena slabih i jakih strana poteza.

8... Ld6?

Pravilan odgovor je 8... Sd5 9.
Se4 £5 10. Sg3 Sf4 s izvjesnom inicija-
tivom crnoga.

- Sc3!

Dosljedno blokira centar.

9. ... O09 10. Sce4 Sed: 11. Sed: Lc7

Crni namjerava provesti f7?f5, ali
bijeli takti¢kim putem likvidira tu
strateSku prijetnju. +

12, b4 Sb7 13. Dh5! h6é

Tek sad je crni primijetio da ne ide
13. ... £5 zbog 14. Lc4+ Kh& 15. Sg5.

14. g4!

Bitku za centar je dobio bijeli. Nje-
gov daljnji zadatak je da prede u na-
pad.

14, ... Sd6 15. Lb2 Se4: 16. Le4: Ddé
17. Le3 Le6 18. £4!

Odigrano energiéno i smijelo. Bez
obzira na kraljevu poziciju u centru
bijeli Zeli da pod svaku cijenu otvori
dijagonalu za svojega lovca.

18. ... ef4 19. g5! Ld5

[xe 2 eel
Oe
a me

va?
O7aym #Y

a
ao ee
RAR GY
io oe ge

 

 

20. gh6! Tfe8 21. hg7

Steta da je bijeli propustio mogué-
nost da krasno zavrsi partiju: 21. h74-
Kh8 22. Lg7:+! Kg?: 23. h8D+ Thé:
24. Tgi+ Kf6é 25. Dgi+ Ke6 26. Lf5+
Ke5 27. Lce8+! Kd4 (27. ... Ke4? 28.
D+ Kf3 29. Tz3 mat) 28. c3+ Kd3

211
 

 

29, DES+ Le4 30. La6é+ Ke2 31, De4:+
Kb2 32. Dbi+ Ka3 33. Db3 mat.

Udinjena netaénost ipak samo odga-
da pobjedu.

21. ... Te4s+ 22. Kdl £6 23. Tg1 Tee8
24. Tg6 Dd7 25. Tf6:

Jaée je bilo 25. Dh8+ Kf7 26. Tf6:+!
Ke7 27. Dh4. -

25. ... Dg7: 26. Kel

Razumljivo ne 26. Tg6 zbog 26. ...
Lf3+1!.

26. ... Le4 27, Tf4: Lg6 28. Tg4 Kf7
29. D£5+ Lf5: 30. Tg7:+ Ke6é 31. Te7: i
bijeli je dobio.
je dobio.

*

Pozicija koja je nastala u slijedecoj
partiji poslije osmog poteza je kamen
smutnje za teoretitare. Jedni tvrde
da se zytva kvalitete ne smije primiti,
a drugi smatraju Zrtvu nekorektnom,
Ali dok se teoreti¢ari svadaju, rijet
ima praksa:

SAJDULIN?VITOMSKIJ
(Dopisni turnir 1957)

1. e4 e5 2. S£3 Sc6 3. Le4 Sf6 4. Sg5
d5 5. ed5 Sa5 6. Lb5+ c6 7. dc6 be6 8.
Df3 cb5

Izazov je prihvacen. Najbolji je po-
tez 8... Tb8!. U partiji Ostrovjerhov?
Chaj bijeli je odluéio da uzme drugog
pjeSaka, ali poslije 9. Le6:+ Scé: 10.
De6:+ Sd7! 11. d3 Le7 12. S£3 Lb7 13.
Dad 0-0 14. Sbd2 Sc5 15. Ded £5 16,
Dh3 $d3:+! crni je postigao odlu¢ujucu
prednost. Bolje je 9. Ld3 kao 8to se
desilo u partiji Estrin?Ragozin, Mos-
kva 1955. ali i tada crni poslije 9. ...
hé! 10. Se4 Sd5 11. Sg3 g6! 12. 0-0
Lg7 ima perspektivnu poziciju.

9. Da8: Dd7 10. Df3! Lb7 11. De2 Le7
12. O?6 Sc6 13. c3 h6 14. Sf3

Ovaj se potez u vezi sa Sel i d2?d4
smatrao oborenjem Zrtve kvalitete.

14. ... e4 15. Sel Se5 16. d4 Sf3+!
17, gf3 ef3 18. De5 0?0!

Ranije su igrali 18. ... Se4.
19. Lf4 Te8

212

 

  

 

 

 

503
ane ©
on man
eres cag MRI se
AB Gf A
Hom p25
26. Sd2
Na 20. Khi slijedilo bi 20. ... Ld8

21. Db& Dh3 22. Tgl Dg2+!! Uporniji
otpor bi se moglo pruziti sa 20, Dc7,
ali i u tom sluéaju crni bi poslije 20.
... Dg4+ 21. Lg3 La8 22. Df4 Dh3 23.
Dh4 Dd7 24. Sd2 Se4 imao jaki napad.
Pa ipak ne treba strogo pokuditi bije-
loga. TeSko je bilo predvidjeti da ée
normalni razvojni potez u partiji dati
crome odlucujudi napad.
20. ... Ld& 21, Db8

Na 21. Dd6 crni je spremio 21. ...
Dg4+ 22. Lg3 Tel:.

21. ... Tel:! 22, Le3 Sh5 23. Dd8:+

Ako 23, Kh1 onda 23. ... Dh3 24.
Dd8:+ Kh7 25. Tg1 Dg2 mat!

23, ... Dd8: 24. Tael: Dh4 25. Khil
Sg3+! i bijeli predaje.

SAMISCH?REINMANN
(Bremen 1927)

1. e4 e5 2. SE3 Sc6é 3. Let Sf6 4. d4

Max Langeov napad. Logiéan nasta-
vak koji pomaze brzom razvoju figura.

4... ed4 3, 0-0!

Uz ovo treba ukazati na dvije va-
rijante: .

1) 5. eS d5 6. LbS Se4 7. Sd4: Ld?
(ako 7. ... Le5 onda 8. Le3!) 8. Le:
be6 9. 0-0 Lc5! (u sluéaju 9. ... Le7
bijeli postiZe opasan napad pomod¢u
10. f3 Sg5 11. £4 Se4 12. £5!) 10. Le3
De7 (sad bijeli mora pokrenuti f-pje
Saka i samim tim odustati od agresiv-
nih aktivnosti). Dalje moze slijediti 11.
£3 Sg5 12, f4 Se4 13. Sc3 Sc3: 14. be3

0?0 15. Dd3 g6! sa ravnopravnom
igromm.
2) 5. Sg5 d5! (k jednakoj igri vodi

5. ... Se5 6. Dd4: Sc4: 7. Ded: d5 8.
edS Dd5: ? ako 6. Lb3 umjesto 6. Dd4:,
onda 6, ... h6 7, f4 hg5 8. fe5 Sed:

© 0?0 d5 10. ed6 Ddé6:! 11. Lf7:+ Kas
?1 prednoSéu crnoga) 6. ed5 De7+!
7. Kfl Se5 8 Dd4: Sc4: 9. Ded: Ded
10. De5: LeS: i za zrtvovanog pjeSaka
erni ima dobru poziciju. No vratimo
se k razmatranoj partiji.

§. ... LS

Nastavak 5....
primjeru,

6. e5 d5 7. ef6 dce4 8. Tel+ Leé 9.
Ng5 Dd5 10. Sc3 DfS 11. Sce4

eo ee
_ poe
ages &

ya

a

Se4: vidi u slijedecem

     

 

i

?ta

   
   

x

  
 
 

SOA

"|

 

Nastala je osnovna pozicija varijan-
te. Crni ima jaki pjeSacki centar, raz-
vijenu damu i lake figure. Ali bijeli
ima protivSanse: top vr5i pritisak po
eliniji, skakaé na g5 ima aktivni polo-
faj, i crni mora uvijek imati u vidu
prijetnju fg7. Svojim slijedeéim po-
tezom crni Zeli otkloniti tu prijetnju.

11. ... L£8

U partiji Cigorin?Teichmann je sli-
jedilo: 11. ... Lb6 12. fg7 Tg8 13. g4
Dgd 14. Seé: fe6 15. Lg5! Tg7: 16. Df3!
e5 17. Sf6+ Kf7 18. h4 hé 19, Se4+
Keé 20. h5 i bijeli je dobio.

Zasluzuje paznju 11. ... 0?0?0. Po-
slije 12. g4 De5! 13. Se6: fe6 14. fg7
The8 15. Lh6 d3 16, c3 Le?! bijeli u
fednoj dopisnoj partiji nije uspio da
pojaéa svoju poziciju.

12. Sf7: K&7: 13. Sg5+ Kz8

Na 13. ... Kg6 bijeli postize opasan
napad putem 14, fg7 Lg?: 15. Teé6:+
Lfé 16. g4 Dd5 17, Sh3! Kf7 18. Sf4 Dd7
19, g5! Lg7 20, Dh5+.

14, g4 Df6:?

Ova greSka oduzima partiji teoretski
zgnataj iako stvara mogucnost prekras-
nog finala. Nije iSlo naravno 14. ...
De4:+ 15. Dg4: Lg4: 16. f7 mat. Medu-
tim, nastavkom 14. ... Dg6 15. fg7 Ld5!
16. gh8D+ Kh8: 17. Sh3 Ld6é 18. Sf4
Df7! (Keresov potez) 19. Dd5: i u vezi
$a prijetnjom Se5 crni postize ravno-
pravnu igru.

15, Te6: Dd8 16. Df3 Dd7 17. Te7!!

 

Ee
505 fae

wpe ?wy
a ke

2

a

aS
-

e

 

 

 

 

Crni predaje.

ROSSOLIMO-?PRINS
(Bilbao 1951)

1. e4 e5 2. Sf3 Sc6 3. Led Sf6 4. d4
ed4 5, 0-0 Se4: 6, Tel d5 7. Ld5:

Na 7. Sc3 moe slijediti 7. ... dc3
8. Ld5: Le6! 9. Led: Lb4 sa o&trom bor-
bom.

7. ... Dd5: 8. Sc3 Dh3

U suvremenoj praksi se éesce susre-
ée 8. ... Dad 9. Sed: Le6 10. Ld2 (ranije
su obiéno nastavljali 10. Seg5 0?0?0
11. Se6: fe6 12. Te6: Ld6é! 13. Lg5 Tdf8
14, De2 Kd7! sa boljim Sansama crno-
ga. Ako u toj varijanti bijeli umjesto
a Lg5 odmah igra 13. De2 onda posti-

13. ... DhS 14. h3! ? prijetilo je
jaa! i Sd4-?? 14, Tde8 15. Ld2
Se5! erni takoder prebroduje sve teé-
koée. Ocito se zbog toga varijanta ri-
jetko susreée u suvremenoj praksi) 10.

. Lb4 11. Sd4: Sd4: 12. c3 Le? 13.

213
 

cd4 Dd5 i bijeli opet nije nigta po-

? stigao.

9. Se4: Led 10. Lg5 hé

 

 

 

 

 

Odluéna greSka. K jednakoj igri vo
di 10. ... Lb4 11. Sd4: Ddl: 12. Ted1:.

11. L£6! Da5 12. Sd4:! gf6 13. SE6:+
Ke7 14, bal!

Ovaj potez vodi k brzom raspletu.
14. ... Sb4:

Ne ide 14. ... Db4: zbog 15, Sd5+,
a ako 14. ... Dg5 onda dobiva 15. Seé6:
fe6 16. Dd7+. Daljnji dogadaji se raz
vijaju forsirano,

15. Se6: Ki6: 16. Dd4+ Kegé 17. Dh?:
Sc2: 18. Sf8:+ Tf8: 19. Df8: Sel: 20.
Dg8+ Kfé 21. Dd8+ Kg7 22. Ddl i
erni se predao zbog gubitka skakata.

RUSKA PARTIJA

U 19. stoljeéu ruski Sahisti Petrov i
Jani§ detaljno su proanalizirali otvo-
renje, ¢ija osnovna pozicija nastaje
poslije 1. e4 e5 2. Sf3 Sf6. Svojim dru-
gim potezom crni odmah prelazi u
protivnapad. Pa ipak se danas to otvo-
renje rijetko susreée u ozbiljnim tak-
micenjima. Stvar je u tome Sto poslije
3. Se5: dé 4. Sf3 Se4: 5. De2 De7 6. d3
Sf6 7. Lg5 De2:+ 8. Le2: zelje crnog
za napadom bivaju presjetene. Jo. go-
re od toga: on zaostaje u razvoju i
ne moze posti¢i protivigru.

Tesko je crnome posti¢i inicijativu
iu drugoj varijanti 3. d4 ed4 4. e5 Se4
5. Dd4: -d5 6. edé Sd6: 7. Sc3 Sc6 8.
Df4 sa slijedecdim 0?0?-0.

Igra bijelog u slijedeéoj partiji ima
nekoliko faza:

1) Borba za uporigta u centru.

2) Oslabljenje protivnitkog kraljevog
krila.

3) Stvaranje prijetnje f4?f5, koja
prinuduje crnoga da blokira protivnié-
kog pjeSaka sa f7?£5, poslije tega bi-
jeli dobiva branjenog slobodnog pje-
Saka u centru.

4) Koncentracija snaga u centru i
nanosenje odlucujuéeg udara na kra-
ljevom krilu.

214

GLIGORIC?ALEXANDER
(Dublin 1957)

1. ef e3 2. S&3 Sf6 3. d4 Sed: 4. Ld3
d5 5. Se5: Ld6 6. Sc3 Sf6

Crni trpi poraz u borbi za centar,
ali poja¢ati poziciju skakaéa on ne
moze. Odgovor 6. ... f5 nije dobar
zbog 7. Dh5+, a na 6.... Lb4 moguée
je 7. O?O! Sc3: 8. bc3 Le3: 9. La3! Lal:
10. Dh5 Le6 il. Sf7:) Lf7: 12. Tel+
itd. Ako 10. Df6 onda dobiva il.
Tel+ Leé 12. Se4 itd. .

7. 0-0 Sc6 8. Tel 0-0 9. Ls Leé

Ne 9. ... Sd4: zbog 10. Lh?:+ i po
zicija crnog kralja je oslabljena.

10. Sb5 Le? 11. Lf4 Se5:

Zbog prijetnji Scé: i Sc7: crni je pri-
nuden da-likvidira bijelog skakatéa, ali
matgj prethodnice poslije izmjene se
ne umanjuje jer polje eS zauzima pje-
Sak.

12. de5!

Pozicija koja nam je veé poznata.
PjeSak e5 prisiljava skakatéa da od-
stupi i bijeli dobiva povoljne uvjecte
za mapad na kraljevom krilu.

12. ... Sd7 13. c3 Te8 14. Sd4 Sf8 15.
Dh5

Cilj ovog ispada je da izazove oslab-
Wenje kraljevog pjeSatkog zaklona.

15, ... g6 16. Dh6 Dd7 17, Le5

Poslije izmjene lovaca slabost crnih
polja osjetit ¢e se u jaéem stepenu.

17, ... Lg5: 18. Dg5: De7 19. Dg3 Ld7
20. f4! c5 21, Sf3 £5

Prijetnja f4?£5 je likvidirana, ali
sad pje8ak e5 pastaje opasan.

22. Le2 Kh8 23. Tadl Lc6 24. Sg5! Se6
25. Seé:

Ako se ima slobodnog pjeSaka, onda
je uvijek korisno izmijeniti protivnic-
ke figure koje bi ga morale blokirati.

25. ... Deé: 26. Td2 a5 27. Ldl Tad8
28. LE

Dobar manevar koji pojaéava napad
tt centru i na kraljevom krilu.

28. ... Td? 29. Df2 b6 30. h3 Ted8 31.
Dh4 TES

Poziciona prednost se esto sastoji
u tome §to protivnik ne moze slobodno
mpnevrirati i konzekventno zahvatiti
inicijativu, Tako na aktivno 31. ... d4
odluéuje 32, Lceé: Deé: 33. e6.

 

32. Kh2 Tg7 33. DgS Td7 34. Tedl
Kg7 35. Dh4 h5

Upereno protiv g2?g4, ali -jo& bolje
otvara kraljevu poziciju.

36. Dg5 Kh7 37. Tel TeS

 

 

38. 24

Odluéujuci prodor.

38. ... hg4 39. hg4 Kg8 40. Kg3 Th?
41. cA! Fg4 42. Lg4:.

Crni se predao zbog varijante 42....
Df 43. cdS Ld5: 44. Td5: Dd5: 45.
Deg6é:+.

PHILIDOROVA OBRANA

Partija koju navodimo obra¢a na se-
be painju prije svega sjajnim fina-
lom. Zavrsna Pachmanova kombina-
cija stvarno je vrio lijepa i s pravom
j¢ nagradena nagradom za ljepotu. Me-
dutim dubina Sahovskih ideja rastvara
se pred nama u punoj mjeri samo
onda kad pratimo prozai¢ni proces
borbe za pozicionu prednost na ¢ijoj
bazi izvire kombinacioni vatromet.

PACHMAN?DUNKELBLUM
(Dublin 1957)

1. e4 e5 2. S&3 dé

Posljednji potez karakterizira Phili-
doroyu obranu. Ona ima _ reputaciju
Pasivnog otvorenja jer bijeli lako pro
vodi a@2?d4, a crni teSko ostvaruje
dé?d5.

?3. d4 Sié

Gotovo nikad se u praksi ne susre¢e
stari Philidorov potez 3. ... f5 koji
dozvoljava bijelome da putem 4, Lc4
fe4 5. Se5:! postigne opasni napad.

4, Sc3 Shd7 5. Le4 Le7 6, de5

Bijeli priprema interesantnu Zrtvu
lovca. Ako odmah 6. Lf7:+ onda 6....
Kf7: 7. Sgi+ Kg8 8. Se6 De8 9. Sc7:
Dg6 10. Sa8: Dg2: 11. Tfl ed4! 12, De2
dc3! 13. De4+ dS! 14. Dc8:+. KE7 15.
Db?7: De4:+ 16. Le} Tb8 sa opasnim
protivnapadom crnoga. Zbog toga bi-
jeli svojim Sestim potezom mijenja
pjeSaka da bi protivnik kasnije ostao
bez moguénosti da odigra 11. ... ed4.

6. ... Se5:
Ustupa poziciju u centru. Poslije 6.
. de5 crni bi uzeo pod kontrolu taé-

ku d4 i blokirao bi pjeSaka 4. Potez
koji je utinio crni moze se objasniti
 

 

 

 

 

Zeljom da se izbjegnu komplikacije
koje bi nastale poslije 6. ... de5 7.
LE7:+

7. Le2 Sf£3:+-

Skakaé se ipak ne bi mogao poslije
Sd4 i f2?f4 zadrzati na polju e5. Ali
poslije izmjene pojacava se pritisak
bijelog na tatku e5.

8. Lf3: O?O 9. 0-0 Te8 10. Tel h6

Zbog toga da bi uskladio suradnju
svojih figura crni mora i¢i na oslab-
Yenje svojeg kraljevog krila. U_ slu-
éaju 10. ... Lf8 (sa namjerom da odi-
gra g6 i Lg7) neprijatno je vezivanje
Lg5.

11. b3

Shvativsi Zelju crnoga da provede
{_e7?f8?-g7 i uzme pod kontrolu dija-
gonalu ai?h8, bijeli razvija lovca upra-
vo na tu dijagonalu.

11. ... L&8 12, Lb2 g6 13. Sb5!

Sa takti¢kom prijetnjom 14. Lf6: i
15. Sc7: bijeli uspijeva jo$ vise pojaéati
pritisak u centru.

13. ... Lg? 14. c4

Sad ¢e crnom biti jo? teZe da pro-
vede oslobadajuci prodor d6?d5.

14, ... a6 15. Sc3 Sd7 16. Dd2 Dg5 17.
De2 Se5 18, Le2 Le6 19. Sd5!

mr

 

508

 

w
me ame
a8 ie a
gua non
eo 2 S|

Poznati pozicioni princip: ako Zelimo
dobiti otvorenu liniju onda postavimo
na prethodnicu svoju figuru podrZanu
pjeSacima. Protivnik neée modi dugo

 

 

 

 

- atrpiti« tu figuru i izmijenit ¢e je, a

tada se otvara linija.

216

19. ... Ld5: 20. cd5 Tac8 21. g3!

Bijeli priprema f2?f4 i ima namjeru
da nastupa u centru.

21. ... Sd7 22. f4 De7 23. Lg?:

Korisna izmjena lovca koji brani po-
ziciju kralja.

23. ... Kg7: 24. Lg4 £6

Neophodno je sprijeciti opasno na-
predovanje e5, ali je sada jako osla-
bljeno polje e6. Jo? vaznije je to da
je razbijena konfiguracija crnih pje-
Saka na kraljevom krilu. Ta ¢injenica
privlaci na sebe paznju bijeloga. Nie-
gova je strateSka deviza napad na kra-
lja. Poslije nekoliko poteza kojih se
cilj sastoji u tome da bi se probile
nove rupe u poziciji neprijateljskog
kralja, slijedi sjajni kombinatorni va-
tromet:

. hd! c5 26. h5 gh5 27. Lh5: Tg8
U Zelji da se glinija iskoristi za pro-
tivnapad.
28. Dh2! c4 29. b4 Tc7 30. Lg4 Sf8 31.
Tacl Th8 32. Tc3 Sg6 33. Te2 b5 34, Lf5

Ovim i slijede¢im potezima bijeli po-
stiZe maksimalnu aktivizaciju svojih
snaga pred odluéujuci juvi.

34. ... Df7 35. Leé De8 36. Dh3 Kf8
37, e5! fe5 38. fe5 de5

Na 38. ... Se5: odluéuje 39, Te5:! de5
40. Tf3+ Kg7 41. Df5, a ako u ovoj va-

rijanti 40, ... Ke7 onda 41. Dh4+ Kdé
42. Tf6 itd.

39. Tf3+ Ke7 40. Lf7 DE7: 41. d6+
Kd6:; 42. Td2+ Ke7 43. TE7:+ KE£7: 44.
Dis+ Ke7 45. Dg6: c3 46. Dd6+ Ke?
47. De5:+-, Crni predaje.

 

LETONSKI GAMBIT

Letonski gambit se karakterizira sli-
jedecdim potezima: 1. e4 e5 2. Sf3 £5.
(rni napada na pjeSaka e4 i bez obzira
ma oslabljenje kraljevog poloZaja na-
medée oStru i napetu borbu.

Majstor Karl Betin, kojemu pripada
nmajvise zasluga u istrazivanju Leton-
skog gambita, izrazio se o tome otvo-
fenju ovako: »Vedé poslije nekoliko u-
yodnih poteza potinje igra bogata kom-
bifiaternim komplikacijama. Crnome
festo uspijeva da prebrodi teSko¢e koje
tiustaju samo pomoc¢u, ako se moze
tako izraziti, najvecih teSkoéa«.

ZEID?VEDIGS
(Riga 1944)

1. e4 e5 2. Sf3 £5 3. ef5!

Crni mora raéunati i na 3. Se5:, naSto
moze slijediti 3. ... Df6 4. Sc4 fe4 5,
Sei Dg6 6. d3 Lb4 7. Ld2 Le3: 8. Le3:
Sf6 9. de4 Se4: 10. Ld3 O-O 11. 0-0
| pozicija bijelog je ugodnija. Na 11.

_. Sc3: 12. be3 Dfé 13. Dh5 g6 moguce
je 14. Da5!, a ako 11. ... d5 onda 17.
Let: de4 (ako 12. ... De4: onda 13. Tel!
Det: 14. Te7!) 13. Se5 De6 14. Tel.

JoS je nedovoljno istrazen nastavak
Gunderama 5. ... Df7 (umjesto 5. ...
D6) nakon ¢ega bijeli naravno ne mo-
fe nastaviti 6. Sed: d5 7. Se5 De6 8.
Dh5-» g6 9. Sg6: zbog 9. ... De4:+ i
10. ... Dgé:.

3. ... e4

Naravno ne 3. ... d6 zbog 4. d4 e4
5, Sg5! L£5: 6. £3! Sf6 7. Sc3 d5 8. fed.
4. Se5 Sf6 5. Le2

Ako 5. g4 onda 5. ... d6 6. Sce4 h5

7, g5 Sd5 i crni vraéa pjeSaka.

5. ... d6 6. Lh3+ Ke7 7, Sf? De8 8.
Sc3!

Slabije je 8. Sh8: Dh5: 9. Dh5: Sh5:
10. g4 Sf6 11. Sc3 cH i pomodéu d5 crni
uspjeva u¢vrstiti svoju poziciju u cen-
tru.

8 ... Shi: 9. Sd5+ Kd7! 10. Dh5:
Tg8 11. £6 Saé

    

[x 7e7we nw

Malema

a
gale we
Le
i
AHAB AAR
oo Gms

12, 0?0!

Vaino pojatanje riskog Sahiste Zeida.
Betin je analizirao samo 12. fg7 i 12.
Se5+, Sto je ugodno za crnoga.

12. ... c6

U jednoj dopisnoj partiji Zeidov pro-
tivnik je odgovorio 12. ... De6, Medu-
tim poslije 13. £3! c6 14. fg7 cd5 15. Sg5
De5 16. Df7+ Ke6é 17. Dg8: Dgs: 18.
Df: bijeli je dobio.

13. Se5+!! de5

Ako 13. ... De5: onda 14, Df7+ sa
dobitkom kvalitete.

14. f7 Deé 15. fg8D Dg8: 16. Se3 Sc5
17. De5: Ld6 18. Dd4 Ke7 19. Sc4 i ecrni
je uskoro predao,

 

509

 

  

 

 

SKOTSKA PARTIJA

RANDVIIR?NEJ
(Prvenstvo Estonije 1959)
1. e4 e5 2. Sf3 Sc6 3. d4

Iako taj potez potpomaze razvoj,
bijeli ne postize prednost u otvorenju.

3. ... edd 4, Sd4: Led

217
 

 

 

Cesta se susrece takoder 4. ... Sf6
5. Sc3 Lbd4 6. Sc6: be6 7. Ld3 d5 8. ed5

cd5 9. 0-0 O?0 10, Lg5 Le6 11. Se2! sa.

slijedecim Sd4 ili Sf4 i bijeli ima mi-
nimalnu pozicionu prednost.
5. Le3 Df6 6. ¢3

Na gambitni nastavak 6. Sb5 najjed-
nostavnije je odgovoriti po preporuci
BronStejna 6. . Le}: 7. fe3 De5 8.
Dd5 Kd& 9, Df?7: Sge7 sa dovoljnom
protivigrom.

6. ... Sge7 7. Sc2!

Otezava d7?d5.

7. ... d6 8. Shai

Losi manevar. Bolje je bilo 8. Sd2.

8... Ld7 9. Sb5 0?0?O0 16, Le2 Dgé!
iH. 0-0 Lh3

Prihvacanje Zrtve 11. ... De4: 12. Lf3
itd. daje bijelom jaki napad.
12. Lf3 Se5 13, b4

Trebalo je putem 13. Sbd4 ukljutiti
skakaéa u obranu.
(vidi dijagram br. 510}
13. ... d5! 14. ed5 Sd5:! 15. Sed4

Ne ide 15. Ld5:.zbog 15. ... Td5: 16.
Dd5: cé6.

15. ... Sce3: 16. Sc3: Ld4: 17. Sd5!

 

owt  «@
a me
a

510 x
¢ mi a ?,
wag AAD a

BOG BAN
[we |

_ wt
mh aed
waa

 

 

 

Relativno najbolje. Gubilo je 17. Ld4:
zbog 17. ... Td4: 18. De2 Sf3:+ 19. Df3:
.Td3.

17. ... Lal: 18. Se7+ Kb8 19. Sgé6:
Tdi: 20. Tdi: Sf3:+ 21. gf3 hg6 22. Tai:
Tag

Bijeli je izgubio pjeSaka bez dovoljne
kompenzacije. Jo? je slijedilo:

23, Tel Ke8 24. a4 Td3 25. a5 Tb3
26. LeS b6 27. abé ab6 23. L{8 Kb7 29.
f4 Ka6é 30. Tcl Kb5 31. Le7 c6 32. Lf8
Td3 33. Le? Td4d 34. Lf8 T4: 35. Tc3
Le6 36. Kg2 Tb4: 37, Lb4: Kb4; 38. Tcl
cS 39. Kf3 c4 40. Ke3 Ke5 41. Tal b5
42. h4 Lf5! 43. Ta7 c3 44. Tf: Ke4 45.
h5 b4 46. hg6 b3 47. Tg7: b2 48. Fce7+
Kd5! i bijeli predaje.

IGRA CETIRI SKAKACA

CAPABLANCA?STEINER
(Los Angeles 1933)

1. ef eS 2, SF3 Sc6 3. Sc3 Si6 4. Lb3
U sluéaju 4. d4 ed4 5. Sd5 crnome je

? majjednostavnije nastaviti 5. ... Le7.

4. ... Lb4

4. ... Sd4 vodi poslije 5. Sd4: ed4
6. eS dc3 7. ef6 Df6: 8. dc3 k jednakej
igri.

5. 0-0 0?0 6. d3 dé 7. Lg5 Le3:

Ako crni nastavi da se simetriéno
razvija, onda ¢e dodi do izrazaja pred-
nost poéetnog: poteza, tj. tempa vise,
mpr. 7. ... Lg4 8. Sd5! Sd4? 9. Sb4:
Sb5: 10. Sd5 Sd4 11. Dd2! Lf3: 12. Lf6:

218

Dd7 13, Se7+! Kh& 14. Lg7:+! Kg?:
15. Dg5+ Kh8 16. Df6 mat.

8. be3 Se7

Osnovni strateSki zadatak crnoga je
da likvidira vezivanje skakata fo. To se
najbolje postize pomodu 8 ... De7 9.
Tel Sd8 10. d4 Se6 11. Lel cS! 12. d5
Sc7 13. Ld3 i putem 13. ... b5S! crni
moze po Keresovoj preporuci zapoéeti
aktivnu igru na daminom krilu (Cortle-
ver~-Keres, Buenos Aires 1939).

Dobar je takoder i potez 8. ... Ld7
sa namjerom da se nastavi 9. ... Se7!.

9. Sh4! c6
Bolje je bilo 9. ... Sg6.
10. Le4 Le6

Poslije ovog »normalnog« razvojnog
polera bijeli forsirano postize pobjedu.

11. Lf6:! gf6 12. Le6: fe6 13. Dg4+ KE7
14, f4! Tg? 15. DhS+ Kg7 16. fe5 de5

(vidi dijagram br. 511)

17. Tf6:!!

Potetak daleko prorac¢unate matne
hombinacije.

17, ... Kf6: 18. Tf1+ Sf5 19, Sf5: ef5
M. THS:+ Ke? 21. Df7+ Kd6 22. Ti6+
KeS 2. Db7: Db6 24. Tc6:+! De6; 25.
t4 mat.

 

511

 

 

 

 

 

SPANJOLSKA PARTIJA

{! vedini varijanata ovog otvorenja
luko se zgaluta. TeSko je naci bilo koje
oivorenje tako bogato idejama.

Prve analize ovog otvorenja bile su
puiblicirane u radnji Ruy Lopeza, koja
je izaSla 1561. godine!

Osngyvna pozicija otvorenja nastaje
poslije 1. e4 e5 2. SF3 Sc6 3. Lb5.

Posljednji potez bijeloga prisiljava
protivnika da ratuna sa prijetnjom gu-
hitka pjeSaka e5. U daljem toku bijeli
feli da pomodu c3 i d4 zahvati inicija-
fiva u centru i pri prvoj moguénosti
da izggradi napad na kraljevom krilu.

Na slijedecim primjerima pratit emo
kako teée borba u tom otvorenju.

KERES?UNZICKER
(Hamburg 1956)

1. e4 23 2. Sf3 Sc6 3. Lb5 Sf6

Crni odmah otkriva svoje karte i po-
éinje protivnapad na bijelog central-
nog pjesaka.

4. 0?0 Set:

Igrajuci 4. ... dé crni je mogao pri-
jeci u varijantu Steinitzove obrane, ali
ipak poslije 5. d4 Ld7 6. Sc3 Le? 7.
Tel! ed4 8. Sd4: crnome je te3ko orga-
nizirati protivigru. Zbog toga se ¢itava
varijanta, koja danas nesi ime »brazil-
gkas, sada rijetko susrede.

5. d4

Nije davalo prednosti 5. Tel Sd6 6.
Se5: Se: 7. Te5:-+ Le7 8 Ld3 0-0.

By aie ied,

Po teoretskim udzbenicima bolje je
5. ... Sd6 6, Le6: de6 7. de5 Sf5 8. De2
Sd4 9. Sd4: Dd4: 10. Tdl Lg4 sa izjed-
natenjem. Pa ipak bijeli moze izbje¢i
remi-varijantu: u partiji Kotkov?Vo-
ronkov, Tbilisi 1956, ilo je 6. de5 Sb5:
7. a4 d6 8, ?6 fe6 9. ab5 Se7 10. Sg5 Sf5
11. Tel Df6 12. Sc3 Le7 13. b6! sa nape
tom borbom.

6. De2 Sd6 7. Le6: be6 8. de5 Sb7 9,
Sc3 0?0

Kritiéna pozicija varijante. Ranije je
nastavljano 10, Tel, da bi poslije 10. ...
Sc5 11. Sd4 Se6 12. Le3 Sd4: 13. Ld4: c5
14, Le3 d5 15. ed6é Ldé: 16. Se4 Lb7 17.
Sd6: crnom nastali slabi pjeSaci u cen-
tru, ali raznobojni lovci nagovjeséuju
miran ishod borbe. Keres demonstrira
novu ideju::

10. Sd4 Le5

Neophodno je likvidirati opasnog
skakaéa, U sluéaju 10. ... ScS 11. Tdi
Te8 12. Sf5 f6 odlucivalo je 12. Lhé!.

Ml. Tdl La4: 12. Td4: d5

Na 12. ... Te8 Keres prepoructuje 13.
Dh5! sa dobrim Sansama na napad.

13. ed6 cd6 14. b4! .

U ovom se potezu, koji fiksira slabost
ernih pjeSaka i iskljuéuje skakata iz
igre, i sastojala ideja bijeloga.

219
 

 

512

 

 

 

 

 

 

14. ... Te8 15. Le3 Leé 16. Df3!

OteZava d6?d5, nagto bi Keres na-
stavio 17. b5 c5 18. Td2.

?16. ... Dd7 17, Se4 Lf5

Uporniji otpor se moglo pruéiti sa
17. ... Ldd.

18. Sg3 Le2: 19. Tel Lad

Potjera za materijalnim dobicima
ostavlja kralja u bespomoénom polo-
Zaju, a to je ¢injenica kojom se Keres
koristi bez odlaganja.

20. Sh5 ?5 21. Tf£4! Te7 22. T#5: TF7 23.
Sg7:!!

Efektna Zrtva ?koja odluéuje isho-
dom borbe.

23. ... Tei:

Ne bi bilo dobro 23. ... Kg7: zbog
24. Lh6+!.

24. Lh6 De7 25. Lg7: Dg7: 26. h4 h6
27, Tc4. Crni predaje.

Pozicija crnih figura na daminom
krilu je zaista rijetko loSa.

SMISLOV?RANDVIIR
(Piarnu 1947)

1. e4 e5 2. Sf3 Sc6 3. Lb5 Lc5

Ovaj potez, koji katkada i danas su-
sreéemo, spomenut je jo$ u znameni-
tom Gdttingenskom rukopisu (15. sto-
ljece).

Danas se rijetkoe primjenjuje Birdova
varijanta 3. ... Sd4 jer je poslije 4,
Sd4: ed4 5. 0-0 c6 6. Led Sf6 7. Tel dé
8. c3! Le7 9. cd4 d5 10. ed5 Sd5: 11. Sc3
0?O 12. d3 i Le3 pozicija bijelog odito
bolja.

220

4. 3! Sf6

Zasluéuje paznju ideja 4. ... Sge7
5. Sed: Se5: 6. d4 c6é 7. Le2 Ld6 8, de5
LeS: 9. Le3 d5 sa izjednatenjem (Aro-
njin?Savljuk).

5. d4 ed4 6. e5 Se4

Slabije je 6. ... Sd5 kao &to se de
silo u partiji Smislov?Barcza, koja se
nastavila 7. O?-0 0?0 8. cd4 Lb6 9. Lc4!
Sce7 10. Lg5! De8 11. Db3.

7. 0?0 0?0

Ako 7, ... de3 onda 8. Dd5.,

8. cd4 Lb6 9. d5 Se7 10. Ld3 f5 1i.
Sbd2 Sc5 12. d6!

OteZava razvoj daminog krila.

12. ... Sg6

Ne ide 12....
Db3+.

13. Led+ Kh8 14. b4 Se4 15. Se4: fet
16. Sg5 Se5: 17. Ld5 Df6 18. Dh5 Des
19. Dg6: hg6é 20. Se4:

Crni je odbio napad na kraljevom
krilu ali njegovo damino krilo kao i
prije ostaje nerazvijeno.

20. ... a5 21. Le3 c6! 22, Lb3 Ld8 23.
Ld4 Sg4 24. Tad1

Sa namjerom da se top prebaci na h3.

Sd3: zbog 13. de7 i 14.

513

 

 

24. ... ab4 25, Td3 Sh6. 26. Th3 Kh7
27. £4 Ta5 28. 24! g5 29. £5 b6

Na kraju crni uvodi u igru snage da-
minog krila, ali je ve¢ prekasno. Sud-
bina partije se rjeSava na suprotno}
strani.

30. Th5! c5 31. Lb2 c4 32. Le4: Laé
33, Sg5:+ Lg5: 34. Tg5: Le4: 35, Tg7:+

Kombinatorni motiv »mlina«,

MS. ... Kh8 3%. Td7:+ Kg8 37. Te7+
Whi 38. Tc7+ Kg8 39. Tc4:. Crni pre-
ajc.

lrotivnapad na protivnika u ranom
etadiju otvorenja je osnovni smisao
laniSeve varijante sa potezom 3..., f5
(poslije 1. e4 e5 2, Sf3 Scé 3. Lb5). Na
najboelji odgovor 4. Sc3 ranije je igrano

. fed, ali poslije 5. Se4: Sf6 6. Sf6:+
wis 7. d4 d6 8. d5 a6 9. Le2 Se7 10. Sh4!
pokazuje se osnovni nedostatak ¢ita-
vog sistema, Ovu varijantu su, medu-
(im, pojacali bugarski majstori.

BALANEL?KROGIUS
(Ploesti 1957)

I, e4 e5 2. S£3 Sc6é 3. LbS £5 4. Sc3 Sd4

»*Modernizacijax« bugarskih Sahista.
Sam po sebi taj potez nije nov. Njega
je primijenio jo$ Reti u partiji sa Bo-
wolhubovom 1919, godine: 5. Le4 c6? 6.
0-0 Sf3:+ 7. Df£3: Df6 8. d4 ed4 9. e5
Dh4 10. Se2 Le5 11. b4! Lb6 12, g3 Ded
1), Db3 Se7 14. Lg5 h6 15. Lf7+ Kd8
). Le7:+ Ke?7: 17. Sf4 i crni je predao.

Minev i drugi bugarski majstori su
hod analize te partije do&li do za-
Kijucka da se igra crnog moze poja-
ati.

5. La4

Na 5. Le4 moguce je 5. ... d6 6. d3
fo 7. O?O Sf3:+ 8. Df3: f4! sa dobrim
Sansama,

. Sf6 6. 0?O!

To je jace nego 6. ef5, naSto je u
partiji Boleslavski?Tolus crni poslije
6... Le5 7. d3 0-0 8. 0-0 d5 postigao
perspektivnu igru.

6... Le5 7. Se5: b5

Na 7. ... fe4 jako je 8. Se4:!, a po-
slije 7. ... 0?0 moglo je slijediti 8. Sd3
i e4?e5.

8. Sb5: fe4 9, c3! SbS: 10. LbS: 0?O 11.
d4 ed3

U sluéaju ii. ... Lb6 erni takoder
ne bi imao kompenzaciju za zrtvova-
nog pjesaka.

12. Dd3: De7 13. Le3! Ld6 14. f4 Lb7
15. Tael Le5: 16. fe5 De5: 17. Ld4 Dg5
18. Le4+! d5 19. Lb3 Sd7 20. Le2 g6 21.
Dh3 Tfl:+- 22. Tf: Sf8 23. Lf6 Dh5 24.
De3

Sada je napad bijelog neobranjiv.
24. ... Dg4 25. Dhé Dd7 26. h3 La6

za yee
514 |g oe i?
on i

 

  
  
  

 

 

 

Us a Big
Lm | wre

 

27. Lad!
Odluéujuca zrtva ciji je motiv odvla-
éenje neprijateljskih figura.

27, ... Df7 28. Le6 Td8& 29. T£2! Tdé
30. Le5 Tc6: 31. T£7: K£7: 32. Le?:, Crni
predaje.

FB CIGORINOV SISTEM

Ocjena Spanjolske partije se neko-
like puta osjetno mijenjala. Jedno vri-
jeme se smatralo da bijeli tako redi
sigurno dobiva. Neki teoretitari su za-
luzili tako daleko da su_predlagali
urmjesto 2. ... Sc6 profilaktiéni potez
a7?a6 koji bi sprijecio potez Lb5. Me-
dutim potetkom 20. vijeka »strah« pred

Spanjolkom je postepeno nestao. Og-
romne zasluge za to pripadaju Cigo-
rinu. On je razradio sistem ¢iju #i-
votnu sposobnost nije pokolebao ni
daljnji razvoj teorije. Ovaj sistem su
obogatili vrijednim idejama sovjetski
Sahisti Rauzer, Keres, Boleslavski,
BronStejn i drugi.

221
 

 

 

Pogledajmo kako nastaje osnovna
pozicija Cigorinovog sistema u Spa-
njolskoj partiji Kao primjer nam moze
posluziti slijedeéa partija:

SUETIN?KAMISEV
(Tbilisi 1951)

1. e4 e5 2, S£3 Sc6 3. Lb5 a6

Mogucnost takvog poteza je uslo-
vijena tom C¢injenicom Sto bijeli ne
moze osvojiti pjeSaka e5 putem 4. Lcé:
dc6 5. Se5:, jer poslije 5. ... Dd4 crni
vraéa pjeSaka i postize dobru poziciju.

Zbog toga kao odgovor na 3. .., a6
obiéno se nastavlja:

4. Lad

Sad crni moze putem 4. ... b5 poti-

snuti lovca na b3, ali ovo napredovanje
u tako ranom stadiju nije preporuc-
ljivo jer se oslabljuje damino ?krilo,
koje se moze potkopati potezom a2?ad4,
a da ne govorimo o tome da je lovac
na b3, odakle on niSani na tacéku f7,
odlitno postavijen. No crni nije oba-
vezan da tako rano otkriva svoje pla-
nove. Bolje je prethodno mobilizirati
snage kraljevog krila. Evo kako to ide
u Cigorinovom sistemu:

4. ... S86 5. 0-0

Zavrsava razvoj i osigurava kraljev
polozaj.

5. ... Le7

Uporedo sa tim nastavkom treba spo-
menuti 5. ... Se4:, Sto vodi u tzv. otvo-
renu varijantu.

6. Tel

Sada bijeli prijeti da osvoji pjeSaka
pomo¢éu Lc6: i zbog toga crni potinje
sa protivnastupom na daminom krilu.

6. ... b5 7, Lb3 6 8. c3

Prijetilo je Sa5 sa izmjenom aktiv-
nog lovca.

8... OO 9. h3 Sa5

O&stroumni Cigorinev manevar po-
mocu kojeg crni aktivira igru na da-
minom krilu u svrhu nanoSenja_ pro-
tivudara u centru,

10. Le2 c35 11. d4 Dc7

Doshi smo do osnovne pozicije Cigo-
rinovog sistema. Bijecli tezi da zahvati
inicijativu na kraljevom krilu i u cen-

222

tru a crni na daminom krilu. Najela-
tra:

12. Sbd2
naSto crni odgovara:

12. ... Sc6

uvodeci skakaéa u igru.

klt@ Mem
£ as j
ak Fh
ARIST BAM
in ove o-

13. dc5

Sa ovom izmjenom, éija ideja pri-
pada Rauzeru, bijeli zeli da protivnika
liSi protivigre po c-liniji, a sam da isko-
risti stabilni polozaj pjeSaka u centru
za nastupe na krilima. Vazna uloga
pritom pripada upadima skakata na
tatéke d5 i f5, ;

13, ... dc5 14. Sft Le6 15. Se3 Tad&
16. De2 g6 17. Sg5 Le8

Po miSljenju Keresa potpune je mo-
gué potez 17. ... c4, jer paslije 18. Se6:
fe su polja d5 i f5 sigurno branjena,
a f-linija je u rukama crnoga.

18. a4! c4 19. ab5 abS 20. b3! Sa5 21.
bce4 be4 22, La3! Tfe8 23, Le7: Te7: 24.
Tedi

Da bi proveo napad na daminom
krilu bez smetnji, bijeli Zeli da izmje-
nom jednog topa oslabi protivpritisak
crnoga po otvorenoj d-liniji.

24, ... Ted7 25. Td7: Td7: 26. Ta4 La6
27, Dft! Lbs

Prijetilo je Dal.

28. Tb4 Dc5 29. Dbl Th7 30. La4 La6é
31, Sf3! Dd6 32. Lb5 Lb5: 33. Tb5: Des
34. Tb7; Sb7: 35. Se5: De4: 36. Db5S!

Vodi do osvajanja pjeSaka c4.

36. ... Sd6 37. Db8+ Sde8 38. S5c4:
Dd3 39, DeS Dbi+ 40. Kh2 Kf£8 41. Sd6

 

 

 

 

 

 

 

 

Db 42. Sf7:! Db2 43. Sd6 Df2: 44. Sd5!
Sd5: 45. De8:+ Kg7 46, De5+. Crni pre-
daje.

Bolje je i ugodnije pregrupiranje u
ovoj varijanti ostvario Botvinik u 16.
parliji meca za prvenstvo svijeta sa
Smislovom 1957. godine sa 14. ... Ld6,
Ova se ideja takoder provjerila u par-
tiji Talj?Filip, Portoroz 1958. gdje je
dalje igrano 15. Sh4d Se7 16. Df3 Td8
i7. Se3 Db7.

Sada je cilj pregrupiranja crnog po-
stao jasan. On je uspio da uzme pod
kontrolu kritiéne tatke d5 i £5. Bijeli
poduzima pokuSaj da organizira tipi¢ni
nanad na kraljevom krilu: 18. g4 c4 19.
Sef5 Sf5: 20. Sf5: Lf5: 21. gf5. Ovdje je

umjesto poteza u partiji 21. ... Kh8
erni trebao prema Mikenasovoj pre:
poruci nastaviti 21. ... h6 i Kh7, ali po

naSem misljenju njegova pozicija nije
dovoljno perspektivna.

U poziciji koja jc prikazana na pret-
hodnom dijagramu (ali bez 12. ... Sc6
? skakaé je jo$ na a5) bili su ispro-
bavani aktivniji planovi:

I

12, ... ed4

Crni odmah otvara c-liniju i priprema
poslije Lb7 protivudar u centru_ po-
moéu d6?d5,

13. cd4 Lb7

U takmitenjima 1959, godine bio je
kratko vrijeme popularan slijedeci si-
stem: 13. ... Sc6 14. Sb3 a5 15. Le3 a4
16. Sbd2 Le6!?, medutim, u partiji Ra-
vinski?Klovan, Lenjingrad 1959. slije-
dilo je 17. a3 Sa5 18. Tcl Tac8 19. Sg5}
Ld7 20. £4! sa inicijativnom igrom bije-
loga (taj sistem, medutim, se i kasnije
dosta esto nalazic na repertoaru lju-
bitelja Spanjolske partije sa razlicitim
rezultatima, a glavni pobornik mu je
bio yeliki poznavalac Spanjolke ? Ke-
res, Op. prevodioca).

14, Sfl Tac8 15. Te2!

Ako 15, Ld3 onda crni postize ravno-
pravnu igru poslije 15. ... Sd7 16. Se3
ed4! 17. Sd4: Lf6 18, Sf5 g6, kao gto
pokazuje tok partije Smislov?Keres,
Turnir kandidata 1959.

WA fs,9.2) 5! 2

 

Tzv. Panovljeva varijanta. Daljnji do-
gadaji se razvijaju brzo i forsirano.

16, deS Se4: 17. Sg3 £5 18. ef6 Lf6: 19
Led: de4 20. Se4: Le4: 21. Ted: De2

Uz taj potez su bile povezane sve na-
de crnoga za postizanje protivigre.

22. Dd5+!

Obiéno se nastavijalo 22. De2, ali po-
slije 22. ... h6 23. Sel Dc6! crni je po-
stizao devoljne protivSanse. Potez u
tekstu, koji je predloZio Boleslavski,
zgnatno je jati. Dalje se partija Suetin.
?Blatny, Lion 1955. razvijala ovako:

22.... Kh8 23. Sel Deé

Na 23, ... De7 24, Lf4.

24. Dc6: Sc6: 25. Tot Sd4 26. Ld2 Sf5
27. b3 Sd4 28 Tcl Kg& 29. Tc8: Tc8:
30. g4! h6 31. h4! Sc6 32. Sf3 KE{7 33.
Kf! i bijeli je postepeno realizirao
svoju materijalnu prednost.

QOvom partijom je varijanti Panova
bio nanesen ozbiljni udar.

Podrivanje dé?d5 leZ#i i u osnovi
ideje koju je primijenio Keres u partiji
protiv Boleslavskoga na Turniru kan-
didata 1953.

II
12. ... Td8-
Dalje je slijedilo:
13. Sf d5 14. edS ed4 15. cd4 Sd5:

16. De2 Lb7 sa aktivnom protivigrom
crnoga.

Medutim kasnije je Vasjukov naSao
da bijeli moze pojaéati varijantu pu-
tem:

14. deS!

Umijesto 14. ed5?.

223
 

 

4... de4
Na 14. ... Se4: 15, Se3 Le6 16. De2.

15. S1d2! ef3 16. ef6 L£6: 17. Df3: Leé
18. Se4 Le7 19. Dh5! i zbog toga je va-
rijanta izaSla iz upotrebe.

Il

Majstor Borisenko je predlozio po-
tez:

12. ... 26
Crni prekriva polja f5 i h5, ali iu

toj varijanti on ne uspijeva prebroditi

sve teSkoce u otvorenju.

13, Sfi Kg7 14. Se3 Te8 15. b4! cb4
16. cb4 Sc4 17: Sc4: be4 18. Dd2 c3! 19.
Dh6+ Kg8& 20. Lb3 ed4 21. Sg5 sa na-
padom bijeloga, Bannik?Kudrin, 1949.

IV
U vezi s tim u posljednjim godinama
osnovnu paznju privlaée Seme borbe u
kojima crni tezi k jednostavnom raz-
voju snaga:

12, ... Ld7 i 13. ... Tfe?

Kako tece borba u toj varijanti, ilu-
striraju dva slijedecéa primjera:

FISCHER?UNZICKER

(Ziirich 1959)

1. e4 e5 2. Sf3 Sc6 3. Lb5 a6 4. Lad
Sf6 5. 0-0 Le7 6. Tel b5 7. Lb3 dé 8.
c3 O?) 9. h3 Sa5 10. Le2 c5 11. d4 De7
12, Sbd2 Ld7 13. Sf1 Tfe8 14. Se3

aw

    

Bae GANA
anem B2

StrateSki plan bijelog je jasan: poja-
éati kontrolu u centru i eventualno po-
slije g2?g4 prebaciti skakata na f5.

   

   

 

224

Crni ga ovdje neée modi dugo »trpjeti«,
a poslije Lf5: bijeli odgovara gf5 i po-
stize napad po otvorenoj g-liniji. Ovu
drugu prijetnju crni likvidira svojim
slijedecim potezom:

14, ... g6 15. de5

Sada se rjede susrece krilni udar 15.
b4. U partiji Keres?Matanovic, 1956.
slijedilo je: 15. ... cb4 16. cb4 Sc4! 17.
Sc4: be4 18. Tbi Tab8 19. Ld2 c3! 20. Lhé
a5!. Sa ovim tipiténim pjeSatkim uda-
rom crni uspijeva posti¢ci protivigru na
daminom krilu. Najbolji nastavak u
18. potezu za bijeloga je 18. Ld2! ¢3 19.
Lg5 a5 20. ba5 Ta5: 21. Lb3 Tc8 22. Tcl!
sa pozicionom predno&géu (Gufeljd?
Bannik, Kijev 1960).

Potezom u partiji bijeli Zeli da stvori
évrstu situaciju u centru da bi zatim
imao moguénost da pomocu Sf3?h2?g4
i Df3 zahvati inicijativu na kraljevom
krilu.

15, ... de5 16. Sh2 Tad8 17. Df3 Le6é
18. Shg4 Sg4: 19. hg4

Svojim je manevrima bijeli mnogo
postigao. Otvorio je b-liniju, odstranio
je skakata sa f6 koji je branio kljuénu
taéku d5 i pojaéao je kontrolu nad
tatkom f5. Njegov daljnji plan je da
uévrsti skakaéa na d5 i poslije njegove
eventualne izmjene aktivira bjelopolj-
nog lovea.

19, ... Dc6

Naoko logitan potez, koji spreéava
upad skakaca na d5, a u stvari ipak
strateSka greska.

U_ partiji Boleslavski?Rabar 1956.
crni je odigrao 19. ... Sc4 na&to je
slijedilo 20. Sd5! Ld5: 21. edS5 Sb6 (evo
u éemu je smisao manevra skakaéem:
crni Zeli da izgradi pritisak na pjeSaka
d5) 22. Le4 c4 (bolje je 22. ... a5) 23.
b4! (spreéavajuci manevar Sb6?a4?
c5) 23. ... £6 (ne ide naravno 23. ...
cb3 jer bi bijeli dobio a-liniju u svoje
ruke) 24, Le3 Tf8 25. Lb6:! Db6: 26. a4!
Td6 27. ab5 ab5 28. TaS5 Ld8 29. Teal
sa velikom pozicionom prednoécu bije-
loga.

20. g5! Sc4

Prihvacanje Zrtve pjeSaka 20, ,.. Lg5:
ne ide zbog 21. Sd5!. E

21. Sg4! Lg4; 22, Dg4:

Pozicija se pojednostavila, ali crni
fije uspio izjednatiti. Bijeli prijeti da
udyoji topeve po h-liniji.

m2. ... £6 23. gf6 Lf6:

Sud se kod crnog pojavio slabi pje-
il na e5. Slijededim potezom bijeli
sivara u taboru crnog novu slaboéu ?
Diesfaka bS5.

M4, ad! Sb6 25. abS ab5 26. Le3 Ta8
7, Tedl Kh8 28. b3 Lg7

lrebalo je teziti izmjeni topova po-
modu 28. ...-Tal: 29. Tal: Ta?,

29. Dh4 Lf6 30. Lg5 Lg5: 31. Dg5: Tal:
M2, Tal: Sd7 33. Ldl!

a oie L @
y Yay Oa
WY, Fag

 

 

S18

    

 

 

 

BS. ... SE

Ne ide 33. ... De4: zbog 34. Lf3 Df4
1. Df4: ef4 36. Lc6 Te7 37. Ta8+! Ke7
! Ta7 sa dobitkom figure.

M. TaT Dd6 35. Le2 Te7

Prijetilo je 36, Dhé i zbog toga je
?rit prisiljen da da pjeSaka.

M6. Te7: De7: 37, Lb5: Kg7 38, Le2
De7 39. De} Dad 40. g3 Dal 41. Kg2 Dad
Strateski bo] je bijeli dobio. Pjegacka
prednost na daminom krilu mu osigu-
fava pobjedu. Tehniéki dio Fischer
provedi takoder precizno i uvjerljivo:

42. Dd3 Db6 43. De4 De6 44. Ld3 Dbé
45, b4 cbh4 46. cb4 Sg4 47. Dc3 Dc5: 48.
be5 Kf7 49. £4 Ke7 50. Kf3 Sf6 51. Lb5
Ke6é 52, Le4+ Ke7 53. c6 Se8 54. fe5 hé
§§. Ke3 Sc7 56. Kd4 h5 57. Ke3 25 58.
Le2 h4 59. gh4 gh4 60. Le4 Se8 61. Kid
Kd8 62. Ke4 Ke7 63. Lf?! Sg? 64. Kh4:
Ke6: 65. Kg5. Crni predaje.

1§ Skola 5ahovske igre

KERES?GLIGORIC
(Turnir kandidata 1959)

1. e4 e5 2. Si3 Sc6 3. Lb5 a6 4. Lad
Sf 5. 0O?0 Le7 6. Tel b5 7. Lb3 d6 8. ¢3
O?0 9. h3 Sa5 10. Le2 c5 11. d4 De7 12.
Sbd2 Ld7 13. Sfl Tfe8 14. a4!

Ovaj potez stavlja pred crnoga slo-
Zene probleme. ZametnuvSi igru na da-
minom krilu bijeli si je istovremeno
saéuvao slobodu izbora medu potezima
15. ab5, 15 Lg5 ili 15. Se3.

14. ... edd

Crni izabire plan koji je preporntio
Averbah. U partiji Keres?Gligori¢,
Miinchen 1958. godine, crni je nastavio
14. ... 26, ali poslije 15. Lg5 Lc6 16.
Se3! nije uspio prevesti lovca na g7.
Protivudar na tacku e4 se pokazujé
kao iluzoran: 16. ... Se4: 17. Le7: De7:
18, d5! ili 16. ... Le4: 17. Let: Se4: 18.
Sd5 itd.

15. cd4 Sc6

Sad postaje jasna ideja crnoga: on
prijeti da uzme na 4 ili da osigura
svojem skakatu sigurmu bazu na b4.

16. Se3!

Na istom turniru je Gligori¢c protiyv
Talja odigrao odmah 16. ab5 u Zelji da
u daljem toku zahvati kontrolu nad
poljem d5. Medutim, poslije 16. ... ab5
17, Ta8: Ta8: 18. deS Se5: 19, Se5: ded
20. Lg5 Le6 21. Se3 hé 22. Lf6: Lf6: 23.
Lb3 Td8& 24, Sd5 Da5! 25. Kh2 Lg5 26.
De2 Tc8! protivnici su se sporazumjeli
na remi.

16. ... Sb4 17, Lb3 bad 18, Lad: Lad:
19. Ta4: aS

Crni je uspio likvidirati aktivnog pro-
tivnitkog lovea, ali sa plocée je is¢eznuo
i njegov damin lovac. Kao posljedica
toga se pokazuje da je tatka f5 osia-
bljena, Bijeli se time smjesta koristi.

20, Sf5 Lf8 21. Lg5 Sd7 22. Ta3! dS

Crni naravno ne Zeli mirno ¢ekati
dok bijeli skoncentrira svoje snage na
kraljevom krilu. Ali zahvatiti inicija-
tivu on viSe ne uspjeva. TeSko je po-
kazati najbolji natin obrane. Bijela
pozicija je ocito bolja. .

23. deS Sed: 24. Léd4 Sf3:+ 25. T£3:
Dd7

225
 

 

 

To se pokazuje kao odlutujuca gre
Ska. Medutim, na prividno aktivnije
25. ... De2 jako je 26. Sh6+! Kh8 27.
Sf7:+ Kg8 28, Dd4 i ako 28. ... Ted:
onda 29. Te4: De4: 30. Db6, a eveniualno
u sluéaju 28. ... Kf7: 29. Lhé+!.

26. Tg3 Ta6?

Neposredne prijetnje je mogao crni
odvratiti jedino pomocéu 26. g6, iako i
tada poshje 27. Sh6+ Lh6: 28. Lhé: bi-
jeli ima odluéujuci pritisak po crnim
poljima. Na 26. ... Kh8 pobjedi vodi
takticki udar 27. Lhé!,

?einen
8 |, Wk a
hee

Boe a

 
  
  
   
    

 

 

 

  

 

 

 

27. Tgi:+! Lg?: 28. Ded

Sada postaje jasna pogreSnost 25. po-
teza crnog. Od dvojne prijetnie Dg7
mat i Sh6+ sa slijedecim Dd7) nema
obrane. .

28. ... DE5: 29, DFS: TH 30. Dd7 Tfeé
34, Te3! ded 32. Tg3 Ta8 33. Dd4! Tg6
34. De4: Tc8 35. b3 Sc6 36, Td3 Te6 37.
De4 Tee8 38. Tg3 Te6 39. Lhé! Tg6

Ne ide 39. ... Th6: zbog 40. Ded.
40. Lg7: Ke7: 41. Dce3+ Ke? 42. h4 Se?

43, Tg6:+. heé 44, DaS: Tel+ 45. Kh2
Tdi. Crni predaje.

MATANOVIC?GELLER
(Meé SSSR?Jugoslavija 1958)

Sa svojim 17, i 18. potezom bijeli je
samo pavodio svoju vodu na mlin pre
tivnika. Crni je aktivirao svoje snage
na kralievom krilu i protivnik je bio
prisiljien da mu prepusti inicijativu.
Zavrsni napad se snazno razvio,

226

1. e4 e5 2. Sf3 Sc6 3. LbS a6 4. Lad
Sf6 5. O?0 Le7 6. Tei b5 7. Lb3 dé 8. c3
0?0 9. h3 Sai

Smislov je protiv Keresa na Turniru
kandidata 1959. godine primijenio na-
stavak 9. ... Dd?7. Sacuvavsi kontrolu
nad centrom erni zavrSava razvoj. Me-
dutim, poslije 10. d4 Te8 11. Sg5 Sd8
12. £4! L£8 13. fe5 deS 14. de5 Te5: 15.
Lf4 (predlozio Suetin) bijeli ima pozi-
cionu prednost.

10. Le2 c5 11. d4 Lb7

Crni u ovoj varijanti, ne gube¢i vri-
jeme na potez Dc7, zeli da brzo razvije
svoje damino krilo i provede protiv-
udar d6é?d5,

12. Sbd2

Ako 12. d5 onda 12. ... Sc4! 13. Sbd2
Sd2: {i bijelome je teSko organizirati
napad na kraljevom krilu, jer je iz-
mijenjen skakaé kojemu je bilo odre-
deno da upadne na f5, Nista ne daje
ni 12. de5 de5 13. Se5: zbog 13. ... Sea:.

U partiji Talj?Geller, Riga 1958. bi-
jeli je odigrao 12. b4!?, ali poslije 12.

. cb4 13. cb4 Sc4 14. Sbd2 d5! 15. ed5
crni je mogao sa potezom 15. ... Se5:!
(predlozio Talj) zahvatiti inicijativu.

12, ... cd4 13. cd4 Tc8 14. d5

Opet ne ide 14, de5 de5 15. Se5: zbog
15. ... De.

14, ... De7 15. Ld3

Poslije 15, Lb1 Sd7 16. Sf1 Sc4 17. Te2
Scb6 18. Tc2 Db8 19. Se3 gGé 20. Ld2 Sa4
Petrosjan je protiv Talja na 26. prven-
stvu SSSR 1959, godine stvorio évrstt
Doziciju.

15. ... Sd7 16, Sfl 6

[me
By

a

ze

 

N

=
Wh

«

 

 

Nastavak ideje koja ima za cilj da
razrusi protivni¢ki centar i istovremeno
otvori dijagonalu za lovca na b7. Me-
dutim, potez 16, ... £5 je dvosjekli jer
se njime oslabljuje polje e6. Na Dk
ory. SSSR 1960, godine Krogius je kao
crni uw partiji sa Suetinom izabrao mi-
ru plan razvoja vezan sa 16. ... Sc4.
Poaliie 17. Sg3 Sc5 18. Lce2 g6 19. b3
Sh6 20. Lbé Tfe8 21. Tcl Lf8 22, Ld2
fe? crni ima perspektivnu poziciju.

17. Lg5?

K oStroj bi igri vodilo 17. ef5 Ld5:
Geller predla%e slijede¢u varijantu: 18.
Ses Db7 19. Se6 Tf 20. Se3 Le6 21. b4
S.4 22. Sc4: be4 23. Le4: d5 itd.

17... Sc5 18. b4

1 ovdje jo$ nije bilo kasno 18. ef5,

18. ... Sd3: 19. Dd3: fe4 20. Ted: Sc4
TL. Te4 Tced!

Oslobada polje c8 za lovea.

©. Le7: De7: 23. Sg5 g6 24. Se3 Lc8
1). Ted Ti4 26. Sct: be4 27. De2 Tef8

(ijeli se neprimjetno nagao u_ izgu-
hilene} poziciji. Pritisak po f-liniji, jaki
Jobodni pjegak c4, aktivni bjelopoljni
lovac, sve to crnom osigurava odlucu-
jucis prednost.

28. Sed LfS! 29. Tel Dh4 30, Tge3 Led:
Mi. Ted: T£2: 32, Dc3 T2f4 33. Ti4: Df:
M. Khi Dd4 35. Da3 Dd5: 36. Da6: c3
M7. De2 Dd4 i crni je dobio.

GELLER-?SPASKI
(Riga 1958)

1. ef e5 2. SE Sc6 3. Lb5S a6 4. Lat
Sf6 5. 0-0 Le7 6. Tel bS 7, Lb3 0?0
f. o3 d6 9. h3 SbS

li ovom sistemu Cije autorstvo
pada Borisenku i Furmano (Breyer
Bel rey 7 ese Bas
redu ?Snaga: sk
d7, lovac na b/7,

  
      
 

     

 

atim se ostvaruje
e7?c5. Medutim u usporedbi sa Cigo-
rinovim sistemom, ovaj plan ima taj
nedostatak Sto bijeli koristeci donekle
miaku i oklijevajucu igri crnoga, za-
fivaca inicijativu.

10. d4 Sbd7

 

  

Pokitéaj Benkdéa da izvréi protivna-
pad na pjegaka e+ pomocu 10. ... Lb7
pokazao se kao lo8. Poslije 11, de5! Se4:
12. e6! fe6 13. Leé:+ Kh8 14. Lad Gligo-
rié je postigao prednost, Protiv Keresa
je Benk6é nastavio 11. ... de5 12. Dd8:
Ld8: 13. Se5: Se4: 14. Le3, ali bez ob-
zira na pojednostavljenje pozicija bije-
log je bolja (Turnir kandidata 1959). *

11. cA!

Jak nastavak. Bijeli oslobada vazno
polje za skakaga.

M1. ... Lb7

Na naoko logitnije 11. ... b4 u par-
tiji Geller?Filip, Amsterdam 1956. slije-
dilo je 12. c5! Lb7 13. De2 ed4 14. c6 d3
15. De4 Sb6 16. cb7 Sc4: 17. ba8D Dab:
18. Led: Se4: 19. Ld3: d5 20, a3! i bijeli
je dobio.

12. Sc3 c6 13. a3 Dc7

Moida je trebalo provesti d6?d5, ali
erni je zamisiio plan vezan sa.c6?c5.

14. Lg5 Tae8 15. Tel Db8 16. La2! Kh8
17. b4

Prijeti 18. de5 de5 19. c5.
Liteces C3]

Crnome je dojadilo da pasivno éeka
dogadaje. Keres smatra da je trebalo
igratt 17.... h6 ina 18. Le3 co, au slu-
éaju 18. Lh4 raStistiti situaciju na kra-
ljevom krilu pomocu 18. ... Sh7.

18. be5 ed4

Uprayo na taj medupotez je crni po-
lagao svoje nade, ali bijeli je odgevo-
rio protivudarom:

19. c6!

Crni je izgleda oéekivao samo AS.
Sad: Sto bi mu poslije 19. ... deh i
b5?b4 stvarno davalo protivigru.

19. ... de3 20, cb7 Db7; 21. cb5 Dbs:

Poslije 21, ... abS 22. Te3: ne yalia
Tlaravno igrati 22. . Sed: zbog jedno-
stavnog 23, Te4:! Ded: 24. Te3.

22, Tc3: Sc5
je 22, ... Sed: lose zbog 23.

 

227
=

 

 

 

 

 

 

521 q aw@:2

Ze

i eae
ay GAR 7
OWT ie
oe

BAVA

24 | FAG
Open 8

24, ei!

Poslije otvaranja linija crne figure
ée upasti pod vezivanja.

A. ... Sgd

Ovaj taktiéki udarac ne olakSava si-
tuaciju crnoga.

25. hg4 Sg5: 26. edé Sf£3:+ 27. gfii Lg5
28. ad

Jo= brée je dobivalo 28. Le4! ali i
sada jaki d-pjeSak osigurava bijelom
pobjedu.

28. ... Dd7 29. Te&: Te8: 30. Te8:+
De&: 31. d7 Df8 32, De? De7 33. Dd3 hé
#4, Let a5 35, Lf?: Lh4 36. Kg? Lf6 37.
Le4 Dd8& 38. Dd5 Lg5 39. Df7. Crni pre-
daje.

TALJ?PANNO
{Portoroz 1958)

1. e4 e5 2. SH Scé 3. LbS a6 4. Lad
Sf6 3. 0O?0 Le? 6. Tel b5 7, Lb3 dé 8.
c3 0?0 9. h3 Sd7

Jo§ jedna Cigorinova ideja u Spa-
njolskoj partiji. Crni Zeli da uévyrsti
tatku e5 i pripremi igru na daminom
krilu.

10. d4

U turnirskoj praksi se susreée i 10.
a4 sa idejom da se potnu aktivne ope
racije na krilu prije poteza Sb6, ali
poslije 10. ... Lb7 11. d4 Sa5 12. Le2
c5 13. Sbd2 cd4 14. cd4 Sc6 crni ima
dovoljnu protivigru.

10, ... Sb6 11. Le3

Nigta nije postigao bijeli u partiji
Fischer?Talj, Portoro% 1958. pomodcu

228

Ii. de5 Se5: 12. Se5: de5 13. Dh5. Naj-
bolji je odgovor ovdje 13. ... Ddé.

11. ... ed4

Poéetak dvosjeklog plana. Ustupiv3i
bijelom kljuéne pozicije u centru, crni
ratuna da ée postici prednost na da-
minom krilu, Mirniji plan je vezan sa
potezom il. ... Tb8!, Partija Boleslav-
ski?Geller, Vilnos 1958. se dalje raz-
vijala: 12. Sbd2 Lf6 13. Sf1 Te8 i bije
lome je teSko pojaéati poziciju.

12. cd4 Sa 13. Le2 c5 14. e5! de5 15.
Se5: Sbe4 16. Dd3

Bijeli odustaje od remija koji je mo-
gao postici pomocu 16, Dh5 g6 17. Sgé6:
fg6 18. Lg6é: hgé 19. Dg6:+ sa vjetnim
Sahom.

. £5 17, Lb3! £4 18. Ld2 Sb3:

see gee

 
     
   
   

 

 

B22 |iyy a
AD Be a zg ?a
ae 0 2
lc a an
?nl
19. Sc6!?

Povodom ovog poteza Talj je pisao:
»Pokazuje se da bi u slucaju 19, Db3:
Lf6 20. Sed: be4 21. De4:+ Kh8 bijeli
imao znatne teSkode. Jaée izgleda 20.
Sa3, ali i taj potez ne pri¢injava cr-
nome bilo kakve ozbiljne neprijatnosti.
Bijeli se odluéuje na slo#enu kombina-
ciju, cije posljedice je bito teske pro-
raéunati«,

19. ... Sal: 20. Sd8: Lf£5 21, DE Tad&:
22. Te7: Lb1: 23. Lf4: Td4:

Na 23. ... cd4 moje slijediti slijedeca
lijepa varijanta koja je prikazana u
¢asopisu »Sahmatny y SSSR«: 24. b3
Lg6 25. bet d3 26. Dg4! i ako 26. ... d2
onda 27, Td7, a u sluéaju 26. ... Tf:
27. Df4: d2 28. Tg7:+!! Kin8 29, Td7!.

24. Dg4 Lg6 25. De6+ LF7 26. Df5 Sc2
27. b3 Lgt

U siluéaju 27, ... Tdi+ 28. Kh2 Sd2
bijeli ima izbor ili da odigra 29. hé ili
29. Ld2: sa slijedecim De5:.

28, Te7:+

Bijeli poduzima smioni pokuSaj da
gakomplicira igru.

28. ... Kg7: 29. Lh6+ Kh6é: 30. Df8:+
Kg5 31. bed be4 32, g3 Led 33. hd+ Ke4
34. Kh? Lfs!

Razumljivo ne 34, ...
3+ Lf3: 36. De8+.

35. Dfé

Opasno je uzeti figuru jer poslije 35.
3+ Kf: 36, DfS5:+ Ke3 37. Dh?: c3
Sanse na pobjedu su samo na strani
crnega,

35. ... h6 36. De5 Te4 37, Dg7+ Kf3
38. Dc3+ Se3

U vremenskoj oskudici crni ne nalazi
najjednostavniji put k remiju: 38. ...
Kf2: 39. De2:+ Kf3 sa vjeénim Sahom.

39. Kgi Lg4 40. fe3 h5 41. Del Te3:?

Odluéujuca make Jo& uvijek je osi-
guraivalo remi 41. ... Te6

42. Dfl+ Ke4 43. ?Dea:-+ Kf3 44. Dfl+
Ked 45. Daé: Kd4

Kod analize prekinute? pozicije bila
je razmotrena slijedeca varijanta 45.,..
Tg3:+ 46. Kf2 Td3 47. De4t+ Td4 48.
De2+ Kd5 49. a4 Keé 50. Dg6+ Kb7 51.
DesS Tb4 52. Ke3 i crni je u iznudnici.,

46. Dd6+ Ked 47. ad Tel+ 48, Kf2
Te2+ 49. Kf1 Ta2 50. Da6+ Kad4 51. a5
e452. Db6+ Kd5 53. a6 Tal+ 54, KF2
3 55. a7 c2 56. Db3+ Kd6 57. Dd3+.
Crni predaje.

Poslije 57. ... Ke6é 58. Dc2: Ta7:, 59.
Det+ bijeli dobiva topa.

Ld5? zbog 35.

U slijedecéoj partiji crni je u otvore-
fija posae na forsiranu varijantu, ali
kada su »se strasti sti8ale«e pokazalo se
da su niegove snage loge rasporedene:
bijela dama je zauzela snaznu poziciju
u centru kontrolirajuci dijagonalu a2?
8 i erni je morad racunati sa prijet-
njom Se5 ili $g5.

Aktivne pozicije zauzeli su takoder
| bijeli topovi. Kod crnoga nije bila
feaktivna samo dama ved i skakat na
a5, a osjecala se i slaboda 8. reda, Bez
obzira na sve pokuSaje crnoga da po-

 

bolj§a polozaj figura i pojednostavi
poziciju, bijeli je uspio da do kraja sa-
éuva prednost snaga na odjuéujuéem
dijelu bitke.

TALI?LEHMANN

(Meé SSSR?SR Njemacka 1969)

1, e4 e5 2. Si3 Sc6 3. LbS a6 4. Lad
Sf6 5, 0?0 Le7 6. Tel b5 7. Lb3 dé 8. c3
G41 9. h3 Lb7 10. d4 ed4 11. cd4 Sad
12. Le2 d5 13. e5 Se4 14, Sc3 £5 15. ef6
Lfé: 16. Se4: de4 17, Led: Led: 18. Ted: c5

Kriti¢na pozicija varijante. Za zrtvo-
vanog pjeSaka crni ima izvjesni priti-
sak po dijagonali al?h8. Praksa, medu-
tim, pokazuje da bijeli uspijeva odbiti
prijetnje i zadrZati materijalnu pred-
nost.

19, Tg4

Smisao poteza je da izmjeni najjatu
protivnicku figuru: lovea na f6. Poslije
19. d5 Sc4 20. Tbi Dd? 21.b3 Df5 22. De2
Sb6 23. dé Tad8 24. Tc4 De2: 25. Tc2:
c4 bijeli je u partiji Suetin?BronStejn,
27. prv. SSSR 1960. mogao putem 26.
La3 sacuvati prednost.

19, ... cd4 20. Lg5 d3

Ako 20. ... Sc6 onda 21. Sd4: Sd4:
22, Lf6: 23. Dd4: Tad8 24. Df6: Tf6: 25.
Tel i konaénica je o¢ito u korist bije-
loga (Bogdanov?Persitz 1956).

21, Lfé: Df6: 22, Dd3: Db2:

Crni je uspio vratiti pjeXaka, ali pod
kakvu cijenu?

23. Dd5+ Khé 24. Tel Tad?

Interesantno je prirmijetiti da se ta
pozicija susrela jo$ i u partiji BivSev?

523 yo

 

 

229
 

 

 

 

 

Liliental, koja je igrana na 2}. prv.
SSSR 1954.

25. Th!

BivSev je igrao 25, Dc5.

25..... Db4 26, Tf8:-+ Tf8: 27. Teé D4
28. Ta6: Dcl+ 29. Kh2 Df4+ 30, 23 De4
31. Dd2 Sb7 32. Ta7! Sc5 33. Se5 Dfl
34, TET!

U korijenu presijeca protivnapad cr-
noga.

34. ... Se6 35. Tf8:+ S£8: 36.°"Df4 Seb
37. Df? h6 38. Sg6+ Kh7 39. Se7. Crni

predaje.

Ako 39. ... Dh3:+ onda naravno ne
40. Kh3:? zbog 40, ... Sg5+ nego 40.
Kgl!.

ARONJIN?DEMURIJA
(Tbilisi 1957)

Crni je Zrtvovao pjeSaka da bi posti-
gao prednost u razvoju i poteo napad
na kraljevom krilu. To mu je uspjelo
pomoéu Zrtve skakaca. Nastala je na-
peta pozicija u kojoj je bijeli prode-
monstrirao veliku vjeStinu obrane.

L. e4 e5 2. SF3 Sc6 3. Lb5 a6 4. Lad
Sfé6 5. O?O Le7 6. Tel b5 7. Lb3 0-0
8. c3 d5 9. ed5 Sd5: 10. Se5: Se5: 11.
Te5: Si6é

 

noe
524 1 I A Bam se
| ?ag
eae Zo
Za = a 2
ie aay

 

 

 

 

Crni prijeti da putem Ld6, Se4 1 Dh4
prede u napad. Osim poteza u partiji
susrece se takoder 11. ... c6. U partiji
Boleslavski?Sajgin poslije 12. dé Ld6
13. Tel Dh4 14. g3 Dh3 15. Dd3! Lf 16.
Dfl Dh5 17. Le} Lh3 18. Ldl! DS 19.
De2 Tae8 20, Sd? c5 21. Sf3! Si 22. Dc2
§d3 23. Sh4! komplikacije su zavrSile

230

u korist bijeloga. Pa ipak u toj vari-
janti ima jo§ mnogo neistrazenih »bije-
lih mrlja« (Citava varijanta je poznata
pod imenom Marshallovog napada.
Zadnju rijeé k teoriji ove varijante
dao je met izmedu Talja i Spaskog na
Turniru kandidata 1965, op. prev.).

12. d4 Ld6 13. Tel

Na 13. Te2 najbolji je odgovor 13. ...
Sh5!.

13. ... Sg4 14, h3 Sf2: 15. Df3 Dh4 16.
Ld2!

Nije ilo 16. Df2: zbog 16. ... Lh2+.
Dalje je moglo slijediti 17. Kfl Lg3 18.
De2 Lh3:! 19, gh3 Tae8!. Umjesto 16. ...
Lh2+ gre?ka bi bila 16. ... Lg3 zbog
17. Df&7:+!!.

(Potez 16, Ld2! je u stvari prvi puta
odigran u partiji Risti¢?Potasman. Li-
teratura rijetko spominje ovu partiju
iako je potez u stvari oborenje citave
jedne grane Marshallovog napada. Taj
potez nije vidio ni Capablanca u prvo}
partiji u kojoj je igrana ta varijanta,
gdje se Capablanca, susreo sa autororm
napada Marshallom. Tamo je igrano
neSto slabije 16. Te2 ? op. prev.)

16. ... Lh3:

Nije iSlo 16. ...
Lell.

17. gh3 Sh3:+ 18, Kfl g5 19. Te4 Lf4
20. Lf4: Sf4; 21, Sd2 Tad8 22. TH4:!

Likvidira opasnog skakaéa kojeg je
crni namjeravao podrzati topom po-
modéu maneyra Td8?d6?f6,

2. .., gf4 23. Sef Kh8 24. Ke2 £5 25.
Sc5 Tfe8+ 26. Leé Td6 27. d5 c6 28. Thi

Povezuje obranu sa napadom.

28. ... De7 29. Kd? Ted8 30, Sd3 Tes:
31. deé De6: 32. Df4; c5 33. Dh4 Td7 34.
Tel Dg6 35, Ke3! c4 36. Sf4 Deb 37. Kf2
Td2+ 3 Kg3

Jos je Steinitz izrazio misljenje da je
kralj jaka figura i u sredi§$njici i da on
moze izvanredno sam sebe braniti.

38, ... Tdé 39. De7 Dad7? 40. DE8 mat.

Sg4 17. Ted h5 18.

DUBINJIN?SUETIN
(Ceboksari 1950)

e5 2. Sf3 Scé 3. Lb5 a6 4. Lad Sf6
Le7 6, De2 b5 7. Lb3 dé 8. c3

le4
5. 0?0

®0 9. h3 Sa5 10. Le2 c5 if. dd De7
12, d5

Bijeli je odlutio da odmah prede u
fapad na kraljevom krilu i zbog toga
prethedno zatvara centar.

12. ... Ld? 13. Khi c4 14. Tgi Se8
15, g4

Karakteristigan poloZaj za ovu vari-
qantu.

5. ... Sb7 16. Shd2 g6 17. Sf1 Sg7 18.
Lhé f6 19. Se} Khs

Nubinjin smatra da je uporniji otpor
davato 19. ... T£7. Nije bilo dobro 19.
_.. Sd8 zbog 20. Sf5! gf5 21. Lg7: Kei:
7) wf5+ Kh§ 23. Sh4 sa jakim napa-
vom. Sad postaje jasna ideja poteza
Khl i Tel.

20. Tg3 Tg8 21. Tagi Sd8

 

22, SES! Lis

U sluéaju 22, ... gf5 23. gf5 Lf8 bijeli
bi nastavkom 24, Shé4 Le8 25. Ld2 Sf7
26. DE3! postigao neobranjivi napad.

23. Lg7:+ Lg7: 24, g5! TE 25. h4 gf5

Ovog skakaéa je teSko dugo trpjeti.

26. gf6 Lié: 27. ef§ Dc 28. Sg5! Lg3:
29, Tg5: Sf7 30, Th3 Tg8 31. Th7:+ Khi?:
a2. Dh5+ Shé6é 33. Tg6 D& 34. Thé:+
Dhé: 35. 6+ e4 36. Le4:+. Crni predaje.

SPASKI?TAJIMANOV
(Moskva 1954)

U potetku je borba imala pozicioni
karakter. Medutim, posto je crni sam
oslabio svoje kraljevo krilo Spaski je
krasnom kombinacijom postigao odlu-
eujucu prednost.

 

1. e4 e5 2. Sf3 Sc6 3. Lb5 a6 4. La4 bS
5. Lb3 Sa5

U ovoj varijanti, koju su modernizi-
vali sovjetski Sahisti, crni zeli da od-
mah izmijeni Spanjolskog lovca. Pritom
on, istina, zaostaje u razvoju i osuduje
se na teSku obranu.

6. 0O?0

Jos je jaée 6. d4 ed4 7. Dd4: Sb3: 8.
ab3 Se7 9. 0O?0 Sc6 10. Dd5 Lb7 11. c4
kao Sto je slijedilo u partiji Smislov?
Furman,

6. ... d6 7, d4 Sb3: 8, ape 8 2: Sc3
Lb7 10. Sh4 Se7 11. de5

U ovom sluéaju likvidacija napetosti
u_centru je u korist strane koja se
brani. Bolje je bilo 11. Le3 ili ¢ak 11. f4.

ll, ... de5 12, Df3 Dd7 13. Tdi Des
14. Le3 ¢5

Pravilno je bilo 14. ...
njom g7?g5.

xe ek

h5 sa prijet-

   
     

 

 

BPLe |

15, Sb5:!
Poéetak neo¢ekivane kombinacije.

i. ... ab5 16, Dh5+ Df7 17, Tad?:+
La?; 18, Td8+!

Zrtva odvlatenja!

18. ... Kd?: 19. Df?: gh4

Formalno crni ima dovoljnu kompen-
zaciju za damu ali njegove figure nisu
razvijene i on gubi jo? nekoliko pje-
Saka.

20. Dfé: Tg8 21. f3 h3 22. g3 Ke8 23.

De5: Tg6 24, Db5:+ Le6 25. Db&+ KT
26. Dc?: i bijeli je uskoro dobio.

Bl

 

2a
 

 

 

 

BLAU?KERES
(Ziirich 1959)

Bijeli je izabrao varijantu koja uz
tatnu igru od strane protivnika ne osi-
gurava bilo kakvu prednost u otvore-
nju. U daljem toku on je »tapkao na
mijestu«, a crni je u to vrijeme organi-
zirao napad na daminom krilu i zavla-
dao inicijativom. Odsustvo plana u Sa-
hovskoj borbi je uzrok mnogih neslav-
nih poraza.

1. e4 e?5 2. Sf3 Sc6 3. Lb5 a6 4. Lad Sf6
5. 0?0 Le7 6. Lce6: de6é 7. Del

Bijeli brani pjeSaka e4 i izbjegava ve-
_zivanje sa Lg4. Potpuno jednakoj igri
vodi 7, d3 Sd7! 8. Sbd2 0?0 9. b3 Tes
10. Lb2 Ld6 11. Sc4 c5 (Simagin?Flohr,
Moskva 1951).

7. ... Leé!

Loge je 7. ... Ld6 ili 7. ... Sd7 zbog
8. d4!.

8. d3

Poslije 8. Se5: Dd4 pozicija bi se jako
pojednostavila. Ali umjesto poteza u
partiji bolje je 8. b3 Sd7 9, Lb2 Ld6é
10. d4 sa jednakim Sansama.

8. ... Sd7 9. b3 cS!

OteZava napredovanje d3?d4.

10. ... Lb2 £6 11, Sbd2 0?O 12. De3
Sb8 13. Tfdl Sc6 14. c3 De 15, Tacl
Td8 16. Sfl

Bijeli se zabavija sa besciljnim ma-
nevrima.

16. ... Tf7! 17. Sg3
Nije poboljgavalo bijelu poziciju niti

17. d4 zbog 17. ... cd4 18. cd4 edd 19.
Sd4: Sd4: 20. Ld4: La3!.

17. ... L£8 18. Td2 Tfd7 19. Ted a5!-

Poéetak napada. Bijelom je opet ne
pogodno otvaranje igre pomodéu 20. d4.

20. Se2 a4 21. bad Ta8 22. Scl Tad: 23.
e4 Sd4 24. h3 g6 25. Ld4:

Sad se razdvajaju protivnitki pjeSaci
au taboru bijeloga oslabljuju crna
polja.

25. ... cd4 26. De2 Da8 27, Tc2 Td6

28. Sd2 Tbh6 29. Sdb3 Ta3 M. Kh2 c5 31.
g3 Dc8 32. Dil Lhé 33. Dg2 Ld7

232

527 ||? Ae (27

  

AY Fee

xy # an Uy Pap

 

 

34. Te2 Dc7 35. Tdel Te6 36. Df3 Ke?
37. Tc2 Lad 38. Tb2 Tb6 39. Tee2? Tb4?

U vremenskoj oskudici oba protiv-
nika ne primjecuju da je crni pomocu
39, ... Lel: 40. Scl: Ld] mogao dobiti
kvalitetu.

40. Dg? b5! 41. cb5 Lel: 42. Sel: Tc3
43, Dfl Lb5: 44, Tec2 La4 45. Sb3 Db6é
46. Dcl Lb3: 47. ab3 Tbb3: 48. Ta2 Td3:
49, Tc5: Tde3 i crni je uskoro realizirao
svoju prednost.

KLAVIN?MIKENAS
(Riga 1959)
1. e4 ?5 2. Sf3 Sc6 3. Lb5 a6 4. Lad dé
5. 3

Usporedo sa ovim nastavkom pri-
mjenjuju se i slijedeci nastavci:

a) 5. Le6: be6 6. d4 f6 7. c4 Se7 8. Le3
Sg6 9. Sc3 Le7 10. h4! h5 11. Da4 Ld7
12. c5 Db& 13. O-0?0 a5 14. de5 fe5 15
a3, Sto osigurava bijelome pozicionu
prednost, Walther?Keres, Ziirich 1959.

b) 5. OO Ld7 6. c4 Sf6 7. Sc3 Le7 8.
d4! Sd4: 9. Sd4: ed4 10. Ld?:+ Sd7: 11
Dd4: Lié 12, Dd2 OO 13. b3 i erni je
mogao pojednostaviti poziciju pomocu
13. .., Le3: i 14. ... Df6, Keres?Gligo-
ri¢é, Turnir kandidata 1959,

Bi, 5 OS

Poslije 5. ... Ld? 6. d4 Sge7 7. Lb3
h6 8. Sbd2 Sg6 9. Sc4 Le7 10. Se3 0-0
11. O?0 i crnom je teSko nadi plan ak-
tivne igre.

Komplicirana borba nastaje u_ sln-
éaju 5. ... Sf6 6. 0-0 Le7 7, d4 Ld7
8. Sbd2 0?0 9, Tel Te8! 10. a3 Lf8 11.

be d5! 12. Lb3 Lg4 13. h3!, Fischer?Gli-
poric, Turnir kandidata 1959.

6, ef5 L£5: 7. O?O

Povodom poteza 7. d4 gledaj slijede¢u
partiju Gretkin?Estrin.

7. ... Ld3 §..Tel

Vee poslije ove partije u susretu Kro-
eius?Lutikov, koja se igrala na 27.
ory. SSSR 1960. godine, bijeli je pri-
Mijenio ideju 8, Db3 Tb8 9. Tel e4 10.
Sd4 Spe7 11, c4 Kd7 12. Se6! i zahvatio

inicljativa

eres LET

Ako & ... Sge7 onda 9. Te3 e4 10. Sel
Si 11. Th3 Le7 12. Sd3: ed3 i poslije

1). Lefr+ be6 14. Td3: 0-0 15. TE bi-
tt, Kao Sto ukazuje Kopilov, ima sve
Mative ma pobjedu.

9, Te3 24 10. Sel Lg5!

U slu¢aju 10, .,. Lbi:, kako se igralo
ranije, bijeli moze pomocu 11. Tbl: Sf6
1) 43 d5 13. de4! posti¢i bolje Sanse.

11. Sd3:

Wijeli prihvaéa izazov. U partiji Tru-
pen?Spirin, Krasnodar 1959. slijediio
je li. Th3 Sf6 12. Sd3: ed3 13. Td3:
0 14. T£3 sa dvosjeklom borbom. Za
Mrivovanog pjesaka crni ima dovoljnu
hormpenzaciju.

11. ... Le3: 12, Sb4

 

        
         
      
  

  

 

yy Me oe

   

528

Oka
a 2 oe

sooo Me fede

Hg PO yyy ayy led |
Ti en

     
 

    
  

  
 

A

\

at 8)

 

24{ se time Slo su neprijatelj-
> na daminom krilu iskljuéene
iy igre, crni sa Zrtvom figure zahvaca
WMicijativu na suprotnom dijelu ploce.

12..... Lf2:4! 13, Kf2: Dh4+ 14, Kgl

_ She!

Poanta kombbinacije! Na 15, Sc6: crni
je spremio 15, ... 0-0! 16. Se7+ Kh8
17. g3 Dh3 18. De2 Sg4 19. De2 Dh5! sa
neobranjivim prijetnjama De5+ i Tf£2.

15. g3 Dh3 16. d4 Sg4 17. De? O?O 18.
Lf4 5! 19. Lb3+-

Na 19. Lg5: Tfi+!.

19, ... Kh8 20. Le6 gf4 21. Led:

Na 21.,Dg4: Dhé!.

21, ... Dhé 22, Sd2 £3 23. Dal Sb4:
24. cb4 De3+ 25. Khl Df2! 26. Lh3 Taes
27, Tcl e3 28. Tc?: ed2, Bijeli predaje.

Partija je bila nagradena kao naj-
Yep$a na turniru.

GRECKIN?ESTRIN
(Depisni turnir 1949)

1, e4 e5 2. S£3 Sc6 3. Lb5 a6 4. Lad dé
5. c3 £5 6. ef5 L&5: 7, dd e4 8. O?O!l?

U sluéaju 8 Sg5 d5 9. £3 e3 10. £4
Ld6 11, 0O?0 Lf4: 12. Sh3! Lh3: 13. Dh5-+
g6 14. Dh3: bijeli ima inicijativu, Skjold
?Keres, Stockholm 1959,

(Umijesto il. ... Lf4: bolje je 11. ...
Sge7 sa Sansama na izjednaéenje, kao
Sto je pokazala kasnija praksa ? op.
prev.)

8... ef3 9. Df3: Sge7

Balje je 9. ... Ld? 10. Tel+ Le7!.

10. Tel Lg6 11. Lg5 d5 12. Leé:-+ bes
13. Sd2 hé 14, Lh4

Crnom je tesko rohirati. On poku-
Sava ostvariti rohadu pomo¢u g7?g5
i Lg7, ali za to vrijeme bijeli razvija
jak napad po eliniji.

14, ... Lf£7 15. Te3! g5 16. Lg3 Le7
17. Tael O?O 18. Te7:! Le6 19, Tleé:!

 
lzvanredna poziciona Zrtva. Za da-
miu bijeli dobiva samo topa i skaka¢éa,
ali top na a8 je iskljuéen iz igre dok
je pozicija protivniékog kralja ozbilj-
no oslabljena.

19. ... Tf3: 20. S£3; Li6

Bijeli je prijetio da pomocu Le5 lik-
vidira jedinog zastitnika kraljevog kri-
la,

21. Te7: 24 22. Sh4! Lh4: 23. Te6+
Kf8 24. Ld6+ Le7 25. Le7:+ De7: 26.
Te7: Ke7: 27. Th6é:. Crni predaje.

KERES?UNZICKER
(Zurich 1959)

Poutno je pratiti sa kakvim elanom
je bijeli vodio partiju, Poslije mobili-
zacije snaga on je uspio izazvati oslab-
ljenje niza tataka u crnom taboru i
zatim prijeci u odluéujuci napad. Pre-
bacivanje teskih figura na_ kraljevo
krilo je vrlo karakteristi¢éno za pozi-
cije ove vrsti.

1. e4 e5 2. Sf3 Sc6 3. Lb5 a6 4. Lad
Si6 5. 0?) Sed:

Tzv. otvorena varijanta Spanjolke.

6. d4 b5 7- Lb3 d5 8. de5 Le6 9. c3
Le7 ;

Aktivnije izgleda 9. ... Lc3, ali po-
slije 10. Sbd2 0-0 Li. Le? f5! 12. ef6!
Sf6: 13. Sb3 Lb6! 14. Sg5! bijeli ima
bolju igru.

10. Le3

U vezi sa 13: potezom to je energi¢-
niji plan nego detaljno prouéeno 10.
Sbd2.

10. ... OO 11. Sbd2 Sd2:

Crni skakat se ne moze odréati na
e4. Poslije 11. . £5 12. ef6 Sf6: 13.
Sg5! crni ima pote$koca. Na li.
Lg4 u jednoj Aljehinovoj partiji je
slijedilo 12. Se4: de4 13. Dd5!.

12, Dd2; Dd7

Do ove partije se smatralo da crni
ovim potezom postize dobru igru. Na
12. ... Sa5S bijeli bi razvio jaki na-
pad, npr. 13, Le2 Sc4 14. Dd3 g6 15.
Lh6! Sb2: 16. De3 Te8 17. Sd4 Dd7 18.
f4 Se4 19. Dg3 c5 20. £5!, Averbah?Zak,
Moskva 1947.

13. Les!

234

?njevito. Bolje je bilo 20.

Ne samo da odstranjuje vaznog za-
Stitnika kraljevog krila, nego Sto je jos
vainije, postize oslabljenje crnih poilja.

13. ... Tad&

I poslije nastavka 13... f6 14. ef6
Lf6: 15. Lf6: Tf6: 16. Tadl Td& 17.
Sg5 Sa5 18. Dd3! bijeli ima, kaa Sto
su pokazali Gligori¢ i Trifunovi¢, sna-
Zan pritisak.

14. Tfel Sa5 15. Le2 Se4 16. Dd3 g6
17. Dd4! Tfe8
, UN ATA anne
18. Lf6!

i8. Dh4 Lg5: 19. Sg5:; h5 20. b3 Sbé

Sada se napad bijelog razvija miu-
, sui sa

Sb2: najbolji je odgovor

slijedecim c7-?c5.
21. Tad1l De7
Odbija straSnu prijetnju 22. Sed.

3

y

ty

 

         
 

   

530

   

  

Ww

 

 

 

22. h3 Kg7
Prijetilo je 23. g4.
23. £4 Sd7 24, £5! gf5

Ne ide 24. ... Lf5: zbog 25. Lf: gf5
26. e6!.

25. Td3 Kh6 26. Tg3 Tg8 27. Df4 Tg5:
28. h4 Tdg8 29. Tee3 Sf8 30. Ted: Tes:
31, Tg3 Sh7 32, hg5+ Sg5> 33. LES: LE:
34, Df5: h4 35. Tg4, Crni predaje.

BOLESLAVSKI?KARAKLAJIC
(Meé SSSR?Jugoslavija 1957

U nage vrijeme Sahisti slicno geolo

zima Zele da svojim istrazivanjima sve

  

dublje proniknu u taj

ravno, to ne uspijeva tako cesto jer

protivnik ima zaista veliki izbor od-

s Wanje sa 25,

govora. Medutim, postoie neka otvo-
renja u kojima analize idu do 20. po-
teza, a katkad i dalje. U tim sluéaje-
vima teSko je ustanoviti gdje zavréava
analiza i kada zapotinje prava borba.

1. e4 eS 2. Sf3 Sc6 3. Lb5 a6 4, Lad
Sf6 5. O?0 Sed: 6. d4 b5 7. Lb3 d5 8.
de5 Le6 9. De2

Keresova ideja. Bijeli Zcli da po-
sliie Tdl organizira pritisak na pje
Saka d5.

9, ... Le7

Poslije partije Smislov?Euwe, me¢-
furnir 1948: izaSao je iz upotrebe na-
stavak 9. ... $c5, jer je poslije 10.
fd1 Sb3: 11. ab3 Dc8 12, c4! ded 13.
het Led: 14. De4 Se7 15. Sa3 pozicija
ernog postala kritiéna.

10. Tdl Sc5 11. Ld5:;

Potetak detaljno istrazene varijante.

11. ... Ld5:; 12. Sc3 Led

Stabije je 12. ... Sb4 zbog 13. Sel.

13, Td8:+- Td8: 14, De3! b4 15. b3 Le6

Ne 15. ... bc3 16. La3!,

16. Se4 Td1+ 17. Sel Sd4 18. Lb2
Se2: 19, De2 Tal: 20. Lal: Sal: 21. Sc5:
Lek: 22, Sd3!

Vazno pojacanje. Ranije je igrano
2). Db2, ali poslije 22. ... Sb3: 23. ab3
© (0 ernt ima dovoljnu kompenzaciju
7 damu.

22. ... Lb6

Ako 22, ... Le7 onda je jako 23, Sf4.

23. Sb4: 0?O0 24, Sc6 £6!

Cri mora otvoriti Fliniju da bi po-
?figao suradnju svojih figura. U_par-

tiit Boleslavski?Gurgenidze bio je
Primijenjen potez 24. ... Kh8, ali se
pokazalo poslije 25. Dd1! da je podri-

 

; 45. ... £6 vec nemoguce zbog
> ef6 Tio: 27. Dd8+ Lg8 28 Se7 sa
feizbjeznim matom,

25. hé Kh8

Ovaj se potez dugo vremena smatrao
skoro obaveznim, ali na 25. prv. SSSR
1958. Geller je u partiji sa Suetinom
odigrao 25. ... fe5 i paslije 26. Ded:
Tf6 27. g4 Lé2:4+ 28. Khi! Lh4: 29.
Se7+ Kf8 30. Sf5 Lf5: 31. gf5 Sb3: 32.
ab3 Td6 Sanse su se izjednatile.

26. Kh2 Ld7

Odlucujuéa greska. Boleslavski je
pokazao da je viSe Sansi na spas da-
valo 26. ... Lg8, jer su u sluéaju 27.
Db2 Sb3: 28. ab3 fe5 29. £3 LcS 20, Se5:
Ld6 crni lovci vrlo aktivni.

27, ef6! Le6: 28, DeT Tg8

531 lag a
ag eT
ao
A

 

     
  

    
 
  
 

 

 

29. fe7+!

Crni je ra¢unao samo na 29. f7 Ld5!
30. fg8T+ Lg8: poslije ega bi se nje
gove lake figure mogle boriti protiv
protivnitke dame.

29. ... Tg7: 30. Di8+ Tg8 31. Df6+
Te7 32. b5

Bijeli ne samo da debiva lovca nego
uspijeva uzeti i skakata na al. Teh-
nicki stadij borbe on provodi izuzetno
precizno.

32, ... Kg8 33. Dc6é: T£7 34. Dc3 Sb3:
35. Db3: Lf2: 36.De6 Le5 37, Daé: Ld6+
38. Kh3 Te7 39. Dd3 Te5 40. ¢4 Kg7 41. a4
Kf6 42, Dd2 Ke6 43. a5 Kd7 44, a6 Kc8
45. Db2 Te3+ 46. Kg2 Tg3+ 47. Kfl
= 48, Db7+ Kd7 49. Dd5+. Crni pre-
daje.

hs
ah
 

 

POLUOTVORENE IGRE

FRANCUSKA OBRANA

U siuéajevima kada crni kao odgo-
vor na 1. e4 izabere potez 1. ... 6,
nastaje Francuska obrana.

Zatvorivsi dijagonalu svojem bjelo-
poljnom lovcu crni poslije d7?d5 po-
éinje napad na bijeli centar. Ipak je
praksa pokazala da mu nije lako po-
stici aktivnu igru.

BRONSTEJN?JANOVSKY
(Stockholm 1948)

1. e4 e6 2. d4 d5 3. Sc3 Si6

Malo ljubitelja ima Rubinsteifiova va-
rijanta 3, ... de4, jer poslije 4. Se4:
Sd7 5. Sf3 Leé 6. Ld3 Sgf6 7. De2 c5
8. dc5 9. Ld2 i 10. 0-0-0 bijeli dugo
zadrZava inicijativu,

4. Lg5 Le7

Tzv. »Klasiéna« varijanta. OStriia je
varijanta Mac Cutcheon, koja nastaje
poslije 4. ... Lb4, Medutim, pri na-
stavku 5. e5 hé 6, Ld2 Lc3: 7, bc3 Se4
8 De4 g6 9. Ld3 Sd2: 10. Kd2: c5
11. Sf3 Sc6 12. Df4 pozicija bijelog je
nesto bolja jer on prijeti da putem
h2?h4 i Thi?h3?f3 poja¢éa napad na
kraljevom krilu.

5. e5 Sid7 6, Le7: De7: 7. f4

Nedostatak crne pozicije se sastoji
u tome &Sto se bjelopoljni lovac crnog
ne moze brzo ukljuéiti u borbu. Zbog

? toga on mora igrati akitivno da bi pu-

tem c7?<c5 i f/?f6 probio neprijatelj-
ski pjeSacki centar. Treba napomenuti
da provodenje igre u konaénicu je u
stvari greSka. Svjetli primjer zato je
poutna partija Gipslis?Jeremin: 7....
a6 8 Sf3 c5 9. de5 Dc5: 10. Dd4 Scé
11.. Des: -Sc5; 12. Ud3-Ld7 13: a3 Tc? 14.

236 ~

Kd2 Sd3: 15. cd3 Ke7 16. Se2 Tc? 17.
Sed4 The8 18. Thf1 f6 19. Tf2 Sd4: 20.
Sd4: TF8 21, Tel £5 (pada u o¢i pa-
sivna pozicija lovca na d7 i jaka, pozi-
cija skakaéa na d4) 22. Tgl h5S 23. h3
Th8 24, g4! hed 25. hed fe4 26. Te:
Kf8 27. f5! ef5 28. e6 Le6 29. Sf5: Kgs
30. e7 Th7 31. Tfg2 K£7 32. Tg7:+. Crni
predaje.

7 ... @O 8. Si3 c5 9. Ld £5 10,
ef6 Tfé:

Bolje je 10. .., Df6:.

11. Dd2 Sc6 12, dcS§ Sc5: 13. 0-0
Sd3: 14. cd3 De7 15. Se2 Ld?

Crni Zeli da se manevrom Ld7?c8?
h5 oslobodi svojeg loSeg lovca.

16. De} Taf8 17. Taci?

Qvaj potez Bronstejn smatra pogre-
Skom. Trebalo je igrati 17. Dc5! i ako
17. ... bé onda 18. Dc3!.

17, ... Da5! 18, a3 Le8 19. Se5

Bijeli pot¢inje kompliciranu ali ne-
korektnu kombinaciju.
19. -... Se5: 20. De5:

JoS je bilo moguée izjednaéiti igru
nastavkom 20. fe5.,

20, ... Lgé 21. Tc3 DBb6+ 22. Sd4¢
Db?2:

Povodom ove .pozicije BronStejn je
pisao: »Posljednja ¢etiri poteza po-
vukao sam vrio brzo, ali ovdje sam
se morao zamisliti, jer me veoma iz
nenadio odgovor protivnika. Smatrao
sam poziciju posliie 22. Sd4 vrlo per-
spektivnom, jer ako emi igra mirno,
onda sigurno gubi. Uzimanje pjeSaka
b2 od strane crnoga smatrao sam ne-
mogu¢im. Provieriv$i jog jednom svoje

proracune uvjerio sam se da u glavnoj
varijanti 23, Tb3 Dd2 24. Tb7: Ld3: 25.
Se6: Lft: 26. Tg7:+ Kh8 27, Sf8: Kg?:
28, Sd7?2?? nisam primijetio mat u je
dan potez 28. ... Dg2: mat!! Za povla-
?enje je veé bilo kasno. Ipak sam
odluéio da udem u tu varijantu ratu-
najuci da na kraju pripremim protiv-
niku iznenadenje«.

| ee ee
a. 2 @s
$Y

ams
@ wan
Be

woe gan
e 8 625"

23. Tb3 Dd2 24. Th7: Ld3: 25. Se6:
Lil: 26. Tg7:+ Kh3 27. Tg5!

Evo, to je iznenadenje, na koje je
bijeli polagao svoje nade.

ie. «> Dez?

Iznenadenje se vidi. »UplaSivSi«e se
prijetnje Sf8: crni odluéuje da izmi-
jeni aktivnu bijelu damu. Pobjedi je
vodilo 27. . Let 28, Sf8&: Dcel+ 29.
Ki2 Df4:+ 30. Df4: Tf4:+ i 31.
7f8:. Poslije poteza u tekstu kona?nica
poprima remizni karakter.

28. Sf8: De5: 29. Te5: TES: 30. Kfl:
Tf4:+ 31. Ke2 Ta4 32. Td5: Ta3: 33.
Td? Kg8 34. Kf2 Ta2+ 35. Kf3 Ta3+
%. Ket Tad+ 37. Kh3 Ta3+- 38. g3
Ta2 39. g4 Ta5S 49. Kg3

Ako 40, Kh4 onda 40. ... hé.

49, ... h5 41. gh5 Th5: 42. Ta7:. Remi.

e

 

 

or
oo
bo

os

 

a

 

 

 

 

 

Kao Sto smo se veé uvjerili, najteze
je od svega aktivirati topove. Ako po-
sliie izmjena pjeSaka u centru nastaju
otvorene linije, korisno je postaviti
topove na el ili di, gdje je za nji-
hovu aktivnost otvoren najveci prostor.
Katkada uspijeva ukijuciti topove u
napad igraju¢di Tel?e3?g3 ili h2?h4

 

sa slijedecim Thl?h3?g3. Medutim,
obiéno se ovi manevri teSko ostvaruju
jer protivniéki lovci ili skakaéi sme-
taju uspjesnom pregrupiranju topova.
Eto zaSto se u praksi ¢esto pribjegava
zrtvi pjeSaka u otvorenju zbog otva-
ranja linija za topove.

SPASKI?GUIMARD
(G6teborg 1955)

1. ef e6 2. d4 d5 3. Sc3 Sf6 4. Lgd
Le7 5. e5 Sfd7 6. h4

Ovim potezom po¢inje Chatard?A-
jjehinov napad koji vodi k izuzetno
os$troj borbi.

6. ... £6

U partiji Aljehin?Farni crni je od-
iuéio da prihvati trivu pjeSaka ali se
brzo zbog toga pokajao: 6. ... Lg5: 7.
hgeS Des: 8. Sh3 De? 9. Sf4 Sf8 10.
Dg4 £5 Il. ef6 gfé 12. 0-0-0 c6 13. Tel
Kd8 14. Thé e5 15. Dh4 Sbd7 16. Ld3
e4 17. Dg3! Df7 18. Le4:! de4 19. Sed:
Tg8 20, Da3! Dg7 21. Sd6! Sb6 22. Se8
Df? 23, Dd6+. Crni predaje.

Zasluzuje paznju 6. ... a6 (ne do
pusta Sb5) 7. Dg4 Kf8 (ili 7. ... f6 8
ef6 Sf6: 9. Dez 0-0 10. 0-0?0 <5 11.
dce5 Lce5: 12. Sh3 Sc6 sa o$trom igrom)
8. £4 c5 9. Sf3 Scé 10. 0-O0?O b5 sa
protivSansama.

7. Dh5+

Potez koji odgovara potrebama pozi-
cije. Crni ostaje bez rohade i bijeli
uspijeva zahvatiti inicijativu.

T. ... KEs

Losije je 7. ... g6 zbog 8. cfé.

8. ef6 Sf6: 9, Dez

Druga mogu¢nost je vraéanje damom
na £3 i razvoj skakata na h3, U ovoj
partiji bijeli se radije odluéio da iz-
vede skakaéa na f3 da bi drzao pod
kontrolom taéku ¢5.

9... 5 10. dc5 Sa6 11. SE3 Sc5: 12,
iI)

Borba u otvorenju je zavrSila u ke
rist bijeloga. Poslije g2?g3 i Lh3 on
moze nastaviti uznemiravanje protiv-
nitkog centra a crnome istovremeno je

237
 

 

teXko razviti topa na h8. Crni pravil-
ro odlucuje da organizira protivigru
na daminom krilu.

12. = < ABSt

Uloge su se promijenile. Najprije je
bijeli predlozio Zrtvu pjeSaka radi ot-
varanja linija, a sada to isto ini crni.

13. Sb5:

Zaista smiono, Otvoriti liniju va krilu
wdje se nalazi vlastiti kralj znaci ici
ususret zamislima protivnika. Trebalo
je nastaviti blokadu centra igrajuci
13. De3 b4 14. Se2 sa slijedecim Sed4.

13. ... Tb8 14. Sbd4 Da5!

Poéetak interesantne kombinacije.

15. Sc6 Da2: 16. Sb8: Sce4

 

533

 

 

 

 

17. 4
Na 17, Sd2 slijedilo bi 17. ... Sc3!.

17. ... Sc3 18. Dd3! Dal+ 19. Ke2
Da4+?

Pravilno je bilo 19. ... Sdi: 20. Ddl:
Da4 sa vjctnim Sahom.

20. b3 Da2+ 21. Kc3: Se4+ 22. Ded:

GELLER?SOKOLJSKI
(Moskva 1950)

1. e4 e6 2. d4 d5 3. Sc3 Lb4

Preporuéeno od Nimcoviéa, a zatim
je detaljno razradeno od sovjetskih
Sahista, osobito od Botvinika.

Crni stvara prijetnju osvajanja pje-
Saka e4 i trudi se da odmah zahvati
inicijativa, Poslije 4. e5 crni izgra-
duje pomoéu c7?<5 i De7 ili Da5 pro-

tivigru na daminom krilu. Bijeli ispo-.

ljava aktivnost na suprotnom dijelu
ploée. Nedostatak sistema je Cinje-
nica da poslije izmjene lovca b4, koja
je Gesto iznudena, u taboru crnoga
ostaju bez obrane crna polja.

4.05 c5 5. a3

Ne osigurava prednost u otvorenju
5. Ld2 Se7! 6, Sb5 Ld2:+ 7, Dd2: 0?0.

5. 2 ot Lease

Interesantne komplikacije nastaju
poslije 5. ... La5 6. b4! cd4 7. Dg4 Sc7
8. ba5 dce3 9. Dg7: Tg8 10. Dh7: Secs
11. £41. Ako 5, ... ed4 onda 6. ab4 dc3
7. Sf3! sa velikom prednoS¢u u razvoju.

6. bc3 Se7 7. Dg4 cd4 8. Ld3 De7

Bolje je 8 ... Da5, iako i u tom
sluéaju poslije 9. Se2 bijeli zadrzava
prednost.

9, Se2 de3

Wko,..95 2
10. Lf4!.

10. Dg7: Tg8 11. Dh7: De5:

TeSko je odoljeti napasti i ne uzeii
tog pjieSaka. Pa ipak je trebalo raz-
misliti o Sbc6 i Ld7 pripremajuci ve-
liku rohadu.

12. Lf4 Df 13. ha!

De5: onda je vrlo jako

 

     

   
    

 
  

 
 
   

 

Naravno'ne 22. Kd4 Le5+ 23. Ke5 wee Ge Re

Ld6+ 24. Kd4 Db2+. 534 (ee mse) e
5 : ry |

22, ... Da5+ 23. Kb2 Da3+ 24, Ke2 ?Lh WH - Wy

Da2+ 25. Ke3 | a ae o
Ye Ye Y

Tek poslije partije je bijeli primije- Ze yy) SS yy
tio da je mogao satuvati Sanse na po- Ge KY BY
bjedu nastavkom 25. Kd3! Db3:+ 26. se Boo |
Ke2 de4 27, Le7:+ Ke7: 28. Sc6+ Kié
29, Td6 itd,

25. ... DaS5+ 26, Ke2 Da2+ 27. Kc3

 

 

 

13, ... Sbc6 14. Lg5 De5 15. Dh6é! Ld7
16. Dis!

Oslobada put h-pjesaku.

16. ... Tc8 17. £4! De3 18. h5 e5 19.
h6 e4 20. Lb5 TeS: 21. h7! Lg4 22. Dg5:
Dd24- 23. Kfl Le2:+ 24. Le2: Sd4 25.
h8D+. Crni predaje.

TALI?PETROSJAN
(Moskva 1957)

1. e4 e6 2, d4 d5 3. Sc3 Lb4 4. e5 5
5. a3 Le3:+ 6. be3 Se7 7. Dg4 Sf5 8.
Ld3 h5 9. Dh3!

Ovaj potez, koji je preporutio Kon-
stantinopoljski, oStriji je od 9. Df4,
Sto moze slijediti 9. ... cd4 i Dh4.

9. .,, od4 10. S£3! Scé

Opasno je prihvatiti zrtvu pjeSaka
lgrajuci 10. dc3. Poslije il. g4
Se? 12. gh5 i Tg1 top aktivno djeluje
po otvorenoj liniji. Sa potezom u par-
tiji ernt ima namjeru da napada pje-
vika 5, Treba primijetiti da korekt-
most varijante zavisi od slijedecih na-
stevaka: 10. ... De7 11. Tb1 Sc6 12, g4
Neel 13, cd4 Sd4: 14. Sd4: De3+ 15. Ld2
ld4: 16. £4 Sg6 17. c3 De5 18. ghS Se7f.
Slnbife je igrao IvanSin protiv Kon-
atantinopoljskega 18. ... Ld7 19. Tb7:
leo 20, Lg6:! Lb7: 21. De6é:-1 i bijeli je
uspio pobifediti u konaénici.

MH. 4 Sfe7 12. ghS Dc7 13. Li Sg6
M. Dg4 Sf4:

Taj potez stavlja crnoga u_ tesku
situaciju jer u konaénici ima slaba
polia d4, c5 i d6é, a lovca c8 ne moze
aktivirati. Osim toga bijeli pjeSak spu-
fava neprijateljske figure. Crni je tre-
bao nametnuti taktiéke komplikacije
?ak pod cijenu materijalnih %rtava.
Poslije 14, ... Sge5:!? 15. Se5: Se5: 16.
Dy?: Sf3+ 17. Kfi Df4: 18. Dh8:+ Ke7
fiastala bi dvosjekla igra jer je pozi-
cija oba kralja nesigurna,

15. D&4: de} 16, Dg5! De? 17, De7: Dis
18. Dgs Dhé 19. Tgl Deg5:

Opasnoe je bilo 19. ... Dh5: zbog 20,

M6.

20, Tg: Ld7 21, Ke2

Sablonski potez. Ovaj isti manevar
je hijeli mogag provesti odigravsi pret-
hedno 21. hé!i i 22. h7,

  

21. ... Ke? 22. Ke3 Taf8 23. Tagi Le8
24. Sd4

 

Gubi forsirano, ali i poslije 24. ...
f6 25. Tg71- Lf7 26. Sc6:+ be6 27. f4
fe5 28. fed5 Th5: 29. Kd4 situacija je
loga za crnoga.

25. Sc6:+

Ostavlja crnog sa losim lovcem Sto
je tipiéno za mnoge varijante Fran-
cuske obrane.

25, ... Le6é: 26. Kd4

Centralizirani kralj zauzima vrio ja-
ku poziciju.

26. ... f4 27. Te7+ TE? 28. Tg8 Tg8:
29, Ta8: Tis 30. Tf8: Kf8: 31. hé b6
32. Ke3: Kg8 33. Lg6 a5 34. Kd4 Ks
35, c3 Kg8 36. h7+ Kg7 37. L£7 Ld? 38.
Lg8 Lce8 39. Kd3 Ld7 40. Ke2 Kha 41.
Ki3 b5 42. Kf4:

Bilo je mogudée vratiti se kraljem
na d4, ali je bijeli taéno proratunao
slijedeée komplikacije.

42, ... d4 43. cd4 b4 44. ab4 a4 45.
d5 a3 46. de6 a2 47. ed7 alD 48. d&D
Dei+ 49. Kf5 DbI+ 50. Ke6é Dg6+ 51.
Kav. Crni predaje.

TALJ?BOTVINIK
(Meé za prvenstvo svijeta 1960)

1. e4 e6 2, d4 d5 3, Sc3 Lb4 4, e5 c5
5. a3 Led:t+ 6. be} De? 7. Dg4 £5 8.
De3 Se7

Prije se igralo 8. ... ed4, jer poslije
9. cd4 Se7 bijelome nije dobro uzeti
na @7 zbog Saha na c3. Medutim poslije
10. Ld2! 0-0 11. Ld3 b6 12. Se2 i za-

~ Da5+. Remi, s ames at
| ; 29
| 238
 

?_ a

ge Se aE _e Sa ee ceed caine ana
Wi '

|

i tim Sf4 bijeli ima inicijativnu pozi- Odluéujuci potez. Bijeli trecéi puta nudi Zrtvu lovca. 1 TeSka poziciona greska jer se skaka&
| ciju na kraljevom krilu. 25, . Sf4: 26. Th: Sg6 27. Td4 ly. ... Le6: 18, Sg5+! fge5 19. De6:+ iskljucuje iz igre. Trebalo je nastaviri
9. Dg?: Tg& 10. Dh7: cd4 11, Kadi! Te3:+ 28. fe3 Kc7 29. c4! dc# 30, Led: Kev 1. . SiS.

 

 

neutralizira dvije prijetnje: DeS:! i
De3:+.
li, ... Lal

De7 31. Lg?: Bg8: 32. h5. Crni predaje.

TAJIMANOV?SAMKOVIC
(Lenjingrad 1951)

Ne spagava ni

19. ... Ke8 20. Dd5:

Tad8 21. Dc6é:+!,

20, Le7: Se7: 21
Kg6 23. Tael hé

. De7:+ DeT: 22. Te7:+
24. Tle6+ Kh5 25. £3

Hi. h4! b5 12. Ded Le7

Bolje je 12. ... 0-0-0. Bijeli, na-
ravno, zahvaijujuci napredovatom pje
Saku na b6 ima dobre moguénosti da

| Ovaj potez je predlozio Euwe i on
WWI

U sluéaju Il. ... DeS: 12. Sf3 bijeli
bi postigao zna¢ajnu prednost u raz-
voju. U = partiji Gligori¢?Pctrosjan,
Turnir kandidata 1959. crni je odgo-
vorio: il. ... Sbc6 ali poslije 12.. Sf3
Se5: 13. Lg5! bijeli je zahvatio inici-
jativu. Potezom u tekstu crni Zeli da
iskoristi pritisak po c-liniji i potne
protivnapad pomo¢cu La4.

12. Dh5+ Sg6 13. Se2! d3

Crni komplicira borbu shvativSi da
je poslije 13. ... La4 14. Sf4 De3: 15.
Ta2 K£7 16. Ld3 napada bijeloga zaista
opasan.

14, cd3 La4+ 15. Kel Ded:

U sluéaju 15. ... Sd7 16.°d4 0-0-0

1, e4 e6 2, d5 d5 3. Sc3 Lb4 4. e5
05 5. a3 Le3:+ 6. be3 De7 7. Sf3 Ld7
8. ad! .

Ne samo da sprecava blokirajuci po-
tez 8. ... La4 nego i otvara prostor
svojem crnopoljnom lovcu.

8. ... Sc6 9. La3 bé 10. Ld3 Sa5

Vrlo opasno je prihvatiti zrtvu pje-
Saka sa 10. ... cd4 11. Ld6! Dc8 12.
cd4 Sd4: 13. O?-0 Sf3:+ 14. Df3: jer je
crnom tesko da zavrS razvoj svojih
snaga.

11. 0O?0 Se7

Nije dobro 11. ... La4: zbog 12. dcS
be5 i 13. Lb4.

12. Tel £5?

Kh4 26, Te5 a6 27, Td5:. Crni predaje.

Crni nije uspio stvoriti protivigru
fa daminom krilu, jer je pozicija ska-
kata na a5 bila pasivna a pjeSak bé
je spustavao manevarske mogucnosti
dame.

Vise Sansi na uspjch daje slijededi
raspored snaga: 6. . Se7 (umjesto
pre razmotrenog 6, ... Dc7) 7. Sf3
ld7 8. a4 Dad 9. Ld2 c4 10. g3! Leé
li. Lh3! Sd7 12, O?0 Sb6é 13. Sh4 Saé:
14. f4 g6 no i u toj varijanti, kao sto
nam pokazuje partija_ Liliental?Ra-
gozin, bijeli uspijeva zahvatiti inici-
jativu pomocu 15. £5! gf 16, g4tl.

otvori linjje na daminom krilu i po-
stigne napad ali bi predstojala jog
uporna borba.

13. Sg5! Lg5:
: Skakaéa na g5 se ne moe ostaviti
i zbog foga se crni slaze da izmijeni
svojez lovea koji je branio crna polja.

14, Lgs: c5 15. c3 S£8?

Gubitak vremena. _

16. Df3 Tc8 17, Se3 Sb8 18. Tfdi! c4

Prijetilo je 19. c4! sa podrivanjem
tatke d5.

19. b3! eb3 20. ab3 b5
Ne 20. ... Te3: zbog 21. Sf5!.
21. c4! bed 22. bed ded 23, at S26

erni nema kompenzaciju za Zrtvovane 24, de6 De6: 25. Sf oa

pjesake.

SIJANOVSKI?SAHAROV

Ovaj potez znatno oslabljuje poai- (Kijev 1960)

 

 

 

 

   

 

     
  
 

 

   

 

 

 

  
  

  

 

 

  

      

 

   

 

 

 

A 16. Le5 Scé 17. d4 Dez ciju crnog kralja. Bolje je bilo putem H aa a
| e . .. Sh gous tide, co ES ae 1. e4 e6 2. d4 d3 3. Sc3 Lb4 4, e5 b6 . & a a7
| \ ??-? = , ae poziciju u centru i zatim ro- U ovoj varijanti crni odustaje od 538 ae yy yh x
Mi Ry a7 | irati na veliku stranu. traclicionalnog protivudara c7?c5 i Zeli = y eZ Wy ZB
(| 536 |e? a's ?ups Le 13. ef6 gf6 14. Dcl! c4 da poslije izmjene bjelopoljnog lovea | pg Ma
| 7) a a y Ne ide 14. .., 0-0 15. Sg5!. i prvom redu zavrsi razvoj daminog oD yo CoOVES &
Hi LV AY, 15. Dh6! Sacé hrila, Ipak je praksa posljednjih go- | Vise 2 YG,
] Lo hs ?4 Cc : ina dokazala da bez c7?c5 crni te- | fA
| yy i § 7 bE: Snaga lovca na a3 bi se pokazala u ihe postiz oe YY Y YYNin WZ
ve ye Ws 5 ws * ko postize protivigru. YW yay
| Oy YG Y varijanti 15. .., cd3 16. Df6: Sgé 17. hy yyy pla HE,
£0 F Sed! 5. Det [YF Ae
I Be go yy 16. LfS! KET U partiji, Tolus?AntoSin, 24, prv. 2Y ty ty Ga
| Be ga ore SSSR 1957. i¥lo je 5. a3 Led:+ 6. be3 ae ig
Zo GEN = - Nd? 7. Dg4 5 8. Dg3 Laé 9. Lab: Saé:
a ae ee iw 4 @ 0. Se2! ijedeci i erni ved
Hi Es a fa a Ae ua eas Sehr ey 26. Sgi:t Ses:
| i 537 a Behe 5. ... Lf8 6. Sf3 Dd7 26, ... Ke?: 27. Lf6+ i Dh5:.
i} = g
| | , 18. ha! 65 y Pod pozicionu »pre?u« upao je crni esse a
i | Crni mora teZiti ka komplikacijama | 4 partiji Boleslavski?Juhtman, Mos- Ako 27. ... Kgi:? onda 28. Lf6+,
jer pri mirnoj igri materijalna pred- kva er godine: 6. ... Sc6 7. a3 Dd7 28. De5: De7: 29. Lf
\ nost bijeloga mora odluciti ishodom & 13 Lb7 9. Se2 0?0?0 10. b4! hé Crni ne moze nigta suprotstaviti pri
| paraitts My 4 See? 12. 5 Kb8 13. Si4 S65 14. 4, gt Ue moze nista suprotstaviti pri-
ONY satin 3425 tisku protivnika. Osim toga beznadno
| | 19. Th3! Dé 20. de5 Sce8: 21, Te3 pee ee je oslabljeno njegove kraljevo krilo.
| Kd7 22, Tbi b6 See & Lak: Sas: 9. 0?0 Se7 29. ... Dg6 30. Ta3 Tfe8 31. Dal c3
iM ; ; : ?7 F « «+» Dg 30. fe8 31. Dal c2
| _ Uporniit otpor se izgleda moglo pru- paicl pe oth iS Ska zamisao ct 32, Te3: Te3: 33. De3: Kh7 34. Tas Tes
Hil Ziti sa 22. ... Leé. cers BO riprematt c7?c3, 35. Tzg5! Df: 36. De2+ Khé 37. Ddl
il 23, Sf4 Tae8 24. Tb4 Leé 25. Dal! 17. Leé:+ ate Bal Set Des: 38. hgS+ Ke? 39. Dd4+ Kg6 40,
| 240 if} Skola Sahovske igre 24]
i i
i.
|
Nh ke
 

 

 

Dd3+ Kg? 41. De3+ Kg6 42. De2+
Kg5:. Crni predaje.

SAMKOVIC?NEJ
(Harkov 1956)

1, e4 e6 2. d4 d5 3. Sd2

Smisao ovog sistema, ¢ije autorstvo
pripada Tarraschu, sastoji se u tome
Sto je crni liSen moguénosti da nastavi
napad na pjesaka e4 potezom Lb4 zbog
poteza c2?c3,

3...» S6

Vodi k napetoj borbi. U suvremenoj
praksi se skoro ne primjenjuje 3. ...
c5, jer paslije 4. ed5 ed5 5. Lb5+ Sc6
6. De2+ De7 7. dc5 De2:+ 8. Se2: Led:
9. Sb3 Lbé 10, Ld2! Sge7 11. Lb4 a6 12.
Lc5!, Euwe?Botvinik, crni postize ak-
tivnu igru,

(U zadnje vrijeme je grupa istaknu-
tih majstora na éelu sa Korénojem do-
kazala da se s ovim sistemom moze
postidi sasvim zadovoljavajuéu igru.
QOsobito su interesantne partije koje
je Korénoj igrao 1967. i 1968, godine sa
crnim figurama i to u prvom redu
partije sa Matanoviéem i Rossolimom
? op. prev.)

4, e3 Sfd7 5, Ld3 c5 6, c3 Scé

Susreée se takoder i potez 6.
b6, da bi se poslije 7. Se2 La6é izmije-
nili bjelopoljni lovci. Pa ipak, poslije
8 Laé: Saé: 9. 0-0 Le7 10. Sg3 0-0
ll. Dg4! bijeli ima opasnu inicijativa
ta kraljevom krilu.

T. Se2 Db6

Druga moguénost je 7. ... cd4 8.
cd4 Sh6 9. 0-0 Ld7 10. f4 g6 11. Sf3
h5 12. Ld2 Sb4 (cilj poteza je da iza-
zove oslabljenje pje efatkog rasporeda
protivnika na daminom krilu) 13. Lb1
Sc4 14. Let a5 15, b3 Sb6 16. a3 Sc6
i cmi uspijeva da poslije a5?a4 za-
vlada tatékom c4.

8 Sf3 cd4 9. cd4 f6 10. ef6 Sf6: 11.
0-0 Ld6é

Crni se uspio oslcboditi od blokad-
nog pjeSaka e5, ali je na e6 ostao slabi
pjesak. Medutim, slab je i bijeli pje-
Sak na d4,

12. Sc3

242

Poslije 12. Sf4 Talj je kao crni pro-
tiv Arulajda postigao prednost 12. ...
0?~O 13, Tel Ld7 14. Se6: Tfe8 15, Lf5
Lb4! 16. Ld2 Ld2: 17. Dd2: Se4! 18.
Te4:! de4 19. Sg7: Te7 20. Ld7: Td7: 21.
Sh5 Dd8.

Dosta je slabo istrazeno 12. Ld2 i
zatim Lc3 sa idejom da se oteza pro-
vodtenje e6?e5.

12, ... 00 13. Tel.

Potetak logeg strateSkog plana. Bi-
jeli se sprema da skakatem zauzme
taéku e5. Obiéno ovdje igraju 13. Lg,
poslije éega je slabo 13, ... Db2: zbog
14, Sb5 i a2?a3. Po mi&ljenju Euwea
zasluzuje paZnju 13. ... Kh8! i na 14.
Le3 14. ... Sg.

13. ... Ld7 14, Se5

To crni lijepo obara. Trebalo je po-
jacéati centar nastavkom 14. Le3.

14, ... Se5: 15. de5 Sg4 16. Le3 Se3:
17. Te3:.

539

 

17%, ... Tits

Bijeli je vjerojatno otekivao samo
17. ... Le5, 8to ne bi postiglo cilj zbog
18. Dh5 g6 19. Lg6:! Tf: 20. Dh?:+
Kf8 21. Kf2: Le3:+ 22. Ke3! itd.

18, Kf2:

Sad veé 18. Dh5 nije dobro zbog 18.

~ Des:

18. ... Led 19. LUh?:+ Kh7: 20. Dd3-+
Ke8 21. Sdl Ti8+ 22, Kg3 Le3: 23. Ded:
dé 24. De2 Lb5 25. Dgd TE 26. Tcl Dd8
27. hé Le6 28. Tc5 Dd7 29. Kh2 Tfi 30.
De2 DfT 31. Dg4d Th4 32, Dg3 DE5 33, Dh3
Tg4 34. Tc2 De5:+ 35. g3 Ded 36. Tg2
Dg2?:+, Bijeli predaje.

?. ??

JANOSEVIC?UGRINOVIC
(Beograd 1958)
1. e4 c6 2. d4 d5 3. Sd2 Sc6 4. Sgf3
Si6
U partiji Lipnicki?BronStejn, Mos-
kva 1952. slijedilo je 4. ... g6 5. c3
Lg7 6. Ld3 Shé 7. 5 f6! 8 ef6 Df6: 9.
Sfl! Sf7 10. Se3 Ld? 11. De2 i crnome
je teSko da realizira svoju osnovnu
ideju ? provodenje e6?e5.

5. e5 Sd7 6. Sb3 f6 7. Lb5 fe5

U_ partiji Bronstejn?Szabo, Stock-
holm 1948, susreo se potez 7. .., a6,
ali je poslije 8. Lc6: be6 9. 0-0 cS
10. c4 dc4 11. Sa5 Sb6 12. ef6 Df6: 13.
de5 Df5 14. Lg5! Dc5: 15. Dd8+ Kf7 16.
Tadl! bijeli postigao dobivenu poziciju.

8. Lc6: be6 9. de3 Le7?
Bolje je 9. ... a5.
10. Sa5 Lb4+?

Crni upada u zamku. Pravilno je bi-
fo 10. ... Sb8 11. O?O O?O ali i tada
mu poslije 12. c4! nije najugodnije.

11. c3 Lad: 12. Lg5 Sfé 13. ef6 gi6

EUeWev? x
Ao Ua

Ama e ws
?YY

?a o ye
9 A gon

AR FF BAR
a NS Fe

14, Se5! Lb7

Ako i4.... 0-0 onda 15, Lhé!.

15. Dh5+ Ke7 16. Df&7-+ Kd6 17. Lf6:.
Crni predaje.

 

 

540

=

 

 

 

 

 

 

 

BOLESLAVSKI--BRONSTEJN
(Moskva 1950)

Ih, e4 e6 2. d4 d5 3. Sc3 Lb4 4. Ld2
Sa idejom da se brzo ostvari velika
rohaca.

Od drugih gambitnih ideja treba
spomenuti varijantu Rootes 4.
Ld3 ¢5 5. ed5 Dd5: 6. Ld2 Lec3:
cd4 8. Ld4: Dg2: 9. Dd2! Sc6 (u na
9. ... Dhl: 10. £3 Sc6 11. O-O?0 Sd4:
12, Lb5+ Kf& 13. Dd4: crna dama je
iskljuéena iz igre) 10. 0Q-0?0 Ld7 II.
Se2 Sd4: 12. 'Sd4: Dd5 13. Sb3 Se7 14.
Thegl, Sto je jo§ nedovoljino ispitano
u praksi.

Na 4. Dg4 uloge se mijenjaju. Gam-
bit nudi crni. Poslije 4. Shaw os
Deg7: Tg8 6. Dh6 c5 7. a3 Tg6 8, De3
La5! 9. e5 Sg4 crni ima dovoljnu pro-
tivigru.

4. ... de4 5. Det Dd:

Riskantni nastavak. Bolje je 5. ...
Sf6 6. Dg7: Tg8 7. Dhé Tg6 8. Dh4
Sc6 9. 0-O?0 Lc3: 10. Le3: Dd5 11. b3
Se7 12. £3 Ld7 sa slijedecim 0?0-0,
kao 3to je bilo u partiji Keres?Botvi-
nik, met-turnir za prv. svijeta 1948.

6. 0-0?0 Sfé

(Danas se smatra jatim 6. ... h5!
7. Dg3 h4! 8. Dge4 Sf6 ? op. prev.)

7. Dg7: Tg8 8. Dhé Lf8

Prije su igrali 8. ... Tg6, ali po
slije 9. Dh4 Tg4 10. Dh3 bijeli je po-
stizao opasan napad,

(Ustvari poanta poteza 8. ... Li8 je
u tome Sto sad ne ide za bijeloga sli-
jedeéa varijanta: 9. Dh4 Tg4 10, Dh3

Df2: 11. Le} Dh4 12. Dh4: Th4: 13, LgS
zbog 13. « Lhé!! ? op. prev.)

9, Dh4 Tg4 10. Dh3 Df2:

     
       
  
 

  
   
 

 

    

S41
aon es
st anal Aas
aes a ahr
% Aba
11. Sb3
i

 

 

Kasnije je Batigin naSao vaino po-
jaéanje. 11, Le2! i ako 11. ... Th4 onda
12, Dh4:! Dh4: 13. g3. Poslije 13. ...
e3 14. gh4 ed2+ 15, Kd2: Lh6é+ 16. Kel
Ld7: nastaje komplicirana pozicija u
kojoj, izgleda, crni ima dovoljnu kom-
penzaciju za materijalni gubitak. Pos-
lije poteza u partiji bijeli cak nema
ni inicijative.

(Bijeli medutim moze umjesto 15.
Kd2: igrati 15, Kbl i tu je pitanje da
li erni ima dovoljnu kompenzaciju za
kvalitetu ? op. prev.)

11. ... Sa6 12. Kbi

Bolje je bilo 12. Le3. Sada crni us-
pijeva pojaéati svoju poziciju.

12. ... Ld7 13. Le} DiS 14. Sd4 Dgé
15. Sb3 Sb4 16. Se2 Sid5 17, Sc3 Sc3:-+
18. bc3 Sd5 19. Ld4 Tg5! 20. g4 e5 21.
Lf2 Le4: 22, Td5: Lh3: i crni je lako
dobio.

*

Veé u otvorenju treba teziti za tim
da se predvidi karakter borbe u_ sre-
digsnjici koja slijedi t da se postigne
aktivna suradnja viastitih figura. Od
toga zavisi u kojoj mjeri moze biti
uspjeéna borba u sredisnijici.

Poéetak partije se moze usporediti sa
temeljom kuée. Ako je temelj évrst,
onda zgrada ima velike Sanse na du-
govjetnost.

AITKEN?BONDAREVSKI
(Radio-match SSSR?Engleska 1946)

U ovoj partiji loSe otvorenje je osu-
dilo bijeloga na poraz.

1. e4 e@ 2. d4 d5 3. ¢5

Biokira pjeSatki lanac protivnika i
postize izvjesnu teritorijalnu prednost.
Crni bez odlaganja potinje protivigru
na daminom krilu.

3. ost 4,.¢3

Osim ovog poteza koji uévrSéuje cen-
tar, u praksi se susrece 4, Sf3 sa ide-
jom da se #rtvuje pjeSak d4 i brzo
razviju viastite snage. Igra se u tom
sluéaju moze razviti na slijedeci na-

244

@in: 4..... Se6 5. Ld3 cd4 6. 0-0 £5
(izgleda da je jate 6. ... f6 po shemi
iz poznate partije Bondarevski?Botvi-
nik, koja se zapravo smatra oborenjem
éitave varijante. Inaée varijantu je u
praksu uveo Nimcovié ? op. prev.)
7. Sbd2 Sge7 8. Sb3 Sg6 9. Tel Le7 10.
Sbd4:; 0-0 sa jednakim Sansama. (Vidi
partiju Keres?Alexandrescu na_po-
éetku knijige.) :

4.... Sc6 5. SF3. Dbé 6, Le2

Na 6. a3 kao najbolji odgovor se
stnatra 6. c4 sa slijede¢im Sa5,
Ld7 i 0-0-0. Zbog zaostalog pjeSaka
b2 bijelome je teSko otvoriti linije
na daminom krilu za napad.

6. ... ed4 7. cd4 Sge7

Sa idejom da se skakat prevede na
f5 i napadne bijeli centar.

8. b3

Bijeli gubi rohadu ne postigavsi zate
kompenzaciju. Trebalo je igrati §. Sa3!
Sf5 9. Sc2 Lb4+ 10. Kfl Sto takoder
bijeloga liSava rohade, ali on poslije

10. ... Le? 11. b4 postize aktivnu igru
na daminom krifu.

8... Sf 9. Lb2 Lb4+ 10. Kfl h5
11. h4

Trebalo je 11. g3 i zatim sa Kg? us-
postaviti suradnju figura.

Il. ... Ld7 12. Se3 Le3:! 13. Le3: Tc8
14. Th3

TzvjeStacceni potez. Bolje je bilo 14.
2,

14. ... Sce7 15, Dd2 Lb5
Izbavlja si loSeg lovca.
16, Sg1 Sg6 17. Dg5

Bez podrske ostalih figura ispad bi-
jele dame ispada kao »pucanj u praz-
no«,

17. ... @0 18, Tel £6!

S ovim izvanrednim udarom crni
otvara f-liniju.

19.. ef6

Nije najbolje 19. Dg6: zbog 19. ..
Leg.

19, ... Tf: 20. Lb5; Db5:+ 21. Se2
Sh:

 

 

542

 

 

 

 

Ovaj potez postaje mogu¢ zbog toga
&to je bijeli top preopterecen. On mora
braniti ne samo h-pjegaka nego i
lovea na c3. Slijedi brzi rasplet:

22. a4 Da6 23. Lb4 Tg6 24. Dhd: Th6é
25, Dzg4 Te2! 26, g3 Se3+ 27. fed Th6+
28. D4

Bijeli je mogao mirno poloziti oruzje.
Nije ilo ni 28. Kgl zbog 28. ... Sf3+.

28. ... Tf4:+ 29. ef4 SES 30. Kf2
Dd3 31. Tf3 Ta2 32. a5 b6 33. abé abé.
Bijeli predaje.

CARO-KANN

KLAMAN?MIKENAS
(Lenjingrad 1956)

Bijeli je aktivirac svoje snage i po-
stigao veliku teritorijalnu prednost.
Veé poslije 18. poteza protivniku je
postalo te&8ko manevrirati sa svojim
jigurama. Interesantno je da su se bir
jele figure uglavnom premjeStale po
ernim poljima.

1. 24 c6

Yo je obrana Caro Kann. Crni ima
namjeru da nastavi d7?d5 napadaju¢i
tacku e4.

2. d4 a5 3. e5 L£5 4. Se2 26

Ya razliku od Francuske obrane, gdje
ee lovac sa c8 zatvara viastitim pje-
?ackim lancem, u obrani Caro Kann
ermi uspijeva da odmah rijesi problem
farvoja bjelopoljnog lIovea. Medutim
odvlaéenje lovea od aktivnosti na da-
minom krilu mo%e se katkad pokazati
kao lose.

5. Sf4 hé 6. c3 Dbé

Owaj potez, koji se ?esto susreca, u
analognim pozicijama, u ovom sluéaju
?© pokazuje kao greSka. Trebalo je
igrnti 6, . cS spre¢avajuci namjeru
protivnika da uzme ta¢ku d4 pod kon-
trotu, Poslije 7. Sd2 ccd4 8. cd4 Sc6 9.
6f3 Sge7 crni ima ugodntu igru,

7. Sd2 c5 8. Sf3 Sc6 9. Ld3 Ld3: 10.
do5!

Vatan medupotez!

9. 2... Led: 11, Sd3: a5

Upereno protiv b2?b4.

12. Dad! Lf8 15. b4!

Na 13. Le3 crni je imao jak odgovor
13. ... Daé.

13. ... TcB 14, Le3 Dd8 15, 0O?0

Bijeli je postigao veliku prednost u
razvoju.

15. ... ab4 16. cb4 Ta8 17, Db5 Dd7
18. a4 £5 19, Le5! Sge7 20. Ld6

Poéetak napada po crnim poljima.
20. ... SdB 21. Sd4 Sec6 22. Sc5 Df?
23. Tfel Ta7

wee we
J a Oe
Pace iki

(alae
bok tarot. § he ?ile,
a

 

     
  

GE XY

Ags Wl
Te ll,

oe ae
yp

Sad slijedi odlu¢ujuci takti¢ki udar,

24, Sce6:! Se6: 25. Sc6: be6 26. DbS+
Sd8 27, e6! Di6

Na 27. 0... Db7 28. e71 f

28. Da7: Ld6; 29. Dd7+ K£s 30. Ddé:+
DeT H. De5. Crni predaje.

 

 

 

245
 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

KLAMAN-?KOBLENZ
(Lenjingrad 1946)

1. ?4 c6 2. dé d5 3. ed5 cd5 4, c4
Varijanta Panova.
4. ... Si6 5, Sc3 6

UévrstivSi centar crni prevodi borbu
u vode daminog gambita.

6, <5

Bijeli se sprema da iskoristi pjeSatéku
prednost na daminom krilu. Medutim
taj potez vuku éeSde posliie 6. Sf3
Le7. U partiji Estrin?Liberzon, prv.
Moskve 1959. slijedilo je 7. cS 0?O) 8.
Ld3 b6 9. b4 a5 10. Sa4 Sbd7 11. a3
ab4 12. ab4 bc5 13. bc5 e5! i crni je
zahvatio inicijativu.

Loge se proveo bijeli i u partiji Ke-
res?-Konstantinopoljski, prv. SSSR
1948. godine. Poslije 7. a3 QO 8 5
Se4! 9, De2 £5 10. Le2 Scé sa slijedecim
Lf6! crni je zahvatio inicijativu.

Nista ne daje takoder 7. cd5 Sd5: 8.
Lb5+ Sc6! 9. Da4 zbog 9. ... Sce3: 10.
Le6:+ be6 11. De6:+ Ld? 12. De3: Lbd!
i pritisak po bijelim poljima je za
bijeloga krajnje neprijatan.

6. ... b6

Prije nego se prede na aktivme ope-
racije u centru i na krilu, crni »poma-
Ze« protivniku da stvori slobodnog
pjeSaka da bi ga biokirao i eliminirao
moguc¢nost prodora b4?b5.

7. b4 Le7 & Lb5+

Bolje je 8 Ld3 ostavijajuci lovca u
rezervi za napad na kraljevo krilo.

8, ... Ld7 9. Ld7:+ Sfd?: 10. Tbi

Sa ciljem da na i0. ... a5 uévrsti
pjesacki lanac potezom 11. a3.

10, ... 00 Ll. Sge2 be5 12, be Scé
13, Da4 Tc8 14. 0?0 Si6

Zasiuzilo je pagnju 14, e5 sa
mamjerom da se oslabi pjeSak c5. Ja
sam odustao od tog nastavka zbog va-
rijante: 15, SdS: ed4 16. Sd4: Sd4: 17.
Se7:+ De7: 18. Dd4: Sc5: 19, Lai. Ovdje
sam prekinuo ratunanje smatraju¢i
da ¢crni upada pod neprijatno vezi-
vanje. Nije, medutim, bilo te3ko nad¢i
poteze 19. ... Tfd& 20. De4 Deé!l sa
izjednaéenim Sansama.

246 fe

15. Lf4 Sh5

Crni ne moze pasivno pratiti razvoj
inicijative bijeloga na daminom krilu.

16, Le3 £5 17. Sf4!

Likvidira opasnu protivni¢ku figuru.

17. ... Sf4: 18. Lid: g5t

Kod zatvorenog centra moguée je
odluciti se na takav ispad. Osim toga
lovac se potiskuje sa dijagonale b§?h2.

19. Ld2 £4 20. Tfel Dd7 21. Th3 Lf6
22, Se2 De8 23. Daé!

Prijetilo je 23. ... Sd4:.

23. ... Dgd

Crni povrgno ocjenjuje poziciju i do-
zvoljava Zrtvu koja slijedi u partiji.
Nije bilo dobro 23. ... Ld4: jer se po-
slije 24. Sd4: Sd4: 25. Tb7! Sc6 26. Le3
4 27. Ded! dc3 28. Te6: razgolicuje po-
zicija crnog kralja. Ako u toj varijanti
26.... Tf? onda 27. Tf?: Kf?: 28. Db7+
Se7 29. Da7: sa opasnim pritiskom
bijeloga. Najbolji je nastavak, izgleda,
profilaktiéno 23. Leg7.

24. h4! b6 25. Lf:

Zasluzilo je paznju 25. hg5.

25, ... gf4 26. Sf4: Df5 27. Tg3+ Lg7

Crni odustaje od 27. ... Kf7 zbog
28. Se6: Tfe8 29. Db7+ Se7 30. T£3 Ded
31, Dd7.

28. Se6: Df2:+ 29. Kh? Sd4:

| axe wel
aan oo
mee ae a
?a a "Ea
Oe &
a a BAe
[|

U slutaju 29. ... Del: dobiva 30. Db7.
Potez koji se namede 29. ... Kh8 obara
se potezom koji se teSko pronalazi:
30, Tee3! sa smrtonosnom prijetnjom
31, Sg7:. Potezom u partiji cri iske
ri§tava posijednju sakrivenu mogucé-

 

 

 

 

 

 
  

 

 

 

 

nost obrane, koja neotekivano donosi
uspjeh.

3. Sg7:

Bijeli je najprije spremio 30. Db7,
poslije éega ne spaSava 30. ... Sf5 31.
Te?:+ Kh8 zbog zrtve odvla¢enja 32.
Til!! Dfl: 33. Th7+ Kg8 34. Thé:!. Me-
dutim poslije najbolje obrane 30. ...
Seo: 31. Te6é: Dd4 32. Thé: Tce8! 33.
Ths Tf7 34. Dd5: Dd5: 35. Td5: crni
ostaje sa lovcem za tri pjegaka.

30. ... Tc6 31. Dd3!

Na Sablonsko 31. Db7 postoji zapre-
paséujuci odgovor: 31. ... Tgé!!. Ne
ide 32. Dd5:+ Kh7. 33. Tg6é: Dh4:+
34. Kgi Del:+ 35. Kh? Dh4+ 36, Kgl
Se2 mat. Ako 33. Tee3 onda 33. ...
Se?! 34. Tg6: Dgl-+ itd.

31, .., Sf3+!

Topa treba odvudi sa g-linije.

32. Tf: Tf3: 33. Dda5:+ TFT 34, TeB+
Kai: 35. Dc6: Dhé4:+ 36. Kgl Df2+
i remi vjeénim Zahom.

ESTRIN?BAGIROV
(Baku 1958)

1. e4 c6 2, d4 d5 3. ed5

Malo pristalica ima potez 3. f3. Crni
he nastavija 3. ... de4 4. Le3 ef3 5, S£3:
sa dobrim izgledima bijeloga za napad
nego 3. ... e6 4. Sc3 Sf6 5. LgS hé 6.
Lh4 Dbé 7. a3 cS! kao Sto je bilo u
15. partiji revan$meéa Smislov?Hot-
vinik 1958. godine.

3..... cd5 4. of

Ovaj aktivni nastavak Panova istis-
muo je ranije popularnu varijantu 4.
Ld3 Sc6 5. c3 Dc7! 6. Sf3 Sf6 7, 0-0
Le¢ koja vodi uw poziciju sa jednakim
fansama, bijeli sprema napad na kra-
Hevom krilu a crni na daminom (Sa5,
a7?a6, b7?b5).

4, ... Sf 5. Sc3 Sc6

Ovom? potezu su dugo vremena pret-
postavijali 5. ... e6, ali on je vezan
® idejom napada na pjeSaka d4,

6. Lg5

NigSta ne postiZe bijeli putem 6. Sf3
mbog 6. ... Lgl.

6. ... Dbé!?

Autor ovog oStrog plana je ¢ehoslo-
vatki majstor Rejfif.
7. ed5 Sd4:!

U_ senzacionalnoj partiji Botvinik?
Spielmann, Moskva 1935. slijedilo je:
7. .». Db2: 8. Tcl! Sb4 9. Sa4 Da2: 10.
Le4 Lg4 11. Sf3 i crni je bio prinuden
na predaju.

8. Le3 e5 9. deb Lc5

 

 

U praksi se susretalo 10. ef7+ Ke7
li. Le4 Td8 12. Sf3 Db2: 13. Dcl sa
jednakim Sansama. U ovoj partiji bi-
jeli se uzdaje u snagu vezivanja po di-
jagonali gi?h7 i provedi forsirani ma-
nevar,

(U ovoj varijanti prema novijim
analizama umjesto 13. Del igra se 13.
0?9!, Sto bijelome bez obzira na Zrtvu
figure osigurava jak napad, koji ga
skoro forsirano vodi do dobitka ?
op. prev).

10, Da4+ Ke7 11, b4 Lb4: 12. Sge2
Tdal

Crni obilazi opasnu zamku 12. ,..
Le3:+ 13. Sc3: Db2? 14. Ld4: Dal:+
15. Sdl Dbi 16. LeS+.

13. Tcl

Poslije ovog imudenog poteza tempo
napada popusta, crni odbija nastup
satuvavSi materijalnu prednost. Inte-
resanino je da nije isio vezivanje 13.
Tb1 zbog 13. ... Da5!l 14, Tb4: Dad:
15. Tad: Sc2 mat. Iz istog razloga ne
ide ni 13. Td1 Da5l.

3. eee Les:

Zasluzivalo je painju takoder i 13.

. Sg.

2aT
 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

14, a3 Le5 15. Sd4: Ld4: 16. Ld4: Td4:
17. Db5 Db5: 18. Sb5: Te4+ 19. Le? a6
20. Sc3 Tc8 21. Kd2 Td4+ 22, Ke3 Td6
i crni je realizirao svoju materijalnu
prednost u 38. potezu.

BILEK?BRONSTEJN
(Met Madarska?SSSR 1955)

1, e4 ch 2. d4 d5 3, Sc3 ded 4. Sed:
Sf6 5. Sf6:4- gf6

Teorija smatra da ova varijanta vodi
do teSke igre za crnoga. Ali izvjesni
majstori je rado izabiru ratunajuci da
ée postici inicijativa u vezi sa otvo-
renom g-linijom.

K mirnijoj igri vodi 5. . ef6. U
tom sluéaju, medutim, bijeli ima fak-
titki pjeSaka vise na daminom krilu.
U partiji Keres?Mikenas 1939, godine
slijcdilo je dalje: 6. Le4! Ld6 7. Dh5!
0?0 8. Se2 g6 9. Df3 sa slijedecim Lhé
i 0-0-1.

6. 3

Na vrijeme brani pjeSaka d4, Bijeli
bi htio poslije Lc4 stvoriti prijetnje
prema tacki f7. Ako cdmah 6. Se2 onda
Gh i: . hed

6. ... LES 7. Se2

U sluéaju 7. S{3 De7! 8 Lce4 e6 9.
De2 Le7! 10. Sh4 Lg6 11. f4 crni ima
jaki odgovor 11. ... £51.

1, eee h5

Ideja ovog poteza postaje jasna u
varijanti 8. h4 Sd7 9. Sg3 Lg4 10. £3
Dc7! ali crni zaostaje u razvoju. Moze
se nastaviti i 7. ... Sd7. Poslije 8. Sy3
Lg6 9. h4 h5 10. Ld3 Ld3: 11. Dd3: Dad
uw partiji Pilnik?BronStejn, Gdteborg
1955. sa¢uvala se ravnoteza.

8 Sia
Partija Cistjakov?Konstantincpolj-
ski, prv. Moskve 1954. razvijala se ova-

 

 

ko: 8. Sg3 Lge4 9, Le2 Le2: 10. De2; Dd5
11, 0-0 Sd7 12, Le3 i u daljem toku
bijeli je tezio da pomodu c2?c4 i
b4 napada na daminom krilu, gdje
je crni rohirao.

§. ... h4 9, Df

 

 

Poéetak interesantnog plana nastu-
panja. Medutim jednostavnije je bilo
putem 9. Ld3! izmijeniti jedinu protiv-
nikovu razvijenu figuru.

9. ... Sd7 10. 24 gh3 Il. fe3 e5 12.

g4 Lh7 13. Se2 ed4 14, cd4 Lb4+ 15,
Kf? De7 16. Lg2 0-0?0

 

yy
a

546

 

 

 

 

Povodom ove pozicije Konstantine
poljski je pisao: »Obje strane su vrlo
apresivno rasporedile svoje figure. Bi-
jelome je npr. potrebno svega dva po-
teza (Lf4 i Tacl) da bi stvorio prijet-
nju mata Tc6:+ itd. S druge strane
icrni je spreman da uéini sve da bi
zahvatio polje e5 i iskoristio skuccnost
bijelia figura na malomdijelu ploée.
Ali kako da se zavlada dominirajuéom
taékom ?5?«

17, a3?
Na 17. Lf4 mogude je 17.°... Sed.

Pravilno je 17. Le3 sa kompliciranom
borbom.

170... Lest
Crni zahvaéa taéku e5.
18, Le3

Ne ide 18. de5 zbog 18. ... SeS 19.
Dg3 Td3 20. Dh4 De5:+ 21. Kel Thd8
sa odluéujucim napadom.,

18. ... Se5! 19. ded

Bijeli unistava opasnog skakaéa ali
poslije otvaranja linije njegove fi-
gure padaju pod vezivanje.

19... Td3 20. Dfé: Df6:+ 21. ef6 Te3:
22, Thel Lb6 23, Lf3 Led! 24. Led: Te4:+.
Bijeli predaje

 
    

 
 

 

 

TALJ?FUSTER
(Portoroz 1958)

1. e4 c6 2. d4 d5 3. Sc3 ded 4, Sed:
Sd7

Cilj poteza u partiji je da pripremi
Spef6 izbjegavajuci udvajanje pjesaka u
sluéaju izmjene.

5. Sf3 Sgf6 6. Sf6:+

Ka kompliciranijoj borbi vodi 6.
Sg3.

6. ... Sf6: 7. Led LE&5 8. De2 e6 9, LgS
Le7 10. 0-0-0 h6

Poslije 10. ... De7 11. Se6: crnome
je teSko da pripremi veliku rohadu.
?hog toga se on trebao pomiriti sa
malom rohadom i pojednostaviti po-
meiju potezom 10. ... Sd5

M1. Lh4 Se4 12. 24! Lh7

Bijeli bi postigao opasan napad po-
slije 12... Lhd: 13. gf5 S£2: 14, feb!

13. Lg3 Sg3:

Boije je bilo 13. ... Sdé6. Crni uzalud
olvata liniju.

14. fg3! Dc7 15. Se5!

Sprecava veliku rohadu.

15. ... Ld6 16. h4

Podsjeca protivnika da je opasno
rohiratl i na malu stranu.

 

16. ... £6

Ne ide naravno 16, ... 0?0-?0 zbog
i). Sff:, ali je trebalo odstraniti opas-
nog Skakaéa pomocu 16. ... Le5:, a na
ougovur 17. de5 jo$ vie pojednostaviti
poziciju putem 17. ... Tdé.

 

 

 

 

 

Duboka Zrtva Giji je cilj da naru&i
suradnju crnih figura i za dugo za-
drzi kralja?u centru.

17, ... fe5: 18. de5 Le7

18, ... Le5: 19, Thel predavalo bi
e-liniju u ruke bijclome.
19, Thél!

Bijeli se nije zadovoljio osvajanjem
dame z@ koju protivnik dobiva dovalj-
nu kompenzaciju poslije 19. Ld74- Dd7:
20, Td7: Kd7:.

19, ... TES 20. T£8:+- L£8: 21. Df£3!

Ne dozvoljava 21. .., Tda.

21. ... De7 22. Db3! Tb8

I poslije boljeg 22, ... b6 23. Ld7+
Dd7: 24, Td7: Kd7: 25. Df7+ Le7 26.
e6+ i 27. Dg?: bijeli dobiva.

23, Ld7+ Dd7: 24, Td7: Kd7: 25. DE7+
Le7 26, e6+ Kd8 27. Dg?:. Crni pre-
daje.

LILIENTAL?RANDVIIR
(Piarnu 1947)

I. e4 c6 2, d4 d5 3. Sc3 ded 4, Sed:
Sd7 5. Sf3 Sgf6 6. Sg3! e6

Rijetko se susrece 6. ... h5. U par-
tiji Gurgenidze?Kopilov, Rostov 1958,
slijedilo je 7. Ld3 e6 8. De2 c5 9. Les
Da5+ 10. Ld2 Dbé 11. 0-0-0 cd4 12.
Thel s oStrom igrom u kojoj su ganse
bijeloga bolje. i

7, Ld3 Le7 8. 0?0.0?) 9. De2! c5 10.
Tel! Te8

Kao to se vidi iz daljnjega, avo
oslabljuje tacku 7. Bolje je 10.
De7 i zatim b6é i Lb7. U tom sluéaju
pozicija je otprilike jednaka ali crni
teSko organizira protivigru.

Poucnu gresku ucinio je Bjelavjence
u partiji meéa sa Lilientalom 1936. go-
dine: 10. ... cd4 11. Sd4: Se5 12. Tdl
$Sd3; 13. Td3: De? 14. b3! Sd5 15. c4
Sf4 16. Lf4: Df4: 17. Tadl Dc7 18. SbS
De6 19, Sd6 b6 20. Sgf5 Lfé 21. DeS!! i
bijeli je dobio.

11. c3 De7 12. Se5 b6?

Pravilna je bilo 12. ... cd4. Intere
santno je da tada nije iSla Zrtva 13.
Sf: zbog 13. ... Kiv: 14. De6é:+ K£8
15. Le4 Sc5! i crni dobiva.

249
 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

13, Sef!

U zelji da pod svaku cijenu likvidira
skakaca f6 koji igra va%nu ulogu u
obrani crnoga, Liliental ne upada u
postavijenu mrezu, Ako 13. Sf7: Kf7:
14, De6:+ Kf8 15. Lce4 Se5 16. Ded:

onda ne ide 16. 1.d6? zbog 17.
Df6:+1, ali poslije 16. ... Ld8! dobiva
crni.

13; .... Sek:

Forsirano vodi u poraz. Ali i poslije
13. ... Lb7 14. Sg5 ili 13. ... Sed: 14.
Sf6:+! pozicija crnog je kriti¢na.

14. Le4: Lb7 15. Lh7:+! Ks

Nije dobro prihvatiti Zrtvu, jer je
poslije 15. ... Kh7: 16. Dh5+ Kg8 17.
Df7:+ Kh7 i8. Te3 mat neizbjezan.

16. DhS Se5: 17. de5 Ted8 18. Lf5! Ke8
19. Le6: Lf 20. Le4. Crni predaje.

Nije ni Gudno Sto se ova varijanta
gotove ne primjenjuje.

KERES?GOLOMBEK
(Moskva 1956)

Bijeli je lansirao smionu strateSku
ideju da mnapredovanjem f-pjeSaka
otyori igru i aktivira svoje figure, Me-
dutim pritom su se otvorili »skanali«
za cre figure (po dijagonali h2?b8)
i borba je poprimila dvosjekli karak-
ter.

1, e4 c6 2. d4 d5 3.
L& 5. Sg3

U praksi je slabo provjerena Zrtva
pjeSaka sa 5. Ld3, da bi se poslije
5. ... Dd4: 6. SE postigla prednost u
razvoju.

Sc3 de4 4. Set:

250

5. ... Lg6 6. Le4

Bijeli ne postize prednost poslije 6.
h4 hé 7. Sf3 Sd7 8. L.d3 kao &to je po-
kazao tok partije Unzicker?Porath,
Miinchen 1958. godine: 8... Ld3: 9.
Dd3: Dc7 10. Ld2 Sgf6 11. 0-0-0 e6
12. Kbi 0?-0?0 13, c4 c5 14, Le3 cd4
15. Sd4: a6 16. De2 Ld6 17, Se4 Sed:
18. De4: Sc5! 19. De2 Le5 20. Thel Lfé
21. g3 Td7.

U devetoj partiji meta za prvenstvo
svijeta Talj?Botvinik 1960. igrano jé@
6. Sie2 Sf6 7. h4 hé 8. Sf4 Lh7 9. Le4
e6 10. 0-0 Ld6i Talj je pokuSao odlu-
Citi partiju Zrtvom figure Jl. Sef:.
Tako je crni uspio odbiti napad, mo-
gucnosti za bijelog u toj partiji nisu
iscrpljenc.

U sedmoj pariiji Botvinik je pojed-
nostavio igru nastavkom 6. ... Sd7 7.
h4 hé 8. Sf4 Lh7 9. Le4 e5 10. De2 De?.

Keres Zeli da pojata aktivnost svo-
jih figura napredovanjem f-pjeSaka.

6. ... ?6 7. Sle2 Sf6

Na 7. ... Ld6 veé je moguée 8. h4
kao Sto je bilo u devetoj partiji meta
Talj?Botvinik.

8. 0O?0 Ld6é 9. £4 Dc?

 

 

 

 

 

10, FS! ef 11. Sf5: Lh2:+ 12, Khi 0-0
Oyo se lijepo obara. Korektnost Zrtve
bijeloga zavisi od varijante 12. ... Lf:
13. Tf5: Ld6, ali izgleda da poslije 14.
Dd3 ili 14. Lg5 bijeli ima dovoljnu kom-

penzaciju za zrivoyanog pjeSaka,
13. g3 LES:
Na 13, ...,Sg¢4 Keres se spremao da

nastavi 14. Tf4! Lf5: 15. Tf5; Lg3: 16.
Dgl Sf2+ 17. Kg2l.

?

 

 

14. TES: Lg3: 15. Tf6:! De7
Ako 15.... gf6 onda 16. Dgt.

16. Dfl De4+ 17. Df3 Dh4+ 18. Kg2
Oh2+ 19. Kfl Dbh3+ 20. Dg2 Dg2:+ 21.
Kg2: gf6 22. Sg3: i poslije beskorisnog
otpora crni se predao.

U slijedecoj partiji nedostatak raspo-
reda u otvorenju kod bijeloga je loéi
lovac na g2, kojemu viastiti pje&aci
esmetaju da aktivno djeluje. Zato se je
erni skakaé, koji je skakutao koliko po
hijelim tolike i po crnim poljima, po-
kazaa gospodarom situacije.

FISCHER?KERES
(Turnir kandidata 1959)

1. e4 6 2. Sc3 d5 3. S£3 Lg4 4. h3 Lf3:

OStroj borbi vodi 4. ... Lh5. U partiji
Gurgenidze?Bagirov, 27. prv. SSSR
1960. dalie je slijedilo: 5. ed5 cd5 6.
Lb5+ Sc6 7, g4 Lg6 8. Se5 Tc8 9. d4 e6
10, De2! Lb4 11. h4 Dbé6 12. a3! i Sanse
hijelog su ipak bolje.

5. Df3: Sf6 6. d3 e6 7. g3

Zasluzuje painju 7. a3 Le7 8. g4 kao
Mo se desilo u 19. partiji meta za prv,
SVijeta Smislov?Hotvinik 1957, izbjega-
Vajuci izvjesno vrijeme pojednostavlje-
nije pozicije.

7. ... Lb4 8. Ld2 d4 9. Sb1 Dbé 10. b3
Sbhd7 11, Lg2 a5 12. a3 Ld2:+ 13. Sd?:
eS! 14. Ddi h5

Prijeti da poslije 15. ... h4 16. g4
iskijuci lovea iz igre,
15. Sf3

u Partiji sa Benkiom na tom isto
furnira | anaer je pojatao v:

  

renuti prienen, a u sre

je slijedila je pomodu Lh}

Wapio da se rijesi svojeg loSeg lovca,
15. .., Doe3+ 16,-Ke2 De5 17. Dd2 Se5

  

18, b4

Bolie je bilo 18, Se5: De5: 19. F4,

18, ... Sf: 19. Lf: De5 20. Did Sa7
21, De5: Se5:

Nije se te$ko uvjeriti da je u pred
sinjecoj] konatnici skakaé otito aktiv-
niji od lovea g2.

 

22, ba5 Kd7 23. Thbl Kce7 24. Tbh4
Ta5:! 25. Lg2

Nije bilo dobro 25. Td4: zbog 25....
5,

25. ... 25!

Poslije otvaranja g-linije na njoj ée
zaviadati crni.

26. £4 gf4 27. gf4 Sg6 28. Kf3 Tg8 29.
Lfi ¢5! 30. fe5 Se5:+ 31, Ke2 c5 32. Th3
b6 33, Tab1 Tg6 34. h4

Prijetilo je biokadno h5?h4,
34. ... Ta6

Da bi se oslobodio drugi top.
35. Lh3 Tg3 36. Lf{1

Treba éuvati polje g2.

36. ... Tz4 37. Lh3 Th4: 38, Thi Ta8
39. Tbb1 Tg8 40. Tbhfi Tg3 41. LES

Lovac se izbavio iz zatotenigtva ali
to ne donosi olakSanje. Istovremeno
polozaj skakaéa na e5 odgovara agre-
sivnim planovima crnoga, koji su ve-
zani sa podrivanjem c5S?c4,

41, ... Tg2+ 42, Kdl Thh2 43, Th2:
Th2: 44. Tgl

La ?yy @
a ae
AAT le
ee

        
   
   

me

 

   
      

 

Pozicija bijeloga je savrSeno bez
nadna,
44, ... cdl 45. ded Sed: 46. Tg7 Kab!

47, TE: Se3+ 48. Kel Te2:+ 49. Kbt
Th2 50, Td7+ Ke5 51, Te7-+ Kf4 52. TaT
Sdl! 53, Kel
Ne ide 53 Td4:+? zbog 53. ... Sc3+.
53. ... Sc3 54. Lh7 h4 55. T&7+ Ke3
i bijeli je predao.
Pouéna partija.
251
 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

TALI-?-GOLOMBEK
(Miinchen 1958)

1. e4 c6 2, d4 d5 3. e5 Lf5 4. 4

Dvosjekli potez. Poslije moguéeg dc4
pjeSaku d4 je potrebna obrana i crni
ima snazno uporiSte na d5. Ove pozi-
cione nedostatke bijeli kompenzira slo-
bodnijom igrom figura.

4... e6!

Opasno je prihvatiti Zrtvu pjesaka
putem 4,... Lbl: 5. Tol: Da5+ 6. Ld2
Da2: 7. c5! b5S 8. Tal! Db2: 9. Se2 b4
10. Da4 b3 11. Sci! i crni nema zadovo-
ljavajuée obrane od prijetnji 12. Ld3 i
13. Tb1 (pokazao Henkin).

5. Sc3 ded

Ako 5. ... Sd7 onda 6. cd5 cd5 7. Sge2
Se7! i zatib 8. ... Scé i crni Guva rav-
notezu. ;

6. Led: Se? 7. Sge2 Sd7 8. 0?O0-Sbé
9. Lb3 Dd7

Zasluzivalo je pa*nju razvijanje sna-
ga putem 9. ... Sed5 i Le7.

10, a4 aS 11. Sg3 Lg6 12. Lc2!

Likvidira lovea koji je vrSio pritisak
po dijagonali bl1?h7. Osim toga poslije
izmjena bijelim skakacima ce biti do
stupno polje e4.

12,..,. Led: 13, De2: Seas

Ne ide 13. ... Dd4: zbog 14. Le3 Dd8

20. Lb4: Sb4: 21. Tddi Td8 22. Khi h5
23, Sf6+! Lfé: 24. ef6 Kf8

Dae ae G0 25. Shdxt
25. Se4 h4

Trebalo je dovuci skakaéa u obranu
pomoéu 25. ... Sd5.

26. Sc5 Dc8

 

551

 

 

 

 

27..£5!

Ru&i sve pregrade i raSciScava dami
put u neprijateljski tabor.

27. ... g65

Loge je takoder 27. ... ef5 28. De7+-
Kg8 29. Tfel.

28, De3! b6é 29, Dg5 Th7 30. Ti4 bc5
31. Th4: Th4: 32, Dg7+! Ke8 33. Dg8--

15. Sce4 Sed5 16. Le5! i bijeli napad je Ka? 34. Divi+ Kae 35, De7+. Crni pre-
neobranjiv. daje.

14. Sce4 Sh4 15. De2 S6d5 16. f4! g6 Na 35. Kd5 36. De5:+ Ke4 37.
17. Ta3 Le? 18, Ld2 Sc2 19. Td3 Sdb4 De5 mat.

SICILIJANKA

KOPAJEV?ALATORCEV
(Moskva 1938)

1. e4 c5 2. Sf3 e6 3. d4 ed4 4. Sd4: Si6
5. .Sc3 d6

Na ovoj poziciji se moramo zausta-
viti, jer je ona karakteristiéna za mno-
ge varijante Sicilijanke. Rakve su njene
strateske osobine?

i) Crni ima pjesaéku prednost u
centru.

 

252

ete za napad na da-
olvorena c-linija).

) Aktivna pozicija bijelih figura i
rednost wu pro tvu omogué¢uje
lome da poéne nastup na kraljevom

2) Crni ima uvyj
minom krilu (po

   
   
 
 

 

yazna centralna polja e5 i d5, Zadatak

=

croga je da u povoljnom momentu
jednoga od tih pjeSaka pomakne na-
prijed (dé?d5 ili e6?e5), Napad na
daminom krilu moze voditi ili kao u
ovoj partiji ili putem Dc7, a6 i b5. Igra-
ju¢i a6 i b5 i nastupajuci na daminom
krilu i sa prijetnjom b5?b4 da protijera
skakaca, crni potpomaze potez d6?d5.
Osim toga potez a6 née dozvoljava bije-
lome da pomodcu Sc3?b5 protjera damu
$a povoljne pozicije na c7.

 

 

 

 

 

Bijeli_ iskoristivgi svoju prednost u
prostranstvu priprema napad na kra-
ljevom krilu. Katkada prije nego potne
mastup on profilakticki blokira damino
krilo potezom a??ad.

6. Le2 a6 7. O?0 Dc7 8. ad b6 9. 4
Shd7

Skakaéa je bolje razvijati na c6 i to
ebog toga Sto je u mnogim sluéajevima
vaino likvidirati aktivnog bijelog ska-
kaca na d4, a osim toga skakaé na c6
hontrolira polje b4 i priprema manevar
Se6?ai?c4,

10. Lf3 Lb7 11, g4! Sod 12. DeZ Le7
$3, Dg2! 0O?O 14. 95 Se8 15. Le3 65

Prijetilo je #45.

16. Sde2! Leé 17, £5 Las

Da bi na 18. {6 odgovorio 18. .,. 26.

18, Dz4 Dd7 19, b3 b5 20. ab5 ab5 21.
Waa: Las: 22, Led: de3 23. Tdl Sd6 24,
Mb5: DbS: 25. Tdé: c4 26. Ke?

Prijetilo je 26. ... Ded5-+.

26. ... Khé

Nolje je bilo 26. ... De5 sa dalinjim
bb,

21. DhS Le7 28. Tdi ch3 29, cb3 Db3:?

Trebalo je igrati 29. ... Le6. Poslije
poteza u partiji bijeli top prodire u pro-
tivnicki polozaj.

30. Td7 Ld8 31. £6 Des?

Uporniji otpor se mogao pruziti pu-
tem 31. ... Kg& i Leé.

553

 

 

32, g6!! hé6 33, Dhé:+ ghé 34. 27+
Kg8 35. ¢f8D+ Ks: 36. Tda:+ De? 37.
Te8:+. Crni predaje.

Mnogo godina je $eveninSku varijantu
sa uspjehom zastupao velemajstor Ko-
tov, ali zapavsi ut krajnje teSku pozi-
ciju u partiji sa Szahoom, Stockholm
1952. on je u ozbiljnim takmitenjima
nije viSe primjenjivao,

Evo kako je teklo otvorenje te par-
tije: 1. c4 cd 2, Sf3 66 3. d4 cd4 4, Sd:
Sf6 5. Sc3 dé 6. Le2 a6 7. 0-0 Dc7 8.
f4! Sc6 9. Le3 Le7 10. Del Sd4: 1i. Ld4:
b5 12. Dg3 (hijeli postize napad i po-
slije 12. e5!) 12. ... 0-0 13. a3 Lb7 14.
Ehl TfdS 15. Ld3 Seé 16. Taci L£8 17.
Dh4!

Nije se teSko uvjeriti da protivnapad
crhog na daminom krilu ne kompenzira
opasnu inicijativu bijeloga na kraije-
vor krilu.

 

TeSku varijantu je ponevno sa uspje-
hom primijenio na Turniru kandidata
(lugoslavija 1959) eksprvak svijeta
slov.

   

KERES?SMISLOV
(Turnir kandidata 1959)

1. e4 c5 2. Sf3 d6 3. d4 cd4 4, Sd4:
Si6 5, Sc3 e6 6. £4 a6

253
 

 

 

 

Crni se suzdrzava od programskog
poteza Dc7, Partija Smislov?Talj sa
istog turnira nastavila se: 6. Le2 a6 7.
0?O Sbd7 8. f4 b5 9. Lf3 Lb7 10. a3 Dc7
1. Del Le7 12. Khi Tb8! i sprijeéivsi
potez e4-e5 crni je postigao ravno-
pravnou igru.

Vaino je primijetiti da pjeSacki pro-
dor u 10. potezu nije nigta davao, npr.
10. e5 Lf3: 11. Sf3: ded 12. fed b4! 13.
ef6 be3 14. fg7 Lg7:.

Posto je ova varijanta bila provje-
rena u prethodnom kolu u partiji Talj
?Smislov, Keres je odlucio ispitati
novi plan:

7. Df3 Db6 8. Sb3 Sc6 3. Ld3 Le7 10.
Le3 De7 11. 0?0 0?0 12. Tael

Mo3e biti da je trebalo sprijediti slije-
deci ispad crnoga skakadéa.

12, ... Sb4 13. a3 Sd3: 14, cd3 Ld7
15. Tel

Sada plan kojeg je zamislio bijeli =
napredovanje e4?e5 ? viSe nema smi-
sla jer je izmijenjen bjelopoljni lovac
koji je vazan za napad. Ali i plan koji
se provodi u vezi s operacijom na da-
minom krilu, osuden je na neuspjeh
jer su bas ovdje koncentrirane osnovne
protivnitke snage.

15. ... Db8 16. Sa?

Bolje je bilo centralizirati skakat¢a
potezom 16. Sd.

16. ... Ld8 17. b4 b6 18, Sb3 Le7 19.
Sbl

Poslije ovog pasivnog poteza crni za-
hvaéa i jativu na daminom krilu i
zaviadava a-linijom.

19, ... a5! 20, Sd4 ab4 21. ab4 Db7
22, Sd2 Ta3 23. Lf2 b5! 24. Sc2 Ta2 25,
Sb3 Tc8 26, Sed4 LB!

Prevodi
al?gly

27, Tc8: Le&: 28. Tel Ld? 29. Kh1 Dad
30. Lhd Lb6

 

 

lovea na vainu dijagonalu

Interesantno da je Smislov postigao
Strate§ki dobivenu poziciju  sasvim
sneprimjetnim« potezima.

 

254

  

 

 

Wo

»
ee

 

=
il
a

 

 

 

|
|

x
a eolres
n

 

 

31. Dd1 Da4 32. Lel-hé 33. Le3

Bolje je 33. h3.

33. ... eS! 34. fe5

Ili 34. Sf5 Lf5: 35. ef5 Sd5.

34. ... Sg4 35. Lel de5 36. Sf5 LES:
37. ef5 Tg2:! 38. Tc8+ Kh7 39. d4 Th2:+
40. Kel Ld4:+. Bijeli predaje.-

BRONSTEJN?BOLESLAVSKI
(Riga 1958)

U_ slijedeéoj partiji bijeli je uspio
iskljuciti iz igre vecinu protivni¢kih fi-
gura daminog krila. U daljem toku on
je prenio teziste borbe na suprotne
krilo i postigao uvjerljivu pobjedu.

1, e4 c5 2. SE3 e6 3. d4 cd4 4. Sd4: a6

Tako je u proslom stoljecu igrao nje-
matki majstor Paulsen. Mnogo no ih
ideja su u tu staru varijantu uni] 2)i
sovjetski Sahisti Kan, Tajmanoy i Fur-
man. Sistem obrane crnoga je elast
éan, ZastitivSi polja b5 i d5 on si o
ija mogucnost da pomocu De? i
potne protivnapad na damtnom kr

 
  

 

    

5, c4

   
  

 

?d5 smatra se go
kao oborenje ¢itay

 

  

jako je 7. a3, a :
boljim ra

otez ulazi u plan obre

  

jem bijcloga, jer se napa
c4 sa 8. ... Ses ija pomocu 9. Tel

 

 

7. Ld3

Ne daje prednost 7. Ld2 zbog 7....
Lc3:! 8. Lc3: 0-0 9. e5 Se4! 10. Lb4 dé
11. De2 Db6 12. a3 Scé! (Korénoj?Fur-
man, Lenjingrad 1957). Ako umjesto
10. Lb4 bijeli igra 10. De2, onda crni
postize jednaku igru nastavkom 10. ...
d5! t1. edé Sc3: 12, Dc3: Ddé: 13. Tdl
eS! (Unzicker?Talj, Ziirich 1959).

7. ... Sc6 8. Le2

Ranije su nastavljali 8. Sc2, ali po-
slije 8... Lce3:+ 9. be3 d5 10. ed5 ed5
11. La3 crni igra ll. ... Leé i De7, re-
hira na veliku stranu i zadréava zado-
voljavajucu poziciju.

Treba_ takoder raéunati sa varijan-
tom 8. Sc6: dc6 9, e5 Da5! 10. ef6 Lc3:+
Il. bc3 Dc3:+ 12. Dd? Dal: 13, fg7 De?:
14. 0-0 Tg8. Ideja poteza u partiji je
da se skakaé ne odvodi iz centra i da
Se na 8. ... dc4 odgovori 9. La4!,

8... De?

Opasno je uzimati pjeSaka. Poslije
. ars SE5 9, 0-0 Sc4: 10. De2 Se II,
Kh) potez f2?£4 je neobranijiv.

9..0?0 Sad:

Ako 9. ... Lc3: 10. bc3 SeS onda bi
bijeli za izgubljenog pjeSaka c4 imao
doveljnu kompenzaciju u obliku lovaé-
kog para i jakog pritiska po crnim po-
ljima,

10, Dd4: Sg4

U ovaj potez je crni ulagao velike
fade jer bi na Il. g3 slijedilo 11, a
Se5.

IL, e5!? b5

To vadi k teskoj poziciji za crnoga.
|) telegrafskoj partiji Uljanovsk?Gorki
1958. crni je prihvatio zriva piesaka
Bs, Se5: 12. Lf4 £6 13, Sed b6 14, a3
Le? 15. Lg3 Ded: 16, Le5 De2: 17. Sd6+
peelije Cega je sa velikom mukom
?pie odbiti mapad. Mojsejey je pred-
lo%io interesantno pojatanie varijante

| 13, Sa4 uz prijenju c4?c5,

12, Lf4 LeS 13, Da2 gs

?a idejom da se postigne izmjena
dama.

M. Lg5: De5: 15. Lf4 Dd4 16, Dd4: Lad:
1, ha Shé

 

  

\
>
be

 
 

_ 555

ie
?

   

   

   

a
?a
C

be

N
a
cork

3

2 |

   

a

18. Tfel!

Sada prijetnja Sd5 opet postaje real-
na, Crni ne uspijeva zavrSiti razvoj da-
minog krila pomocu 18, ... b6 zbog 19.
Le4 Ta7 20. Lb?.

18, ... KFS 19. Ld6+ Kg8 20. Tadl
Le3:

Ako bi Iovac odstupio na g7, slije-
dilo bi 21. Sd5!.

21. be3 £5 22, c5!

Ovim potezom potinje blokada cr-
nog daminog krila.

22, ... Th7 23. c4 Sf7 24. Lf4 a5 25,
Lat Sd8 26. Ld6 Sc6 27. Te3

Plan igre bijeloga je jasan: on Zeli da
zametne borbu na kraljevom krilu jer
tamo ima prednost u snagama.

27, ... KE? 28, a3 Ta6 29. T2z3 Th8 30.
h4 Kfé 31. £4 Kf? 32. Tg5 Se7 33. Ta3
S28 34. Tdg3 Sf6 35. Tg7+ Ke8 36, Tig6
Se4 37. Te6:+ Kd8.38, Ted: fed 39, £5 23
40, £6 e2 41. Kf2 Te8 42. Kel. Crni pre-
daje, A

LUJK?KLAVIN
(Vilnos 1959)

i. ef c5 2. Sf3 Sc6 3. d4 edd 4. Sad: 5

Qvaj potez se primjenjivao ve¢é u pr-
vo} polovini proSlog sioljeéa. Dugo
vrijerme smatrao se slabim jer crni
oslabljuje tatku d5. Medutim sovjetski
majstori su ustanovili da bag u toj va-
rijanti erni najbrze provodi oslobada-
juci prodor d7?d5, toliko vazan za Si-
cilijanku.

5. Sb5 a6!
 

 

 

Ranije su igrali 5. ... dé ostajuci sa
pasivnom pozicijom, Potezom u partiji
erni je tak suglasan da izmijeni lovea

za skakaca i da prepusti protivniku-

lovaéki par, §to se u otvorenim pozici-
jama smatra opasnim.

6. Sdé+ Laé; 7. Dd6: Df6

Ovim potezom se otkriva idejna za-
misao crnoga. Po cijenu izvjesnog osla-
bljenja pozicije on je postigao bolji
razvoj. Sada bijeli mora izgubiti jo$
jedan tempo, jer poslije izvmjene 8.
Dfé: Sf6: 9. Sc3 Sb4 10. Ld3 d5! crni
nema ¢ega da se bofji.

8. Ddl

Jedno vrijeme se smatralo potez 8.
De7 skoro kao oborenje éitave vari-
jante, jer je zadré#avao razvoj protiv-
nickog daminog krila. Medutim, poslije
8. ... Sge7! 9. Sc3 Sb4 10. Ld3 d5 11.
0-0 d4 12, Se3: Sd3: 13. cd3 0-0 14, £4
Sce6 15. £5 Dd8! bijeli nigta ne postive.

8. ... Dg6 9. Sc3 Sge7 10. Le3 d5!
il, ed5

U sluéaju 11. Sd5: Sd5: 12. Dd5: Leé
Sanse su jednake.

11. ... Sb4 12, Ld3 L£5 13. 0?0 Tes!
: Crni ne Zuri da vrati pjegaka. Kao
sto je pokazao Klavin, poslije 13. ..,
Sd3: 14. ed3 Ld3: 15. Tel pozicija bije-
log je aktivnija, a na 15. ... 0-0 ne
prijatno bi bilo 16. Lc5St,

14, Lf5: Sf5: 15. Tcl

 

 

    
   
     
    

556 ye
Y

Yy Y

Z We
yy rf

     

?Pease

 

 

Lo fo
ye

 

45, it eles.

Crni uspijeva #rtvom kvalitete sacu-
vati inicijativu.

16. be3 Sa2: 17. Tal Sh4 18. g3 Ded!

256

Izgleda da je bijeli previdio ovaj
oStrouman takti¢ki udar. Inaée bi on
umjesto 17. Tal vratio kvalitetu po
moéu 17, Dd3.

19, £3

Na 19. gh4 slijedilo bi 19. ... Sc3:
20, Dh5 g6 i dama nije u stanju da
kontrolira kritiéno polje e2.

19. ... De3:+ 20. Khi Sc3: 21. Del
Del: 22. Tfel: Sg6 23. Te3 Sd5: 24. Th3
§?) 25. Tb7: Se3! 26. c3 Td8 27, h4 h5
28. Ta6: Sf£5 29. Kg2 Td2+ 39. Kh3 Sed

JoS je jaée 30. ... Sg3:!.
31. Ta8+ Kh7 32. Tal 5 33. Tbha7 Tf2
34. f4 ef4 35. gf4 Sf1. Bijeli predaje.

Slijede¢a partija se igrala medu glav-
nim pretendentima u borbi za prvo
mjesto na turniru ¢iji pobjednik je do-
bivao pravo da odigra meé¢ sa prvakom
svijeta Botvinikom. Kada su Talja po-
slije turnira upitali, koji je bio odlu-
cujuci momenat za prvo mjesto, Talj
je odgovorio: »Moja partija sa Kere-
som u 17, kolu.«

KERES?TALI
(Turnir kandidata 1959)

1. e4 c5 2. Sf3 e6 3. d4 cdd 4. Sdd: a6
5. Ld3

Posljednji krik mode, Ranije su ovdje
igrali 5. Sc3, ali poslije 5. ... Dc7! 6.
Ld3! Sc6 7. Le3 Sf6 8. De2 Ld6é 9. 0-0?0
Le5! 10. Sc6: be6 11. Sa4 Th8 crni je u
partiji Gipslis?Tajmanov 1959. oviladao
inicijativom.

Keres je protiv Tajmanova na 26.
prv. SSSR nastavio 6. a3 (umjesto 6.
Ld3), medutim poslije 6. ... Sea 7. Fa
b5! 8. Le2 Lb7 9. Le3 Sa5 10. Dd3 Sc4
11. Lei Tc8 crni nije imao poteSkués

Ne postize bijeli prednost ni u slije-
decoj varijanti: 6, g3 S{6 7. Lg2 Scé6 8.
Sde2 b5 9. 0-0) Lb7 10. a3 Le7 11. 3
0?O 12. g4 d5!.

Potez u partiji ostavlia bijelom mo-
gucnost da razvije skakaéa na d2.

5... . Sc6 6. Sc6: de6

Uzimanje d-pjeSakom osigurava cr-
nom jednaku igru. Nekoliko kola ra-
nije protiv Smislova Talj je odigrac

 

6. ... bc6 ali poslije 7. O?O d5 8. Sd2
Sf6 9. De2 Le? 10. Tel 0-0 11. b3 sa
slijedecim Lb2 pozicija bijelog je bolja.

7, 00 e5 8. Sd2 Dc7 9. a4 Sf6 10. DES
Le5 li. Scd 0?O 12. Se3 Te8 13. Le4 Le6
14, Le6: Te6; 15. S£5

Bijeli je ostvario pregrupiranje snaga
na kraljevom krilu. Skakaé na polju
f5 zauzeo je strasnu poziciju. Svojim
slijedecim potezom Talj medutim istje-
ruje agresivnog skakata bez obzira na
oslabljenje kraljevog krila.

15. ... g6 16. Sh6+- Kg7 17. Tdl Tda
18. Td8:; Dd8: 19. Lg5

Ovdje je Keres predlozio remi, koji
je Talj odbio.

19. ... Dd4 20, h4!

Prijetilo je 20. ... Df2:+,

20. ... Db2: 21, Tal Ld4

Ne smije se top pustiti na sedmi red.

22. Td3 De2:

Prijetilo je 23. c3.

on
an
«l

        
 
 
  
    
  

wo?

WN

 
 
 
    
  
 

A |

ae
os

 

 

23. Td4:! ed4 24, e5 KES! 25. ef6

Bijeli precjenjuje svoje Sanse. On je
mogao forsirati remi pomodéu 25, Lfé:
Del+ 26. Kh2 Dhé: 27. Lg5 Dg7 28. Lfé
Dhé6 29. Lg5 itd.

25. ... De3! 26. Dg4

Bijeli je prinuden da se kloni od iz-
Mmijene dama.

26. ... Del+ 27. Kh2 Df2: 28. Dh3
Del 29. Db3 b5 30. abS cb5 31. Da3+
b4 32. Db3 De5+ 33. Khi Del+ 34. Kh2
De5+

Zbog dobitka vremena u vremenskom
tjesnacu,

17 Skola Sahovske igre

35. Khi Dd6 36. Kgl d3?

PuSta damu na_ slobodu. Bolje je
bilo 36, ... Dce5 37. Ld2 a5.

37. Dd?

U jakoj vremenskoj oskudici bijeli
Gini greSku. Aktiviraju¢i camu 37. Dc4!
(pokazao Ragozin) on je mogao postic¢i
remi: 37. ... b3 38. Dc8+ Te8 39. Ded
Te6 40. Dc8+. Neoéekivani mat dobiva
crni poslije 37, ... d2 38. Ld2: Dd2: 39.
Dc8+ Te8 40. Dc5+.

37. ... De5+ 38. Khi De2 39. Dia d2
40. Ld2: Dd2:. Bijeli predaje.

*

U pasivnim pozicijama figure su li-
Sene mogucnosti da razviju aktivne
operacije. One tapkaju na mjestu, Sto
ne dozvoljava da se sastavi odredeni
plan daljnje aktivnosti. Pasivnoj strani
na kraju krajeva niSta ne preostaje
nego da éeka dogadaje. Sve Sto je re-
éeno vrlo jasno ilustrira slijede¢i pri-
mjer:

PILNIK?GELLER

(Goteborg 1955)

1. e4 c5 2. Si3 Sc6 3. d4 cd4 4, Sd4:
Sf6 5. Se3 d6 6. Le2

Ovaj potez je u posljednje vrijeme
istisnut Rauzerovim nastavkom 6. Lg5.

6. ....:?5

Sistem Boleslavskoga. Crni oslabljuje
taéku d5, ali to nema odlucujudi zna-
éaj, jer mu uspijeva da bez smetnji
razvije svoje snage.

7. Sb3

Ne donosi bijelome prednosti. U par-
tiji Unzicker?Tajmanov, Stockholm
1952. slijedilo je: 7. Sf3 h6é 8. 0O?0 Le7
9. Tel. Ideja poteza je da oteZa dé?d5,
ali crni se snalazi i bez toga napredo-
vanja: 9. ... 0-0 10. h3 a6 11, Lfl bS5
sa ugodnom igrom za crnoga,

7. «2. Le7 8 OO 0O?0 9. Led

Ranije se igralo 9. f4, ali je posltje
9. ... a5! 10. a4! Sb4 11. Le3 De7 pozi-
cija crnog posve zadovoljavajuda.

9. ... Leé 10. LB

Smisao strateSkog plana bijelog sa-
stoji se u tom da bi odigrao 11. Sd5

257
 

 

 

Ld5; 12. ed5 i proveo c2?c4?c5. Nedo-
statak ovog plana je u tome Sto je po-
slije by?b6 vrlo teSko ostvariti pje-
Sa¢éki prodor, a lovac na f3 zauzima
pasivnu poziciju.

10. ... a5 11. Sd5 Ld5: 12, ed5 Sb8
13. 04

Bolje je bilo zavrSiti razvoj potezom
13. Dd2 ili odigrati 13. a4.

13. ... Sa6 14, La2

Na kraju je bijeli shvatio da neée
uspjeti provesti c4-c5. Zbog toga on
Zeli lovea uvesti u igru.

14. ... b6 15. Le3 Sc5 16. Sc5:
. Logiénije je bilo 16. Sd2 priprema-
ju¢i b2?b3, a2?a3 i b3?b4. Treba obra-
titi pagnju na poredak pjeSaékih po-
teza, jer ako odmah a2?a3 onda crni
pomocu a5?a4 rusi planove bijeloga.

16. ... be5 17, Del Sd7 18. Ldl a4 19,
Le2 £5

 

 

20. Tdi

Bijeli je joS mogao pokuSati da po-
mocu 20. f4 e4 21. g4!? zaoStri borbu
na kraljevom krilu, ali on se radije
odlucuje da pasivno priteka dogadaje.

20. ... g6! 21. De2 Lf6é 22, £3 24! 23.
Lfé: Df6: 24. fe4 f4 25. TF2 Se5!

Crni skakaé je na e5 uspio zauzeti
nepristupaénu poziciju. Pritom je crni
postigao i pjeSatku prednost na kralje-
vom krilu. Pjesak viSe kod bijeloga na
e4 nema znataja, jer je on blokiran i,
Sto je jo$ gore, ogranitava aktivnost
viastitog lovca. Na taj natin ckni ima
pogodne uvjete za uapad na kraijevom
krilu.

258

2%. Tdfl Dh4 27, Ldi Tf? 28. De2 g5
29. Dc3 Taf8 30. h3 b5 31. Le2 gat

Odluéujudi prodor.

32. Tf4: Tf4: 33. Tf4: Tf4: 34. g3 Sf3+
35, K£2 Dh3: 36. gf4 934 37. Kf3: g2+
38. Kf2 Dh2, Bijeli predaje.

Poslije 1. e4 c5 2. Sf3 Sc6 3. d4 cd4
4. Sd4: Sf6 5. Sc3 d6é sovjetski teoreti-
éar Rauzer predlozio je potez 6. Lg5.
Nijegova je ideja da ostvari veliku ro-
hadu i pripremi aktivne operacije u
centru i na kraljevom krilu. Slijedeéa
partija dobro ilustrira moguénosti bije-
loga u Rauzerovom sistemu.

TALJ?FURMAN
(Riga 1956)

1. e4 c5 2. Sf3 Sc6 3. d4 cd4 4, Sd4;
Sf6 5. Sc3 d6 6. Lg3S e6 7. Dd2 a6 &.
0?0?0 Ld7 9. £4

StrateSki plan bijeloga je jasan. Ako
erni rohira na malu stranu, on rizikuje
da padne pod jaki napad (gledaj ko-
mentar uz 17, potez crnoga). Ako on
ostavi kralja u centru, onda mora ra-
éunati sa potezima f4?f5 i e4?e5. Crni
izabire o&tri plan vezan sa aktivnom
igrom na daminom krilu.

9. ... Tc8

Susretao se i pokuSaj da se odmah
prede u napad pomocu 9 .,. b5. U
partiji Saharov?Koblenz, Tbilisi 1956.
slifedilo je dalje: 10. Lf6: gf6 i1. £5
Sd4: 12. Dd4: Lh6+ 13. Kb1 Sf4 14.
Se2 Le5 15, De3 1 manevar Se2?f4?g3
i eventualno Dh6 mogu se pokazati kao
neprijatni za crnoga.

CeSée se susrece b7?b5 u 10. patezu
poslije 9. .., Le? 10. Sf3. Sada bi
postize nifta nastavkom 11. e5 b4 12.
ef6 bc3 13. Dc3: gf6, Beni?Tajmanov,
Beé 1953.

Zapletenoj borbi vodi 11. Lf6é: gf6
12. § Da5 13. Kb1 Tc8 14. Ld3 Sh4,
Diickstein?Geller, Zagreb 1955.

10. Sf3! Da5 11. Kbl!

Koristan profilakti¢ni potez. Poslije
agresivnog 11, e5 crni bi mogao poteti
protivnapad pomo¢u 11. ... Sb4 12. ef6
Te3:! itd.

 

 

11. ... b5 12. Lf6: gf6 13. £5! Sb4 14.
a3 Sc6 15. Sd4 Sd4:

Nedosljedno! Trebalo je igrati ND cer
b4. Poslije 16. Sc6: Lceé: 17. ab4 Db4:
48. Dd4 Tb8! crni ima dovoljnu protiv-
igru.

16, Dd4; Le7 17. Le2 Kd8

Prijetilo je 18. Lh5. Poslije 17.
0?0 bijeli bi razvio jaki napad pomo¢cu
18. Td3 Kh8 19, Th3 Tg8 20. Th6 Dd8
21. 24 itd.

18. Thfi Tb8?

Pregledava taktitki udar bijeloga.
Uporniji sii ae je crni mogao pruZiti
nastavkom 18.

19, fe6 fe6

 

ye YH @

so lay Mois Ts 4
aeotate
as Ae
| awcmAn
e ecmanie

 

 

 

 

 

20, Ti6:! b4

Ako 20, ... Lfé: onda 21. Df6:+ Ke7
22. eS! d5 23. Sdi:+.
21, TES ¢5

Tri figure bijeloga su pod udarom
pa ipak on uspijeva likvidirati opa-
snost poslije tega mu slaboca tatke
d5 osigurava pozicionu prednost.

22. Da7 Db6

Crni je prinuden da mijenja aktivnu
figuru, jer bi na 22. . Tes slijedilo
23. Sd5! ba3 24. b4 Dad 25. Db6+ Kes
7%, Lh5 mat.

23, Dbé; Thé: 24. Sd5 Lf: 25. ef5!

%rtva kvalitete koja bijelome osigu-
fava odluéujucu prednost,

25. ... Tb8 26, f6 Lf8 27. ab4 Kd7 28.
g4 Tzg8 29. h4 bé 30. Tgl e4 31. g5 hg5
M2. hgS Ke6é 33. Led Ke5 34. g6 Lhé6 35.
Se7 Tgd8 36. 27. Crni predaje.

TALJI?KLAVIN
(Riga 1958)

1, e4 c3 2. S£3 Sc6 3. d4 cd4 4, Sd4:
Sf 5. Sc3 d6 6. Lg5 e6 7. Dd2 a6 8.
0O?0O?0 Ld7 9. f4 bhé

Potelo se rjede susretati 9. Le7.
Poslije 10. Sf3 b5 11. Lf: gf6 12. 5 Db6
13. g3 bijeli provodi tipitni manevar
za takve pozicije: Lh3 i Sc3?e2?f4 sa
planskim napadom na pjesaka e6.

10. Lh4 Se4: 11. Del

Poslije 11. Se4: Dh4: 12, Sc6: Leé: 13,
Sd6:+- Ld6: 14. Dd6: Td8 konaénica na-
ginje u korist crnoga, jer njegov lovac
yrsi jak pritisak na pjeSaka g2.

11, ... Sf6

Loge je 11. ... g5 zbog 12. Sed: gh4
13. Dc3!,

12. Sf5! Dad

Varijante 12. ... Dc7 13. Lf6: gf6 14.
Sd5! ili 12. , Db8 13. Lt6: gi6 14. Sel

d5 15. Sf6:+ ?Kd8 16, Dd2 nisu ugodne
za crnoga.

13. Sd6:+- Ld6; 14, Td6:

a7 vem
Bamegan|
Uae

era
ee

Be agg hay
Aniaal aA
aus

 
    
 
 
 
    

560

 

SN

 
 

  

 

Evo pozicije koja Je bila podvrgnut a
detaljinom istrazivanju. Ovdje su ispro-
bavali 14. o?0?9, Mediutim, poslije
15.. Td! De7 (ne ide 15. ... Se7 zbog
16. Sd5!) 16, Df2 Se7 17. Ld3 Le6é 18. £5
é5 19, Thel Sed5 20. Sd5: Td5:; 21. De3
crom nije lako, Spaski?Rabar, Gote-
borg 1955,

 

Te&ka je pozicija crnog i poslije 14.
. De7, npr. 15, Td2! Df4: 16. Li6; Dt6:
17, Sed De5 18. Sd6+ Ke? 19. Df2! itd.

259
 

 

 

 

 

 

Ako 14. ... Sb4 onda poslije 15. a3
Sbd5 16. De5! Tg8 17, Le4! bijeli ima
pozicionu prednost.

U poziciji na dijagramu Klavin je
odluéio da primijeni nov potez:

14. ,.. SeT

: Prijeti 15. ... Sf5. Medutim, osnovna
ideja crnoga ogleda se u potezu Sg6.
Niegov smisao je u tome da ne dozvoli
bijeloj dami da poslije Lié: zauzme ak-
tivnu poziciju na h4.

15. Tdl Sgé

Slabije je 15. ... Sf5 16. L£6: gf6 zbog
17. g4.

16. Se4! Del: 17. Sd6+ Ke7

Zelja crnoga da uvede topa u igru je
razumljiva, Medutim, polozaj Kralja na
i8 bi bio sigurniji. U tom sluéaju bi
moglo slijediti 18. Lel: Sf4: 19. Ld2.

18. Lel: Sd5 19, Sb7: Sgf4: 20. 23 Sg6é
21, Lg2t

Pozicija ernog je postala beznadna.
Prijeti Td5: poslije Cega bi oba lovca
zaigrala sa straSnom snagom.

21. ... Thbs

Ako 21. ... Le6é onda 22. Td5:.

22. Td5:! Le6

Na 22. ... Tb?7: odluéuje 23. Td7:+,
au slutaju 22, ... ed5 23, Lb4+ Kes
24. Tel+ Le6 25, Ld5:. Ako umjesto 23.
+.» Ke8 crni igra 23. ... Kf6 onda ide
24, Tfl+. . ?

23. Lb4+. Ke8 24, Td8+! Tag: 25,
Le6é;+. Crni predaje.

2ILIN?FURMAN
(Prvenstvo RSFSR 1958)

Bijeli je energi¢nim manevrima uspio
ostvariti napad na kraljevom krilu. U
to vrijeme se protivnapad cmoga na
eliniji pokazao slabo efikasnim.

1. ef c5 2. Sh Sc6 3. d4 cdd 4. Sd4:
Sfé 5. Sc3 dé 6. Lg3 e6 7. Dd2 Le? 8.
t?1?0 Sd

Raéuna da ¢e poslije 8... 0?0 9.
$b3 bijeli posti¢i opasni napad (gledaj
partiju Talj?Stoltz), Crni eli u prvom
redu da se oslobodi skakata prema
principu »cim je manje neprijatelja
tim se lakSe braniti«.

260

9. Dd4: 0O?O 10. e5!

Jaki potez poslije kojeg se igra otva-
ra u_korist bijeloga. Poslije 10. £4 hé
ll. Lh4 Da5 dugo vremena se smatralo
da bijeli postize bolju konaénicu po-
slije 12. e5 deS 13. De5: De5: 14, fe5 Sd5
is. Le?: Se7: 16. Ld3 (nikta me daje 16.

Lb5 zbog 16. ... a6! 17. Ld3 b5 18. Le4
Tb8, kao Sto je bilo u partiji Matano-
vié?Panno, Portoroz 1958), Medutim
u partiji Gligorié?Benk6, Turnir kan-
didata 1959. slijedilo je 16. ... bé! 17.
Le4 Tb8 18. Thel Lb7 19. Td7 Led: 20.
Te4: Sc6 21. Sb5 Tfd8 22. Tc7 Tbc8 23.
Tc8: Tc8: 24. Tc4 Se7 i partija je za-
vrsila remi.

K o$troj borbi vodi malo istrazeni
potez 11. h4 (umjesto 11. Lh4).

10, ... de5 11. DeS: Ld7

U partiji Vasjukov?Boleslavski, Har-
kov 1956. bijeli je postigao bolju ko
na¢nicu poslije li. ... Dbé 12. Le3 Sg4
13. Lb6: Se5: 14. Le7,

12. h4! Te8 13. Th3 Tc5

_ Ovaj manevar je Furman yeé primi-
jenio u partiji sa Korénojem na 25.
prv. SSSR.

14, De3 Dc8

| A
Wd,
Wy, 4

= WY
Yip

 

15. Tg!

Poslije oyog poteza pozicija ¢crnog
postaje kriti¢na. Prijeti 16. Td7_!.

45. ... Khé 16. Kh1 De6é

Iu shitaju: 16. .2. Te8 17. Lfé:
18. Dh6é pozicija crnog je mnogo lodija

17, h5! Tg 18. hé gh6

Ne ide naravno 18. ... 96 zbog 19
Td7:!.

 

 

19. Li6:+ Lf6: 20. Tg8:+ Kg8: 21. Sed
Ti5 22. Sfé:+ Tf6: 23. Dd4 Dd5 24. Dg4+
gs 25. Dg5:+ hg5 26. Td7: Ti2: 27, Tdl
| bijeli je realizirao svoju materijalnu

prednost.

TALJ?STOLTZ

(Telegrafska partija 1959)

1. e4 c5 2. Si3 Sc6é 3, d4 cd4 4. Sd4;
8f6 5. Sc3 d6 6. Lg5 e6 7. Dd2 Le7 8.

Parineri su rohirali na suprotne
Sirane. Borba za inicijativu poprima
osobito oStar karakter. U daljem toku
bijelom uspijeva da prisili protiynika
da prede u obranu.

9. Sb3

Ovaj nastavak je uveo u praksu Alje-
hin. Bijeli se sprema da izbjegavajuci

ojednostavHenja krene u napad na

raljevo krilo. Ali i crni ne Zeli da
ssiedi prekrstenih ruku«. On mora ta-
Keder ra¢unati sa varijantom 9. Lf6:
umjesto.9. Sb3) 9. ... Lf6: 10. Scé:

ef 11, Ddé:, ali poslije 11. ... Dbé! 12.
Dg3 Th8 13. b3 Lcd: 14. Dc3: Df2: i crni
lisa dovoljnu protivigru.

9. ... Db6 10. f3 a6 11. g4 Td8 12,
Le3 De7 13. h4 b5 14. g5 Sd7 15. g6!

 

Ovo je kritiéna pozicija varijante.
?mi je na raskrsnici: ¢ime da uzme
esubijenoge protivnitkog pjesaka? U
trening-partiji Talj?Koblenz, Riga 1957.
Giijedilo je 15. ... hgé 16, h5 gh5 17.
Ths: Sf6 18. Thi d5! 19. e5! Se5; 20. Lf4
Lii6 21. Dh? i bijeli je postigao opasni
fapad.,

Na 25. prv. SSSR Boleslavski je u
partiji sa Spaskim igrao 15. ... fg6.
Medutim, poslije 16. h5 gh5 17. Th5:
Sf6 18. Tg5 Se5 19. Dg2 takoder je pao
pod razorni napad. Stoltz izabire drugi
plan: on poja¢ava pritisak figurama na
damino krilo.

15. ... Sc5 16. gf7+ K&f?: 17. Lh3!

Uzima na niSan slabog pjeSaka e6.

17. ... Sad 18. f4! Sb4 19. £5

Pokazuje se da prijetnja crnoga nije
tako opasna jer on poslije 19. ... Sc3:
20. bc3 Sa2:+ 21. Kb2 ostaje bez figure.

135 3 O5

Zatvara poziciju. Crni je prisiljen da
oslabi taéku d5.

20. Sa4:!

Bijeli je mogao osvojiti kvalitetu, ali
kao Sto je pokazao Misa Talj, crni bi
poslije 20. Sd5 Sd5: 21. Dd5:4+ Kfs 22.
Da8: Lb7 23. Da7 Ta8 24. Sd4! ed4 25,
Dd4; Lf6 26. Dd6:+ Dd6: 27, Td6é: Lb2:-+
28. Kbl Le4: postigao protivigru,

20. ... Sa2i+ 21, Kbi ba4 22. SaS Tbs

Crni je otvorio b-liniju i prijeti_po-
tez 23. ... Tb5. Medutim, biv$i prvak
svijeta sa nekoliko taénih poteza prisi-
ljava Svedskog velemajstora na kapitu-
laciju.

23. Dd5+! Kf8 24. Kaz: Dce2; 25. Td2!

Likvidira u korijenu napad crnoga.

25. ... Th2:+ 26, Kal De3 27. Dd3l.
Crni predaje.

SMISLOV?BOTVINIK.
(4. partija meta za prv. svijeta 1957)

1. e4 c5 2, SE Sc6 3. d4 cd4 4, Sd4:
Sf6 5. Sc3 dé 6. Lg5 e6 7. Dd2 a6 0O?0?0
hé

U Zelji da se odmah izbavi od _ vezi-
vanja, jer nije dobro 8, Lh4 zbog 8. ...
Sed.

9. Led

Prije se igralo 9. Lf4 Ld7 10, Scé:
Le6: 11. £3 d5, ali poslije 12, Del! Lb4
13. a3 bijeli ima izvjesnu pozicionu
prednost u vezi sa pritiskom po crim
poljima. Minski majstor Sagalovit na-
$ao je interesantno pojaéanje odigravai
ll, ... Db6 (umjesto 11, ... d5), Po

261
 

 

slije 12. Ldé: O-0?O 13. 65 Se8 14. Df4
Sd6: 15. ed6 Td7 crni vraéa pjeSaka
s izvrsnom igrom, Umjesto 12. Ld6: jaéi
je potez Boleslavskoga 12. Le4, Dalje
je u partiji Talj?DuraSevi¢, stud. olim-
pijada 1957. slijedilo 12. ... 0-0?0 13.
Le3 De7 14. Df2 Sd7 15, £41? b5! 16. Le2
Db7 sa dvosjeklom igrom. (Rezultat te
partije dokazuje da su Sanse bijelog
bolje ? op. prev.)

9. ... La7!

Slabije je 9, ... Sg4? 10. Sc6: bce6 11.
Lce5! kao Sto je bilo u drug6j partiji
istog meta.

10. £3

Pasivni potez. U 8. partiji meta Smi-
slov je izabrao dvosjekli plan igre ve-
zan na potez 10. {4. Poslije 10. ... Tc&
1. Kbi d5 12. Ld3 Sg4 13. Lgl] Sd4: 14,
Ld4: e5 15. Lgl ef4 16. Sd5! crni ima
teSku poziciju. Umjesto 10. ... Tc8
trebalo je razmisliti o razvoju kraljeva
krila i odigrati 10. ... Le7.

10. ... bS U1. Scé: Lo6: 12. DF2 Dc?

Prijetilo je e4t?05,

13. Ld3 Le7 14. Dg3

Prisiljava protivnika da oslabi kra-
Ijevo krilo.

14. ... g6 15. Kbl 0?0?0!?

Simagin je predlagao logiéniji plan:
b5?b4 i e6?e5, a zatim prevodenje
kralja na g7,

16. Df2?

Gubitak vremena. Bijeli je potezom
16 a4! mogao zahvatiti inicijativu. Inte-
resantno jé pratiti kako nakon ovoga
propusta crni postiZe pozicionu pred-
nost.

16. ... Kb7

Likvidira prijetnju a2?a4.

17, Se2 e5! 18, Sci

«vidi dijagram br. 563)

18, ... d5! 19, ed5 Sd5: 20. Thel

Loge: je 20. Le5 zbog 20. ... Led: 21.
Ded: Db6 22, Dbé:+ Kbé: sa boljom
konaénicom crnoga (Simagin).

20, ... F5! 21. Sbh3 Se3; 22, Ded: Ldé
Z3, ch bed 24, Led: Db6é! 25. De2

262

 

563

 

 

 

 

 

Bijeli se nada da ¢e iskoristiti osla-
bljenje damina krila protivnika no ne
postize uspjeh.

25. ... Ka7 26. Tcl Lh7 27. Ted e4?

Trebalo je izabrati otevidno 27. ...
Lb8. Poslije izmjena topova poziciona
prednost crnoga bi bila otita.

28, Ld5! Lf 29. Lb7:?

Pravilno je bilo 29, Tc5!.

29, ... Lel: 30. Ld5 Le3 31. fed fed
32. De4 Th7! 33. De4: Thd7 34. Td3 Lg5
35. DF Td5:!

Najenergitnije!
36, Td5: Dgl+ 37. Ke2 Te8+ 38, Kd3

Dbi+ 39. Kd4 Db2:+ 4. Ked Te8+ 41,
Kd3 Te3+. Bijeli predaje.

Izvedimo zakljutke: kao rezultat ne-
uspjesnog manevriranja bijeli je izgu-
bio inicijativu. Ostvariv?i programski
potez d6é?d5 crni je ostao sa lovatkim
parom. StvorivSi u centru slobodnog
pjeSaka on je dosljedno povecavao
svoju prednost. Medutim poslije netaé-
nog 27. poteza Botvinika bijeli je uspio
likvidirati pritisak protivni¢kog bjelo-
poljnog lovea ji neutralizirati poziciont
prednost crnoga. Medutim u nastavku
je bijeli dao kvalitetu ali nije za nju
postigao dovoljnu kompenzaciju.

PADEVSKI?BOTVINIK
(Moskva 1955)

U toj partiji je kulminacioni mome
nat borbe nastupio poslije 13. poteza
bijelogz. Napad na kraljevom krilu je

na prvi pogled izgledao neobranjiv. Ja-
sno da je pasivna obrana bila osudena

 
 

pa propast. U toj situaciji Botvinik je
donio pravilnu odluku: on je Zrtvom
kvalitete izbio inicijativu iz protivni-
kovih ruku. Zrtva je imala i psiholoSke
posijedice i zato nije sluéajno da se
vec prvi odgovor protivnika pokazao
kao greska.

1. e4 c5 2, Sf3 Sc6 3. d4 cd4 4. Sd4:
Si6 5. Sc3 dé 6. Led

Sozinova varijanta. Veé rano se poti-
nje niganiti na taéku e6. U daljem toku
vaina uloga pripada f-pjeSaku (f2?
f4--f5).

6. ... 6

Na 6. ... Ld7 moé%e slijediti 7. 0-0
g6 8. Sc6: Led: 9. Sd5! Lg? 10. Lg5 Ld5:
ll. ed5 sa opasnim pritiskom po e-li-
niji.

7. O?0 Le7 8. Le} 0?0 9. Lb3

Neophodan potez, jer je crni prijetio
da pomodéu 9. ... Se4: 10. Se4: d5 iza-
zove za sebe ugodna pojednostavijenja.

9. ... SaS?

Smisao ovog poteza je da izmijeni
opasmog jiovca. Medutim on je vezan
za gubitak vremena. Crni postiZe ugod-
nu igru pomo¢u 9. ... Ld7. Na 10. £4
moglo bi slijediti 10. ... Sd4: 11. Ld4:
Ic6 12, De2 b5! 13, Sb5: LbS: 14. Db5:
Se4: 15. £5 Lf6 sa priblizno jednakim
Sansama,

10, £4 b6

 

 

Ova pozicija je nastala i u partiji
Neller?Batnikov, koja se dalje nasta-
vila: 11, e5! Se8 12. £5! de5 13. fe6l 6
14. S&S Sb3: 15. Sd5! Sd4 16, Sde7:+
FHS 17. Sg6+. Crni predaje.

Interesantno, kakvo je pojaganje
obrane crnoga imao u vidu Botvinik
u sluéaju da Padevski izabere Gellerov
plan?

(Pojaéanje se pojavilo kasnije u par-
tijama Bilek?Petrosjan, Oberhausen
1961. i Fischer?Korénoj, Curacao 1962.:
13. ... Sb3: (umjesto 13. ... f6) M.
Sc6 Dd6 15. Sd5 Lh4! 16. ef7+ Tf7: 17.
Tf7: Sal: 18. Dal: Lf6 i crni je dobio
? Bilek?Petrosjan, Oberhausen 1961.
i 15. Dd6é: Ld6é: 16. ab3 Leé 17. Sa7: Tb8
Sa remi-pozicijom, Fischer?Korénoj,
Curacao 1962, ? op. prev.)

Ali Padevski je odigrao drugacije:

11. Df3 Lb7 12. g4 Tc8 13, g5 Te3s! 14.
be3

Kao &to je pokazao Botvinik, bolje
je bilo 14. gf6 Te3: 15. De3: iako bi i
u tom sluéaju crni poslije 15. ... Lfé:
imao pefspektive koje mnogo obeda-
vaju zbog aktivnog poloZaja lovaca.

4. ... Sed: 15. Dgd De8! 16. TE
LoSe je 16. £5 zbog 16. ... e5.

16. ... S63: 17. ab3 £3 18. Dh4 <5 19.
Th3 h6 20. Dh5 Dc3:!

Pravovremeni protivnapad.

21. Tdi ed4 22. Ld2 De6 23. ghé Sg5
24, Tg3 Dhi+ 25, Kf2 Se4+. Bijeli pre-
daje.

U_slijedeéoj partiji bila je igrana
ogtra varijanta Sicilijanke. Crni je
poduzeo riskantan izlet damom wu pro-
tivnitki tabor i pritom je jako zaostao
u razvoju. Istina, uspio je osvojiti pje-
Saka, ali je protivnik zahvatio inicija-
tivu otvorivSi na daminom krilu b-li-
niju.

DUCKSTEIN?EUWE
(Chamonieux 1958)

1, e4 c5 2. S£3 d6 3. d4 cd4 4, Sd4: St
5. Sc3 a6

Prigekni potez koji je koristan iz
mnogo razloga. NajéeSée on potpomaze
brzu mobilizaciju daminog krila po-
moéu b7?bS.

6. Lgs!
 

 

 

 

 

Sar aes ae eee, Se ee ae

To je danas najpopularniji nastavak.
Kao Sto je pokazala praksa, mirno 6.
Le2 vodi k priblizno jednakoj igri, npr.
6. ... ?5 7. Sb3 Lev 8. 0-0 0?0 9, Le}
Dc7 (zasluzuje paZnju takoder 9. ...
b5) 10. a4 Le6 il. a5 Dc6 12. Lf3 Sbd7
13. Sd5 Ld5: 14. ed5 Db5, Smislov?Talj,
Turnir kandidata 1959.

6. ... e6 7. £4 Db6!?

Bijeli fe svojim Sestim potezom od-
veo lovca od obrane damina krila i
zbog toga crni zeli da to iskoristi.

8 Ddz

Htjeli bismo primijetiti da je Keres
uw partiji sa Van den Bergom postigao
pozicionu prednost nastavkom 8. Sb3
De3+!? 9, De2 De2:+ 10. Le2: Sbd7 11.
0?0?0 bé 12. £5! e5 13. Lc4.

(Medutim, u ovoj partiji crni je po
grijeSio kad je igSao na izmjenu dama.
Bijeli je svojim 8. potezom odveo ak-
tivnog skakata iz centra, Sto crnom
daje dobre Sanse na izjednatenje npr.
sa §8.... Sbd7, Kao Sto su pokazale par-
tije Gipslis?Mini¢é, Lavov 1962. i Cio-
ciltea?Tringov, Sofija 1962. -?- op.
prev.)

8... Db2: 9. Thi Dai 10. e5

Potinje »uznemiravati« protivnika.

10. ... de5

Fuderer je u partiji s Keresom, Gé-
teborg 1955. u Zelji da izbjegne otvara-
nje d-linije nastavio 10. ... Sfd7, ali je
poslije 11, f5! Se5: 12. fe6 fe6 13. Le2!
Sbeé 14. Sc6: bc6 15. Se4: pao pod uni-
Stavajuci napad.

iL. fe5 Sfd7 12. Led!

Ovaj Keresov nastavak stavlja crnoga
u kritiénu poziciju. Korénoj je protiv
Toluga na 25. prv. SSSR primijenio na-
stavak 12. Se4, ali je poslije 12, ... hé!
13. Lh4 Da2: 14. Tb3 Dai+ 15. Kf2 Dad
16. Lb5! ab5 17, Sb5: Le5+! 18. Sc5: po-
stala jasna pesljedica oStroumnog me-
dupoteza h6, jer je erni potezom 18....
Dh4:+ sa tempom uzeo vaznog lovca
h4,

12. ... Le7

U partiji Matanovi¢?Barcza, Budim-
peSta 1957. slijedilo je 12. ... Dc5, ali
poslije 13. Le6: fe6 14. Se6: De5:+ 15,

264

De3 De3:-+ 16. Le3: Ld6 17. Sd5! bijeli
je bez obzira na izmjenu dama posti-
gao neobranjivi napad. Potez koji je
povukao Euwe smatra se najsigurnijim.

(Danas se najsigurnijim smatra 12.
... Lb4, mada jo& nije utvrdeno koji
je potez u ovoj poziciji najjaci. Gla-
vna varijanta se nastavlja: 13. Tb3 Da5
14. 0-0 0-0. U ovoj dvosjekloj poziciji
bijeli ima prednost u razvoju ali ni
crni nije bez Sansi zbog neugodnog ve-
zivanja i slabog pjeSaka na e5 ? op.
prev.)

   

hae eb
J to Be
WT lhe a,
ag ok
Vie GAR
yoy Bos

   
  
  
    

WS

D> ie
:

 

 

 

   

13. Le6:!!

Zaprepascujuci udar!

13. ... AO

Na 13. ... Lg5: moglo bi sltjediti 14.
0?0! Ld2: 15. Lf7:+ Ke7 16. Sd5+ Kd8
17, Se6 mat.

14, 0?O! fes

Uzimanje figure poslije 14. ... Lg:
15. Dg5: Dc3: i poslije 16. Sf5 De5: 17.
Sh6+ Kh8 18 Sf{?:+ T£7; 19. Dd8+!
vodi k matu.

(Medutim, u partiji Bilek?Fischer,
Stockholm 1962. crni je odigrao 15. ...
h6 ? umjesto 15. ... De3:, kao Sto je
navedeno u gornjoj varijanti ? i po-
slije 16. Dh4 De3: 17. T£7: Tf: 18. Dd8+
Sf8 19, Lf7:+ Kf?: 20. Tfl+ Kg6 21.
Tf8: Ld7 crni se obranio i dobio. Vari-
janta je postala jako popularna i sma-
trala se kao povoljna za crnoga dok
nije rumunjski Sahista Wolf pokazao
vrlo jaki potez 16. Dh5. Taj potez omo-
gucuje bijelome da nastavi opasni na-
pad. Analize idu sve do konaénice i

 

danas se smatra da je varijanta ipak
poevoljnija za bijeloga, ali u ovakvim
dvosjeklim pozicijama je teSko donijeti
konadéan sud pa se ¢eka nastavak teo-
retske diskusije ? op, prev.)

15, Se6: Sc6

Dolazi do izra#aja zaostalost crnoga
W razvoju. Izgleda da on ne moZe na-
deknaditi propusteno, Ako 15, ... Tf1:+
16, Tf: Se5: onda 17, Sd5!.

16, Sd5!) Le5+ 17. Khi Sce5:

Crni daje kvalitetu. On doduSe drugi
fzlaz i nema, jer na 17. ... Ffl:t+ W.
Tfl: Sde5: mogla bi slijediti slijedeca
Varijanta koju je pokazao Muller: 19,
Sce5; Dc5: 20. Se7+! Se7: 21, Dd? mat.

18. Sf8: LF: 19. Sc7 Th8 20. Dd5+
Kh? 21, Se6 Sg6 22. Dd2! Sf6 23. Sf8:
Df8: 24. Thel

Crne figure daminog krila i dalje
Ostaju pasivne.

24. ... Ld?

Prijetilo je 25. Tf6:!.

25. Lfé: Lcé 26. Le5 Dd8 27. Lg7:+
Kgs 28. Dd8:+ Td8: 29. Lhé Kh8 30.

Kgl Tg8 31. 23 Ld5 32. a3 Te8 33. TE
Leé 34. h4. Crni predaje.

Medupotez h7?h6, koji je uspjeSno
primijenjen u partiji Korénoj?Tolus,
poceo se susretati i u sedmom potezu.
Pogledajmo partiju u kojoj je bijelome
uspjelo da pronade novi plan napada:

KERES?OLAFSSON
(Ziirich 1959)

1, ef c5 2. Sf3 dé 3. d4 cd4 4. Sdé4:
516 5. Sc3 a6 6. Lg5 06 7. f4 bé! 8. Lhd
Db6

Sada je veé potez Dd2 nemogué. Crzi
moze idi putem koji je razymotren uz
partiju Matanovi¢é?Barcza, jer poslije
14. ... De5:+ bijeli nema odgovor 15,
De3. Evo u cemu je razlika u poziciji
lovea na 25 i na h4.

(Nara bijeli moze ¢Citavu vari-
jantu i i ako nastavi 12, Le2 ?
umjesto 12, Lc4 ? ali poslije 13. .., Le7
14. Lg3 Lg5 15. Dd3 Sc5 16, DE 0-0
I7, h4 Ld? crni ima odli¢nu igru, Ma-

 

 

tanovié?Minié, Kragujevac 1959. ? op
prev.)

9, Dd3!

Ovai potez prisiljava crnoga da rje-
Sava nove i ne manje slozene pro-
bleme.

Nije bilo dobro 9. Sb3 zbog 9. ...
De3+ sa slijedecim 10. ... Df4:, Malu
prednost bijeli zadrzava poslije 9. a3
Ld7! 10. Dd2 Sc6 11. L£2 De7 12. Le2 sa
daljnjim Lf3, Matanovié?Dantar, prv.
Jugoslavije 1959,

9. ... Db2: 10. Thi Da3 11. e5 Sd5

Pokazuju se posijedice poteza 9, Dd3.
Ne ide ll. ... de5 12. fe5 S{d7 zbog 13.
Se6:1.

12. Sd5; Dd3: 13. Ld3: ed5

 

  

  

 

 

14. Kd2

Bijeli je uspio mobilizirati svoje sna-
ge i prijeti da putem 15. Thel pojacéa
pritisak. Borba se zaoStrava, ako bijeli
grtvuje drugog pjeSaka: 14. e6!? Scé!
(slabije je 14. ... fe6 zbog toga jer po-
slije 15. Lg6+ Kd7 16. £5 e5 17, Se6 bi-
Jeli ima opasnu inicijativn) 15. Sc6: bed
16, ef7+ Kf7: 17. Tb6é! i crni ima pote-
Sko¢a, Mikenas?Talj, Riga 1959.

14, ... deS 15, fe5 Lc5 16. St5 Scé

Sada bijeli vraéa pjeSaka i zadrzZava
bolju igru. Trebalo se odlutiti na 16.
speilstors

17. Sg7:+ KFS 18, Sh5 Ld4 19. e6! Ted
20. g3 fe6 21. Lh7

Bolje je bilo 21. Thfl+ (prijedlog
Keresa) 21. ... Ke8 22, Sf6+ Lf6: 22.
Tf6: vraéajuci pjeSaka sa otito boljom
pozicijom.

265
21, ... Tg4 22. Thfl+ Ke8 23. h3

Pravilno je bilo 23. Lf6! sa prijetnjom
h2?h3.

23, ... Th4:! 24. gh4 b5 25. Thel b4
26. Kdl Ke7 27. L£5 Lc3 28, Te3 Sd4

Jaée je 28. ... Sce5! sa slijedecim Kdé.
Oba partnera su se nalazili u Zestokoj
vremenskoj oskudici.

29. Le6 Ld7 30. Tf4 Scé

Prijetilo je 30. ... Tc3:.

31. Sg3

Bolje je, kao Sto je pokazao Keres,
31. Tf7+ Kd6 32. Sf6.

31. ... Kd6 32. h5 Se5 33. Se2 Sc4 34,
Tef3 Le5 35. T£8 Ta7!

Spasava topa.

36. T3f7 a5 37. Th7 a4 38. Sci

Prijetilo je 38. b3!.

38, ... Le3 39. Td8 Lf6 40. Tb8 Lg5 41.
Tb4: Tc7 42, Sd3! e5 43, Ke2 e4 44. Sf2
Se5 45. Th6+ Kc5 46, Th2 Tc8 47, Led:!
de4 48. Se4:+ Kd5 49. Sg5: hg5 50. Tg7
a3 SI. c4+! Ted: 52. Td2+ Keé 53.
Tg5: Lb5 54, Kf2 Tf&4+ 55. Ke3 Th4 56.
Tdg2 Th3:+ 57. T2g3 Th4 58. Te5:+.
Remi.

TALJ?POLUGAJEVSKI
(Tbilisi 1959) <«

1. e4 c5 2. Sf3 dé 3. d4 cd4 4. Sd:
Sf6 5. Sc3 a6 6. Lg5 Sbd7 7, Lc4 Da5

Crni mora biti oprezan, jer poslije
7. ... #6 8, 0-0 b5? moze nastati bu-
ra: 9. Le6:! fe6 10. Se6: Db6 1i. Sd5
S$d5: 12. Dd5: Lb7 13. Sc7+!, iz jedne
simultanke Nezmetdinova 1951.

Na 11. olimpijadi Sajtar je protiv
Keresa umjesto 8 ... b5 odigrao 8.

-» Dc7. Slijedilo je: 9. Leé:! fe6 10.
Se6: De4 11. Sd5 i crni je veé u 20.
potezu morag priznati poraz.

Umijesto poteza u partiji primjenii-
valo se takoder 7. ... h6, no poslije
8. Lh4 ef 9. 0O?0 Sc5 10. Tel pozicija
hijeloga je bolja. Poku&aj Samkoviéa
u partiji sa Nezmetdinovim
na Donu 1954. da iskijuci iz igre lovea
h4sa 10. ... 25 I. Lg3 e5 zavr$io je
sa neuspjehom poslije 12. Sf5 Leé 13.
Ld5! Lf5: 14, ef5 Dc8 15, Le5:1.

  

266

8. Dd2 e6 9. 0-0

U partiji Talj?Kolarov, Studentska
olimpijada 1957. bilo je odigrano 9.
0?0-0. Poslije 9. ... b5 10. Le6:!? feé
11. Se6: Kf7 12. Sf8: Tf8: 13. Ddé: b4
14. Sd5 Da2: pokazalo se da je pozicija
bijelog kralja na ci nesigurna. U par-
tiji Strekalovski?Polugajevski, 17. prv.
RSFSR, bijeli je odustao od zrtve lov-
ca, ali je poslije 10. Lb3 Lb7 11. Thel
(zasluzuje paznju potez jugoslavenskog
velemajstora Matanovica 11. f3!) 11.
... Le7 12. f4 Sc5 13. Lf6: ef6 14. Ld5!
b4 15. Lb7: be3 16. Le6+ Kf8 17. De3
Da2: 18. Dc3: crni mogao nastavkom
18. ... Tb8 postici opasan protivnapad.

(Prema sadasnjem stanju teorije ipak
se smatra 9. 0-0?O kao najjace. Na-

kon 9. .., b5 10. Lb3 Lb7 11. Thel ne
daje crnom izjédnaéenje ni ll. ... Tc8
ni 11. ... 9-00. Relativno je najbolje
ii. ... Le?7, ali i tu bijeli zadrzava

prednost, npr. 12. f4 Sc5 13. Lfé: gf6
14. De3 0?-0?O0 15. a3 Sb3:+ 16. Sb3:
De7 17. £5 i bijeli ima silan pritisak na
e6, a crni lovci su slabi pa bijeli za-

drzava osjetnu pozicionu prednost,
Estrin?Titen, polufinale 5. dopisnog
prv. svijeta ? op. prev.)

On cer uey,

Veliki teoretski interes predstavlja
partija Talj?Petrosjan sa Turnira
kandidata 1959. godine: 9. ... h6é 10.
Lh4 g5 11. Lg3 Sh5 12. Le6:! (tradicio-
nalna Zrtva na e6) 12. ... fe6 13. Se6:
Sg3: 14. fg3 Se5 15. T&8:+ Tf8: 16. Dads:
Tf6: 17. Sc7+ Kf? 18. Tfl! Tfl:+ 19.
Kfl: Sc4 20. Dhé: Dc5! 21. Sa8: Sd2+
icrni je postigao remi vje¢nim Sahorm

10. Tad1 Sc5

Prevodienje skakatéa na c5 radi na-
pada na pjeSaka e4 pokazuje se
loge. Bolje je igrao Kaorénoj p
Talja na 26. prv. SSSR: 10. ... hé il
wh4 g5 12. Lg3 Se5 13. Lb3 Sh5! sa pri
bligno jednakim Sansama.

11. Tfel Ld7 12. a3! DcT

Nastavkom 12. ... Sfe4: crni je mo
gao preci u kona¢nicu, ali j je
13. Se4: Dd?: 14. Ld2: Se4: 15.
16, Ld5: ed5 17. Te2 KF8 18.
gova pozicija te$ka.

13. b4 Sadl

 
  

 

 

_

Slabije je 13. ... Sce4: zbog 14. Seé4:
De4: 15. Lf6: gf6 16, Sf5!.

14, Sa4: Lad:

oi
a
a3

   

   

és
?yy Yy
m7

 

 

15. Le6:! fe6 16. Se6: De2: 17. Dd4
Kf? 18 Tel Da2 19, 5! de5

Ako 19. ... Deé: onda 20. ef6 Lf6:
21. Lf6: Df6: 22. DdS+ Kf8 23. Db7: Te8
24 Daé: i slobodni bijeli pjeSaci su
vrlo opasni.

20. De5: Df2:+

Pojednostavija ali ne izjednatuje
igru. Na 20. ... Dd5 bijeli se spremao
da odgovori 21. Dg3 i satuva napad.
Na 20. ... The8 moglo bi slijediti 21.
Lf6: Lf6: 22. Tc7+ Kg8 23. Tg7:+!.

21. Kf2: Sg4+ 22. Kgl Se5: 23. Te5:
Lg5:! 24. Sg5:+ Kg6 25. Se6 The8 26.
Te3 Tac8 27. Tfl Lb5 28. Tg3+ Khé 29.
Sg7: Tis

OStriji otpor je mogao crni pruxiti
pomoéu 29. ... Lfl: 30. Se8: Te&: 31.
Kfl:. Ipak je topovska konaénica bila
vrio teSka za crnoga.

30. Tel Ti6 31. h3 Tc2 32. Ted Ted
33. TeS Tcl+ 34. Kh2. Crni predaje.

Rez obzira na to Sto se slijedeéa
partija zavréila remi, ona je protekla
iskljuéivo napeto uu svim_ stadijirna.
Protivnict su odigrali aktuelnu vari-
jantu otvorenja za kojom su slijedile
iiferesantne komplikacije u sredisnji-
©), U 27. potezu crni je imao mogu¢-
fost da forsira remi, ali je on odludio
da nastavi borbu u konaénici. Partija
je bila priznata za remi tek onda kad
?i sve druge moguénosti bile iscrplje-
ne

GLIGORIC?-FISCHER
(Turnir kandidata 1959)

1, e4 c5 2. Sf3 dé 3. d4 cd4 4, Sd4;
Sf6 5. Sc3 a6 6. Lgi e6 7. £4 Le7T 8.
Dis De7

U ovoj varijanti se vaZan ta¢an redo-
slijed poteza, Ako 8... Sbd7 onda 3.
Le4! i bijeli je uspio dovesti svojeg
lovca na aktivan polozaj.

9. 0O-0?D Sbd7

 

   
 

 

 

 

 

568 J
Ow ?yy ?a
a 4. ?a
a, an a
SAAB BAR
mM 2770)

10. g4

Najagresivniji plan u toj varijanti.
Ne Gekajuci rohadu bijeli po¢inje pje-
Satki juris?. Poslije Lf6:, g4?g5 i f4?-£5
on ima namjeru da zahvati kljuénu
poziciju u centri.

Pogledajmo i druge nastavke:

I ? 10. Dg3 (odavle bijela dama vréi
pritisak na tacéke g7 i dé i potpomaze
napredovanje e4?<5. Osim toga ote-
Zava b7?bS5, Sto je pripremio crni. Naj-
bolji naéin obrane prodemonstrirao je
Fischer u partiji sa Taljem na turniru
u Ziirichu 1959.) 10. ... h6 (ako 10.
... b5 onda 11. Lf: Lf6: 12. Lb5:! ab5
13. Sdb5:) 11. Lh4 Tg8! 12. Le2 g5 13,
fg5 Se5! 14, 96 Sg6: (u partiji Bannik?
Petrosjan, 24. prv. SSSR, gdje se ta
varijanta susrela prvi puta, crni je
igrao slabije 14. ... Tg6:) 15. Thfl Sh4:
16. Dh4: Tg6 17. Ld3 Se4 18. DhS Sed
i9, Sf3 DeS! i odbiv8i prijetnje i sa-
éuvavsi lovaéki par crni zadréava ne-
Sto bolje perspektive,

II ? 10. Dh3 (ovaj potez je uperen
uglavnom pretiv male rohade protiv-

nika) 10. ... b5 11. a3 Lb7 12. Ld3 Sc5
(zasiuzivalo je painju 12. ... 0-0-9.
267
 

 

 

Potezom 12. ... Sc5 crni zeli da likvi-
dira protivniékog bjelopoljnog lovca,
Sto je medutim vezano sa gubitkom
vremena) 13. Thel Sd3:4+ 14. Td3: Tc8
(sad vise ne ide 14. ... 0-O0?0 zbog
15, Seb5: i 16. Tc3) 15. Kb1 Dc5 16. ¢5
sa inicijativmom igrom bijeloga, Biv-
Sev?Sterbakov, Lenjingrad 1954.

III ? 10, Le2 b5S 11. Lfé: Sf6: 12. 5
Lb7 13. ef6 Lf3: 14. Lf: Lié: 15. La?:
d5 16. Ed5: Ld4: 17. Td4: ed5 18. Sd5:
Dc5_ 19. Tel+ Kf8 20, c3 h5 i poslije
21, Te5 bijeli je zadrzao bolje Sanse,
Keres?Fischer, Turnir kandidata 1959.

Vratimo se, medutim, k partiji Gli-
gorié?Fischer:

10. ... b5 11. Le6: gfé!

Slabije je 11. ....Sf6:, kao Sto je
bilo u 2. partiji medu istim protivni-
cima. Poslije 12, g5 Sd7 13. a3! Lb7

o?0?0

14, Lh3! 15. £5! bijeli napad
se ravvija munjevito.
12. ?51?

Fiksira pjeatki polo%aj crnoga ali
napusta kontrolu nad vainom tatkom
5.

12. ... Se5 13. Dh3 d?O! 14. Sce2

Prevodi skakata na e4 i pojatava
pritisak na pjeSaka e6.

14, ... Kh8 15. St4 Tg8

ey

 

yo

pee

 

Kritiéna pozicija od dije ocjene za-
visi sudbina varijante.
16. Tgi? 4

Kao Sto je pokazao Gligori¢, bijeli
je trebao nastaviti 16. fe6 fe6 17. Sdeé:
Leé: 18. Ses: zadrzavajuci izvjesnu pred-
nost,

268

 

16, ... d3! 17. fe6 def 18, Sd5 Dc5 19.
Se7: De7: 20. SE5

zZrtva pjeSaka je iznudena. Poslije
20. ef7 Df7: naSli bi se pod udarom
pjeSaci a2 i g4.

20. ... De6: 21. Dh6 Ld7 22. Td6 Sg4:
23. Tg4: Df5: 24. Tg8:+ Tg8:?

Trebalo je uzcti topa kraljem, da bi
se za&titio pjeSak £7,

25. Tié: Dd5

Sada veé ne ide 25. ... De5 zbog 26.
TE).

26, Tdé DfS 27, Tié6 Dg5+ 28. De:
Tg5: 29. TE: Led 30. Kd2 Lf 31. Ke3
Tel 32. Lh3 Tel-+ 33. Kf4 Ld 34. Ke5
e3 25. L£5 Tgl 36. Th7:+! Kg8 37. Tc7!
Lg4 38. Lg4: Te4: 39, Tc3 e2 40. Te3
Tg2 41. Kd¢ e1D!

Prijetilo je 42. Kd3.

42. Tel: Tc2: 43, Tb] Kfv 44. a3 Keo
45. b3 Th2:

Nastala je remi-konaénica. Obostrani
pokuSaji da se nadu Sanse na pobjedu
ne vode nitemu.

46, Ke5 Kd? 47. Kb6 Ta2 48. Kas:
Ta3:+ 49. Kb7 Kd6 50. Kb6 Kd7 51.
b4 Th3 52. Tcl Th8 53. Kb5; Tbh8+ 54.
Kad Ta8+ 55. Kb3 Tc8 56, Tc8: Kei:
57, Ke4 Kb8!. Remi.

Interesantan sluéaj dogodio se na
meduzonskom turniru u Géteborgu 1955.
U 14, kolu tri argentinska Sahista, koji
su se susreli sa sovjetskim velemaj-
storima Keresom, Spaskim i Gellerom,
primijenili su istu i veé ranije pri-
premljenu »domacu« varijantu.

Sovjetski Sahisti su uspjeli za plo-
éom oboriti zamisao svojih protivni-
ka i sve tri partije su zavréile nitho-
vom pobjedom. Svedske novine su ns-
zvale ovaj interesantan susret »argen-
tinskom tragedijome.

KERES?NAIJDORF

(Goteborg 1955)

1, ef c5 2. Sf dé 3. d4 cd4 4. Sd4:
Sf6 5. Sc3 a6 6. Lg5 e6 7. f4 Le7 3.
Df h6 9. Lh4 g5

Zasluzuje painju 9. ... Sbd7, kao Sto
je bilo u kasnije odigranoj partiji

Wiavin?Buslajev, Moskva 1959. Poslije
10, 000 Dc7 nije dobar agresivni
tex 11. g4 zbog 11. ... g5! 12. fg5
13. Dg3 Sfg4:.
10. fg5 Sfd7
Yo je potetna pozicija argentinske
yerijante. Svi sovjetski velemajstori
su Se smiono upustili u burnu kombi-
Hatornu plovidbu.

570

 

11. Seé: fe6 12. Dh3+ Ks 13, LbS!
{zyanredan potez! Poslije 13. ... Se
14. Le? Sbcé bijeli je racunao da ce

?odigrati 15. Leé: i Les: oslabljujuci

protivnikovau poziciju.

B. ... Ke?

Panno je nastavio, kao Sto je bilo

redvideno doma¢om analizom, 13. ...

5, u nadi da de poslije 14. 0-04
Kes! 15. Le3 heS odbiti prijetnje pro-
Vivnika, Geller je medutim, odgovorio
ii. Le?! i pokazalo se da nije dobro
14. ... Ke8 zbog 15. Le5:. Poslije 14.
... Lgs: 15. 0?0+ Ke7 16. Le5: bijeli
je postigao odluéujuci napad i pobi-
Jjedio.

(Izeleda ipak da se 13. ... Se5 moze

ti, sarmo na 14, Lg3 treba odgo-
Woriti 14. ... Th7. U partiji Buljov-
fié?Minié, Pula 1965. nastavifeno je
15, Les: deS 16: Tdl Ld7 WW, Ld?: Sd7:
18. Dgé Tf? 19. Dhé:+ sa vje¢nim $a-
hom ? op. prev.)

U kasnijoj partiji Gligori¢?Fischer,
Portoroz 1958. bio je primijenjen potez
koji se susreo na jednom od turnira
i Sverdiovsku: 13, ... Th7!. Smisae tog
poteza se sastoji u tome da se zaStitt
semi red. Dalje je slijedilo: 14. Dgé

?Tr 15. Dhé:+ Kg8 16. Dg6+ Tg7 17.

De6:+ Kh8 i bez obzira na to Sto bijeli
ima éetiri pjeSaka za figuru, crni je
ubrzo zahvatio inicijativu. Prakti¢nu
provjeru treba varijanta, predlozena
od Keresa: 14. 0?0+ Kg8 15. g6 Te7
16. Tf? Lh4: 17. Dhé: TE£?: 18. gf7+
Kf7: 19. Dh7+ Ke8 20, e5!.

Vratimo se, medutim, k partiji Ke-
res?Najdorf:

14, 0?0 Se5

Na 14. ... Da8 moze slijediti 15. g6
Eh4: 16. Dh4:! Ddé 17, TE7+ Kegé: 18.
Teil.

15. Lg3 Sg6

Slabo je 15. ... Sbe6 zbog 16. Lo6:t,

16. gh6+ Thé: 17. TE7+! Kf7: 18. Dhé:
abS 19. Tfl+ KeB 20. Dg6é:+ Kd7 21.
TE? Sc6 22. Sd5!

Poslije ove elegantne Zrtve bijeli po-
stize pobjedu.

22. i. Taz:

Nije spasavalo 22. ... ed5 zbog 23.
Ddé:-+ Ke8 24. Dg6 Kd7 25. edS!.

23. h4

Interesantno je napomenuti da se
sve do ovog poteza analogno razvijala
i partija Spaski?Pilnik. Spaski je
ovdje odigrao 23. h3.

23. ... Dh8 24. Se7: Se?: 25. Dg5.
Crni predaje.

ALEXANDER?LARSEN
(Hastings 1956/57)

1. ef c5 2. Sf3 d6 3. d4 cd4 4, SA4:
Sf6 5. Sc3 a6 6. Lg5 e6 7. f4 Ld?

Ako crni ima namjeru da razvije
skakaéa na c6, ovaj potez je neopho-
dan. U partiji Keres?Stahlberg, Alje-
hinov spomen-turnir 1956. u  Moskvi,
slijedilo je 7. ... Le? 8 Df De7 9.
0?0?9 Sc6 10. Scé: beé 11. 5! ded
12. fe5 Sd5 13, Le7: Se7; 14, Se4 0-0 15.
Dc3 Sd5 16. Dd4 Tb8 17. c4 sa pozici-
onom prednogéu bijeloga. Umjesto g.
... Sc6 bolje je 9. ... 0-0, ali i tada
poslije 10. Ld3 Sc6 11. Sc6: bed Az.
e5 de5 13. Dh3 bijeli ima opasnu Inl-
cijativu.

269
 

 

 

8. Df3 Sc6 9. 0?0?0 Sdé:

Nije dobro 9. .., Dc7 zbog 10. Scé:.

18. Td4: Le6 if. £51?

Potetak , antipozicionog plana koji
oslabljuje centar i ostavija crmom lo-
vacki par. Bolje izgleda 11. Lce4 Le7
12. Thd! Da5- 13. Lfé: Lfé:! 14. Tdé:
0?0, Bouwmeester?Larsen, 1956. ili
11. Le2 Le7 12. Thdi Da5 13. De3! né
14. Lh4 e5 15. fe5 ded 16. T4d3 0-0
17. Kb1 Tfd8 18. Lf6: Lf: 19. Sd5 sa
aktivnijom pozicijom bijeloga, Talj?
Larsen, Studentska olimpijada 1957.

11, ... Da5 12, Lfé: gf6 13. fe6

Bolje je bilo 13. Le2,

13, ... Dg5+ 14. Kb1 fe6 15. Le4 De5
16. Thdl 0?0?0, 17. Se2

Jedinstvena Sansa za bijeloga je na-
pad na pjeSaka e6. Crni, medutim, prvi
uspijeva zahvatiti inicijativu.

17. ... £5! 18. Db3 Te8 19. Sc3

To ozna¢éava kapitulaciju. Trebalo
je zakomplicirati borbu pomocu 19,
La6:. Engleski majstor Barden navodi
slijedecu. interesantnu varijantu: 19.
.». baé 20. Tc4 Kd7 21. Teé: Ke6: 22.
Da4+ Ke7 23. De&: Db2:+! 24. Kb2:
Lg7+ 25. Kb3 sa Sansama na remi.

19. ... fed 20. Laé: d5!

Sada se sa velikom snagom u igru
ukljuéuje crnopoljni lovac, poslije ée-
ga bijeli pogiba zbog slabocée crnih
polja.

21. Lb5 Lc5 22. Ta4 Ke7 23. Leé: beé
24, Ta6 Tb8 25. Dad

 

ls
wy
Y

2 e
ey Ly

571

 

 
 
 

? Toy

Mi

 

 

 

 

25. .,. Th2:+!! 26. Kb2: Tb8+ 27.
Kel Le3+ 28, Td2 Dc3: 29, Ta7+ Lat:

270

30. Da7:+ Tb7 31. Dd4 Dd4: 32. Tadd:
Kd6 33. Td2 c5 34. g4 e3 35. Tg2 d4 36.
e5 T&7 37. Kdi e5 38. hd e4 39. Ke2
Tf 40, h5 c4. Bijeli predaje.

SPASKI?POLUGAJEVSKI
(27. prv. SSSR 1959)

1. e4 c5 2. Sf3 dé 3. d4 cd4 4, Sd4:
Sf6 5. Sc3 a6 6. Lg5 e6 7. F4 b5!?

Ovaj nastavak je prvi primijenio Kro-
gius 1957. godine, a zatim su ga de-
taljno razradili Polugajevski i Sapos-
nikov, Ne odlazuci razvoj daminog
lovca crni stvara prijetnju protivnic-
kom centru.

8. Ld3

Rani prijclaz »demarkacione« linije
izgleda ne osigurava bijelome pred-
nost: 8. e5 de5 9. fe5 De7! 10. ef6 De5+
11. Le2 Dg5: 12. 0-0 Ta7 13. Dd3 Td7
14. Se4 De5! 15. c3 Lb7 16. Dg3 Ded:
17, Sg3: Sc6, Bagirov?Polugajevski, 27.
prv. SSSR.

U partiji Kotkov?Saposnikov, pry.
RSFSR 1958. godine umjesto 10. ef6
slijedilo je 10. Sf3. Medutim, poslije
10. ... b4 11. Sb5 abS 12. ef6 Sd7! 13
Lb5: Tad! 14. De2 efé! 15. Lfé: Tgé 16.
Se5 Tb5:! crni je zahvatio inicijativu.

U partiji Kupper?Talj, Ziirich 1959.
igrano je 8. Df3. Poslije 8... Lb7 9.
Ld3 Le7 10. 0O?0?0 Dbé 11. Thel Sbd7
§anse cinog nisu loéije.

(Danas medutim teorija stoji na sta-
novistu da je najjati i jedini potez
koji bijelom osigurava prednost 8. e5.
Glavna varijanta izgleda ovako: 8 ...
de5 9. fe5 Dc7 10. ef6 De5+ 11, Le?
Dg5: 12, Dd3 Ta7 13. Se4 DeS 14. Sf
Db2: 15. 0-0 Td7 16. De3 Lb7. Sada
bijeli zbog boljeg razvoja i zaostalog
crnog kralja u centru ima velike Sanse
na napad sa daljniim 17. Tab] ili 17.
c4, Sto je krasno ilustrirao Estrin u
fartiji sa Vitolingom na polufinalu 31.
prv. SSSR. Od tada je varijanta pola-
ko istezla iz turnirske prakse ? op.
prev.)

8... Sbd7 9. £5

Oyim potezom bijeli otkriva svoj
strateSki plan. On ima namyeru da
organizira kontrolu nad tatkom 45.

9, ... e5 10. Sc6 Db6 11. Sb4 Lb7 12.
De2 Le7 13. 0?0?0 Tc8 14. Lfé: Sf6:
15. g4 Da5 16. a3

 

 

gua |

_ Baten ®t
em tS
"son te x yy
EE cae
ofan
GY Ya y iy
nAnve B
AY |

   
  
 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ako bi. bijeli uspio odigrati g4?25,
on bi dobio stratesku bitku, ali slije-
deGi taktiéki udar u korijenu likvi-
dira tu prijeinju.

16. ... Te3:! 17, be3 d5 18. ed5 0-0

Vilo o&troj borbi bi vodilo 82) eee
et.
19. DeS: Da3:-+ 20. Kbi Lb4: 21, cb4
Sd5; 22. Db2 Sc3+ 23. Kel Sa2+ 24.
Kbi Sc3+ 25. Kel. Remi.

U nizé razmotrenoj partiji bijeli_ je
Zelio da pod svaku cijenu zahvati ini-
cijativa na kraljevom krilu. Pritom
nije obratio paZnju na protivigru pro-
tivnika:-na daminom krilu, koja se po
kazala vrio efektnom.

FISCHER?TALI
(Turnir kandidata 1959)

1. e4 cS 2, Sf3 dé 3. dA ed4 4, Sd4:
Sfé 5. Sc3 a6 6. Lod

Ovaj sistem se smatrao Za strasno
je u rukama bijeloga. Danas je
protiv njega naden siguran. protuotrov.

ora igrati izvanredno tatno da

 

    

Crni 1
He bi pao pod opasan napad.
6... eb!

Aktivnost lovca na c4 treba ograni-
iti.

7. Lb3

Bijeli mora ratéunati sa prijetnjom
Sed:t,

1... Le7

Kao &to je pokazala partija Fischer?
Talj sa istog turuira, preuranjen Je
protivuapad 7. ... bs zbog 8. £4! b4
9. Sa4! Se4: 10. 0-0 g6 11. f5! ef5 12.
Sf5:! sa jakim napadom bijeloga.

8. £4 0-9 9. Df3 Dc7 10, 0-1 b5 11.
£5?

Bijeli »maSta« 0 papadu« a trebalo
je igrati 11. a3.

11. ... b4! 12. Sat e5 13. Se2 Lb7
14, Sg3 Sbd7 15. Le3 Lcé! 16. Lf2 Db7

Sve je pripremljeno za odluéujuci
prodor u centru.

 

   
      
 
  
 

      

 

, | ee
yk Bh

a

x
573 ewe
| Bb?

ee

  

  
   

 

 

# Y
2 a o yy
x

   

    

 

Bie WHE

g
oe

    
 

 

171. Tfet d5 18. ed5 Sd5: 19. Se4 Si4
20. c4 g6! ?

Cilj je ovog potcza da otvori dija-
gonalu a8?hl za bijelopolinog lovea.

34, fe6 £5 22. g7 Ke7: 23. Dgs+ Khs

Bijeli je uspio izbjeéi materijalne gu-
bitke, ali se njegova pozicija pogor-
Sala jer se joS i glinija otvorila.

24. SecS Sc5: 25, LeS: Led: 25. Sc§:

 

DeT 27. De3 Tae8 28. Te2

Na 28. g3 odiutivalo bi 28. ... Sh3+
29, Kfl f4!.

28. ... Se2:+ 29. De2: Lg?2:! 30. Saé:

Da7+ 31. Kg2: Tg8+ 32. Kh3 Dgi 33.
Ldi Te6, Bijeli predaje:

271
 

 

RAUZEROV NAPAD

Mnogo godina se kao siguran sistem
jgre crnoga smatrala »Zmajeva vari-
janta«e u kojoj crni fijanketira kralje-
vog lovca, U slijedeéoj varijanti bijeli
dugo vremena nije uspijevao da po-
stigne uspjeh: 1, e¢ c5 2. Sf3 d6 3. d4
ed4 4. Sd4: Sf6 5. Sc3 g6 6. Le2 Le7
(odavle lovac vrSi silan pritisak na
centar i damino krilo bijeloga) 7. Le3
Sc6 & 0-0 0-0 9. Sb3 (prijetilo je
dé?d5) 9, ... Le6 10. f De8 1. h3
(usmjereno protiv IJ, ... Sg4) 11. ...
a5! 12. a4 Sb4.

Sovjetski majstor Rauzer predloZio
je sistem sa idejom pje§aékog jurita
na kraljevo krilo, Poslije poteza g7?g6
bijeli dobiva cilj za napad. On moze
pokuSati da otvori h-liniju poslije h2?
h4?h5. Razumljivo je da pritom bijeli
rohira na veliku stramnu.

Kakvim opasnostima se podvrgava
crni ako bijeli slijedi Rauzecrovu pre-
poruku, pokazuju nam slijedece vari-
jante:

I. e4 c5 2. Sf3 dé 3. d4 cd4 4. Sdé4:
Sf6 5. Sc3 g6 6. £3 (s ovim potezaom
potinje Rauzeroy sistem. Poslije Le3,
Dd2 i 0O?0?0 bijeli priprema pjeSacki
juri§ na kraljevom krilu pomocu h4 i
24, Osim toga uéinjenim potezom spre-
tava se neugodni ispad Sg4). Partija
Konstantinopoljski?Kan, 1937. godine,
nastavila se dalje ovako: 6. .., Lge7
7. Le3 0-0 8 Dd2 Sc6 9. 0-0-0 Sd4:
10. Ld4: Leé 11. Kbl! Te8? 12. h4 a6
13. h5 bS 14. g4 Te8 15. Sd5 Sd5: 16.
ed5 Dc7 17. hg6 hg6 18. Ld3 Db7 19,
Dg5! i zbhog prijetnji Th3 i Tdhl po-
zicija crnog je kritiéna.

Pogledajmo jednu partiju koja je
odigrana kasnije:

FISCHER?LARSEN

(PortorozZ 1959)

1, e4 c5 2, Sf3 dé 3. d4 cd4 4. Sd4:
Sf6 5. Sc3 g6 6. Le} Lge7 7, £3 O?O 8.
Dd2 Sc6 9. Le4

Na 9. 0?0?O ecrni mo%e izabrati o8-
troumini gambit Konstantinovskoga: 9.
... 05. Dalje je moguée 10, ed5 Sd5:

272

11. Sc6: be6 12. Ld4! (osnovne varijante
su vezane sa uzimanjem pjeSaka d5:
12. Sd5: ed5 13. Dd5: Dc7 i sada poslije
14. De5 Db7 15. Da3 a5! a isto tako
ina 14, Da8: Lf5 15. Df8:+ Kf8: 16, Td2
Db8 crni ima odliénu igru) 12. .., e5 13.
Le5 Le6! (4rtva kvalitete koju je pred-
lozio Averbah. Opasno ju je prihvatiti
jer poslije 14. Ls: Df8: 15. Kb1 Tb&!
erni postiZe jaki napad) 14, Led! (u
partiji Keres?Averbah, Tbilisi 1958.
igrano je 14. Sed Te8 15. Laé Dc7 164.
g4 Ted8 17. Del Sf6 18. Td8:+ i za ne-
koliko poteza partneri su se sporazu-
mjeli na remi. Umjesto 15. Laé poku-
Savalc se takoder 15, c4, naSto crni
ima jaku paradu 15, ... Dev!) 14...
Dh4!? 15. Ld5: cd5 16. Sd5: De4 17, Dad
Tfb8 18. b3! i za 4Zrtvovanog pjesake
erni nema dovoljnu kompenzaciju.

U_ partiji Trifunovié?Averbah, igra-
noj 1956. godine, umjesto 14. ... Dh4
crni je odigrao 14. ... Sc3:. Poslije 15.
Dc3: Dg5+ 16. Le} Dg2: 17. Le6: fe6
18. De6: Tac8 19. De4 Tf3: 20. Thfl Tf
21. Dg2: Tcc2:+ 22. Kb1 i ovaj intere-
sanini susret se zayrSio remijem viet-
nim sgahom.

9... Sd4: 10. Ld4; Le6 11. Lb3 Dad
12. 0-0?0 b5

Ranije se igralo 12. ,.. Lb3:. Medu-
tim, poslije 13. cb3! Tfd8 14. Kb1 Td7
15. g4 Tad8 16. De2 Lh8 17. h4 e5 18.
Le3 d5 19. Lg5! pozicija bijelog je jasno
bolja.

13. Kbi b4

Ako 13 ... Tfc8 onda 14. Thel (ne
daje bijelom prednosti i4. Lfé: Lf6:
15. Sd5 Dd2: 16. Sf6:+ Keg7!) i...
Lb3; 15. cb3 b4 16. Sd5! i pozicija bij-.
log je jedva neSto bolja, Bagirov?
Averbah, 27. prv. SSSR.

14, Sd5 Ld5: 15, Las:

Jate je 15. ed5 i poslije 15. ... Db5
16. Thel a5 17. De2 De2: 18. Te2: a4
19, Le4 Tfo8 20. Lb5 Ta5 21. Lf6:! Lfe:
22. Le6 Talj je protiv Larsena na
ziiiskom turniru 1959, postigao bolju
konaénicu.

15. ... Tac8

 

 

Crni je mogao pojednostaviti pozi-
ciju pomoéu 15, ... Sd5: 16. Lg?: Sc3+!
17. Lc3: bc3 18. De3: Dc3: 19. be3 Téc8,
ali Larsen uvijek daje prednost zaple-
tenoj borbi.

16. Lb3 Tc7 17. h4 Db5 18, h5

Crni priprema_ napredovanje as?at
@ bijeli zeli da éim prije otvori h-liniju.

18, ... Tfc3

Nije bilo dobro 18. ... Sho: Zbog
19. Le7: Kg?: 20. g4.

19. hg6 hg6 20. g4 a5 21. g5 Sb5

Larsen previda krasan odgovor bije-
Joga. Pravilno je bilo 21. ... Seé! 22,
Dh2 e5 i zbog prijetnje a5?a4 crni
imia opasnu protivigru.

 

574

     
   
 

a ie

% y

me Bt

 

 

 

22. ThS:! gh5 23. a6! eS 24, gf7+ Kis
25. Le3 d5 26. edS Tf7: 27. dé TE 28.
Lg5 Db7 29. Lf6: Lf6: 30. d7 Td8 41.
Dd6+. Crni predaje.

ARONJIN?ARONSON
(Moskva 1957)

1. ef cS 2. Sf3 Scé 3. dé cd4 4. Sd4:
g6 5. ct Lg? 6. Le3 Sfé

Logitan izgleda takoder i plan ve-
yan sa napredovanjem f-pjedaka: 4.
... Sh6 7. Sc3 0?0 8. Le2 £5 9. ef5 Lda:
10, Lhé:! Tf: sa otprilike jednakim
Sansama.

7. Sc3 Sed

Crni ima namjeru da zahvati kon-
trolu nad taékom dé,

§. Det: Sd4: 9. Dadi! e5 10. Le?

Zasluzuje painju takoder 10, Ld3
0?O 11. 0?0 bé 12. a4! dé 13. SbSI.

18 Skola Sahovske tere

10. ».. 0-0 11. h4

Bijeli se sprema da otvori h-liniju.

Il, ... B?

Qslabljuje pjeSatki lanac. Trebalo je
zavrsiti razvoj pomocu d7?d6.

12, b5 £4

Iznudeno. Poslije 12. . d dbijeli
bi ugodne otvorio poziciju: 13. hgé
hgé 14, ef5 Lf5: 15. Ld3!.

13. Ld4: ed4 14, Sd5 25

Zatvara h-liniju. Crni »Zivog sahra-
njujee svojeg lovca.

15, Lg4l

Poutni manevar. Poslije izmjene
bjelopoljnih lovaca-pozicija skakata na
d5 ée postati nepristupacna.

15. ... Te8 16. Df3 h6é 17. 0-0 dé
18. Lf5 Ted 19. ¢4 Ld? 20. Dd3 Leb

Crni éak ne prijeti izmjenom, jer
bi se c-linija otvorila u korist bijeloga.

21. b4 TeS 22. a4 a5 23. bS Ld7 24.
Ld7: Dd7; 25. £3 DdB E

 

  

Eg Wave?
Ys,sy Y
BABZOAG &
@ eyea@
a, a WA
& oy Pee

U vrijeme dok je crni lovac »zazi-
dan« skakat na d5 zauzima aktivan i
nepristupatan polozaj. To bijelome osi-
gurava pobjedu. Jo§ je slijedilo:

26. b6! Tc8 27. Sc? Te? 28. Tabi Dd7

Ne poma%e irtva kvalitete 28. ...
Tec7: 29. be? De7: zbog 30. Tfcl i 31.
Tb5 itd.

29. Tb3 Te5 30, Sd5! Tc5 31, Tibi
Ted3: 32. edS Tcd 33. Tel!

Vaino je zapamtiti da u dobijenoj
poziciji ne treba u jurnjavi za materi

      
        
 

575

   
  

ES

 

N

      

273
 

 

jalnim dobicima davati protivniku mo-
gucnosti da aktivira svoje snage. Zbog

toga bi gruba greska bila 33. Tas:

(osudeni pjeSak na aS nema kuda po-
bjeci) 33. ... Te& sa slijedecim Te3!,

33, ... Te8 34. Te4. Crni predaje.

ZATVORENA VARIJANTA

Za podréavanje Napada cesto se mo-
ra prinositi materijaIne Zrtve. Ako
protivnik uspije odbiti prijetnje i iz
mjenama pcjednostaviti Poziciju, on
postize bolju konaénicu,

SMISLOV?BOTVINIK
(Meé za prvenstvo svijeta 1954)

I. e4 c5 2, Sc3

Odustajuci od napredovanja d2?d4
bijeli_ rasporeduje svoje snage na kra-
ljevom krilu i priprema pjegaéki juris
(Cigorinova ili zatvorena varijanta).
ProtivSanse crnoga sti zahvatanje taé-
ke d4 i nastup na daminom krilu po-
mocu Th8 i b7?b5.

2. ... Se6 3. g3 26 4, Lg2 Lg7 5. d3 b6

Qvaj nastavak je u praksu uveo Ko-
tov. Crni ima évrstu poziciju takoder
poslije Laskerovog poteza 5. =a. SEG!
U_ partiji Sopkov?Tajmanov, poluft-
nale prv. SSSR 1952, slijedilo je 6. Le}
dé 7. Sze? 0-0 8. h3 Ths 9. a4 Se8! 10.
0?0 Sd4 11, £4 a6 12. Tb1 5. Ostay-
Vajuci pjasaka na e7 crni Olezava pro-
tivniku provodenje pjeSaékog juriga,

6. Sge2 d6!

Crni odliéno igra otvorenje, Ostav-
ljajuci skakaéa na g8 Botvinik spre-
Cava izmjenu crnopoljnih lovaca i pri-
prema Tazvoj figura daminog krila,

7, 0-0 Lb7 8. fa £51

Tipiéan princip obrane u shiénim
pozicijama, Crui ne samo da blokira
f-pjcsaka, nego Sto Je jok vanije, ogra-
nigava aktivnost crnopoljnog bijelog
lovea.

Potetak dvosjekiog Plana napada.

9. ... fg4 10, £5 Dd7 11. Sé4 Bf5 12,
ef

tt

274

Ovaj prirodni potez dozvoljava cr-
nome da pojednostavi poziciju. Bijeli
Je mogao podriati fempo napada na-
stavkom 12. Scd5!.

12, ... Ld4+!

Korisni medupotez koji pogorsava
poziciju bijeloga kralja.

13, KhI

 

 

 

 

 

13. ... Leds! 14. be3 Ses! 15, Dez Sf6
16. Lb7: Db7:+ 17. Bg2 Dg2:+ 18. Keg2:
c4!

Spreéava 19, c4 sa slijedecim Lb?

19. Le3 Sf3 20, Lad Saa: 21, ed4

I tako za értvovanog pjesaka_ bijel
nije postigao kompenzaciju. Tehnie

dio partije provodj Botvinik vrlo pre-
cizno,

   

 

21, ... Te8 22. TE cd3 23. ca3 Ki7
24, Tel ThdB! 25. Seé Taz 26.
Th7T 27. Kz3 Te8 28. Khé hé 29, Tz
Te2 The8 31, ad Tc?: 32, Tc?-
f2 Kf6 34. Kg3 h5 35, Khd4 Se3!
36. d5 Sf5:+ 37, Kh5: a6 38 Tb2 S.
39, Ti2+ Sf5 40. Tb2 b5 41. ab3 i bijeli
je predao ne Nastavijajuci partiju,

  
   

 

 

   

Tbb8 30, 1

 

li

=

PIRCEVA OBRANA

SUETIN?PLATER
(Minsk 1957)

1. e4 d6

Poslije ovog poteza nastaje pozicija
tipiéma za Kraljevu indijku s tom ees
jikom Sto bijeli moze razviti skakaca
fa c3 ispred c-pjetaka.

2. d4 Sf6 3. Sc3 g6 4. Sf3 Lg7 5. Legs
0 6, Dd2 c6

Priprema protivnapad na daminom
krilu. Zasluzivalo je paznju 6. ... Te?
da bi se poslije 7. Lhé6 pomo¢u 7. ...
Lhé izbjegla izmjena crnopoljnih lo-
vaca. Q

7. Lhé bS 8. Lg7: Kg?7: 9. Ld3 b4 10.
Se2 Db6 11. e5! de5 12, de5 Sg4

Alo 12. ... Sd5 onda 13. h4 Lg4 14.
h5!.

13, 4-0 Sd7

Bolje je bilo najprije 13. ... Leé.

 

 

   

 

14. e6! fe6 15. Sf4 Sc3 16. h3 e5

Na i6. ... Sh6 moglo je slijediti 17.
Sh5+, au sluéaju 16. ... Sf6 17. Sg5!.

17, Sh5+! Kh8 18. hg4 Lg4:

Ako 18, .., gh5 onda 19. Dho Tf7 20.

Lh?:] Th7:? 21. Df& mat.
19. Dhé. Crni predaje.

BARETIC?PIRC
(CatezZ 1968)

1. ef dé 2. d4 Sf6 3. Sc3 g6 4. f4 Le7
5. Sf3 0?0 6, Ld3 Scé

Ranije se igralo 6. ...c¢5 dok partija
Tan?Pire, Beverwijk 1963, nije ee

la dobro misljenje o tom po eZU:
7 des dc5 8. De2 Sc6 9. e5 Sd5 10, Sd5:
Dd5: 11. Le4 Ld7 12. Le3 b6 13. h4
s prednoScu bijelog. Kako je i 6. me
Lg4 sumnjiv zbog 7. h3 Lf3: 8. Df3: e5
9. de5 de5 10. {4 potrazeno je rjeSenje
u potezu u tekstu. Sad bi na 7. 0-0
bilo dobro 7. ... Lg4 uz dalje 25, dok
na d5 crni mirno poviati skakaéa na
b8 i podriva bijeli pjeSaéki centar sa
c6. Mozda je 7. e5 tu ipak objektivno
najjate.

7. Le3 5

Pirc je protiv Mini¢éa u Vrnjatkoj
Banji 1963. igrao 7. ... Sg4 8. Lel 5
i izborio remi ali je ostao utisak da
je bijeli mogao jace igrati.

8. fe5 de5 9. d3 Sd4 10. Se5:

Dolazi u obzir i 10. Sd4: Sp4 il. Sf5.

10. ... Sd5:

Majstorski kandidat
predlaze ovdje 10. ...
zasluguje paznju.

M1. Ld4: Sf4 12. Lf

Kompliciranoj i nejasnoj igri vodi
12. Se2 ili 12, Lc4 Sg?:+ s napadom.

12. ... Se6 13. Sg6:

Ide i to ali najjednostavnije je 13.
Sc6 uz Lg7: i Ddé:.

13. ... Ld4: 14, Sf8: Dh4+ 15. Kd2?

ije 15. g3 Le3:+ 16. bc3 Ded: }
ote pee ?8. Se6: Le6: 19. 0--0?0
pozicija je joS uvijek remi.

15. ... Df4+ 16. Kd3 Dej+ 17. Ke4
Le3: 18. be3 bS5+ 19. Kb5; Th8+ j bijeli
je predao.

Marangunié
cS Sto zaista

2a
 

 

 
 
 
 
 
 
  
 
 
  
 
 
 
  
 
 
  
 
  
   
 
 
     
 
  
  
 
  

ALJEHINOVA OBRANA

BRONSTEJN?MIKENAS
(Moskva 1949)

a e4 Sf6 2. 65 Sd5 3. c4 Sb6 4, d4

Ovim potezom otkriva se ideja otvo-
renja. Crni dozvolivsi bijelom da za-
uzme centar trudi se da ga razrusi.

5. f4

Dobro je takoder 5. ed6! ed6 6. Sc3
Le7 7. Le} Sc6 8. Le2 00 9, Sf3 Led
10. b3 Tes 11. 0-0 i bijele su figure
harmoniéno razvijene.

5. ... deS 6. fe5 Sc6 7. Le}

Slabije je 7. Sf3 zbog 7. ... Lg4!.

7. ... LE5 8. Sc3 e6 9. Le? Sb4

Cilj ovog manevra je da se bijelam
centru nanese udar putem c7?c5. Bo
lie je, Medutim, mimmije 9. .., Le? sa
slijede¢im 10. ... 0-0.

10. Tel c5 11. Si3 cd4

Opet je bilo jace 11. .., Le7.

12. Sd4; Scé

Ako 12. ... Lg6 onda 13. a3 Scé 14.
Sc6: beé 15. Dd8:+ sa daljnjim LB.

13. Sf5; Ddi:+ 14. Tdl:
ae ef5 15. 0-0

?

276

Ne= ide 15). ./
zbog 16. Sb5!.

16. TES: 26 17. Ti4 Se5:

Se: ii 15. ... g6

18. Tet!

Otezava
snaga.

18. ... £6 19. ci Sbd7 20. Sd5! Kia

 

mobilizaciju protivniékih

Loe je 20. ... Sed: zbog 21%, TeS:!
fe5 22. Se7:. Ne spasava takoder ni 20.
«.. Kf/ zbog 21. Sc7 Tac8 22. Td7:! Sd7:
23. Led+.

21, Sc7? Td8 22. Se6+ Kf? 23. Sd8:+
Td8: 24. Ted4 Ke6 25. b4 Lf8 26. Lb3
f5 27. Lia. Crni predaje.

GIPSLIS?KLAUS
(Riga 1954)
1. d4 d5 2. cf det
Crni privremeno ustupa centar a 2a-

jim provodi protivudar c7?c5 ili s ob-
girom na situaciju e7?e5.

3. Sf

Ne dozvoljava e7?5.

3. ... Sté

Rjede se susrece sistem Aljehina 3.
|... 26 4. ?3 Lgd. Poslije 5. Led: e6 6.
?Pb3! Lf3: 7. ef bS 8. Le2 Sd7 9. adl

?b4 10. f4 Sanse bijelog su bolje.
4. 23 66 5. Led: c5 6, 0-0 a6
b7?b5 i Lb? razvio
krila, Ozbiljnu paznju
. cd4 7, ed4 Sc6 8. Sc3

| Novu ideju je uveo u praksu Geller
@ Ppartiji sa Kocom, prv. Ukrajine 1957.
ie nastavio 7. e4!? i poslije 7. ...
+8. De2 Sd6 9. de5 Sc4: 10. Ded: De?
Vi. b4 postigao prednost. Pozicija bi-
Jeloga je bolja i poslije 7. ... ed4 8,

Sfa7 9, Dd4: Scé 10. Ded, Petrosjan?
owe , Portoroz 1958. Siguran natin
brane nagao je van Scheltinga u par-
fiji sa Petrosjanom, Beverwijk 1960. 7.
4+. b5 8. Lb3 Lb7 9. e5 Sfd7 10. Lg5
Dbé 1. dc5 Led: 12. Lid Se6 itd.

7, «+. Seb

Ceke se susre¢e 7. .... b5 8. Lb3
Lb? 9. Sc? Sbd7 10. Tdi Ld6 il. e4
cd4 12. Sd4: Db8! i crni prebroduje

tekkoce u  otvorenju, Petrosjan?
islov, Turnir kandidata 1959. Umje

ZATVORENE IGRE

PRIMLJEN! DAMIN GAMBIT

sto 9. $c3 zaslutuje painju 9. a4. Dalje
moze slijediti: 9. ... Sbd7 10. ab5 ab5
41, Ta&: Daf: 12. Sc3 b4 13. Sb5 Db&
14. ed! Le4:!? (solidnije je 14 ... cd4)
15. Sg5 Lf5 i bijeli jeu partiji Osnos?
Spaski, Tallin 1959, mogao posti¢i jaki
napad putem 16. d5l.

8. Sc3! b5 9, Lb3 Lb7 10. Tdi Dc7
11, d5! ed5 12, e4 d4

Sada crni vige ne uspijeva zavrsiti
razvoj. Uporniji otpor je mogao pru-
#iti u varijanti 12. ... 0-0?0 13. Sd5:
Sd5: 14, Ld5:.

13. Sd5! Sd5: 14, ed5+ Se7 15, a4! cf

 

16, Sd4:] Las:
Ionudieno zbog prijetnje 17. dol.

17. ab5 ch3 18. Sf Td8 19. bab f6
20, Td3:1 Td: 21. a7 Td? 2, Sev: Del:

23, Db5+!

Vaan medugah jer poslije 23. De7:+
slijedi 23. ... Keys.

23, .., Kil 4. a&D Del+ 25. Dil
Dii:+

277
 

 

LoSe je 25. ... Tdl zbog 26. Dd5+.
26. Kfl: Ta8: 27. Ta8: Tg8 28, Tb8
Ld6 29. Th3: Tc8 30. Le3 Le5

Dalje je lako razumljivo.

DAMIN

U_ ovoi partiji crni je protivniku
ustupio kontrolu nad centralnim po-
Ijima i tezio da zahvati inicijativu po-
mocu taktiénih prijetnji. Medutim,
takti¢ke operacije se moraju bazirati
na odrefenom pozicionom temelju.

MILEJKA?KLOVAN
(Riga 1957)
1. d S£6 2. c4 e6 3. Sc3 d5 4. Le5 Le?

"5, S?3 0?0 6. ?3 c6 7. cd5

Izvjesnu pozicionu prednost bijeli
postize takoder i pomo¢cu 7, Tcl Sbd7
8. Ld3 de4 9. Lc4: Sd5 10, Le?: De?: 11.
0?0 Sc3: 12. Tc3: e5 13. De2! (Vidma-
rov potez) 13. ... e4 14. Sd2 Sf6 15.
Tfcel Kh8! 16. b4! Db4: 17. Se4: Sed4:
18. De4: (ili 13. ... ed4 14. ed4 Sb6
15, Lb3!).

7. ... ed5 8, De2 Sbd7 9. Ld3 Ted
10. O?O Sf8 11. Tael

Bijeli odustaje od minoritetnog na-
pada koji je vezan sa napredovanjem

a i b-pjesaka i priprema prodor u
centru. -

li. ... Sg6

Zasluzivao je paZnju ll. ... Sed.

12. Se5 Se5:

U protivnom sluc¢aju bijeli uspijeva
uévrstiti skakaca na polju e5 pomodcu
12?f4.

13, de5 Se4 14, Le7: De7: 15. f4

Ne ide 15. Lh7:+ zbog 15. ... Kh8
16. £4 Dh4,

15. ... Dh4 16, h3 Se3: 17. Te3: d4
Ovo je osnovna takti¢ka zamisao cr-

noga. Btjeli, medutim, nalazi cnergi¢na
oborenje.

278

31. Tb7+ Keg6é 32. b4 Tc2 33. b5 Tb

34. b6 h5 35. h4 £5 36. 23 Kf6 37. Td7

Ke6 38. Td2 Tbh4 39. Ke2 £4? 40. gf4

4i, Lf4: Tf4: 42. Tb2. Crni predaje.

GAMBIT

Me

 

wa
Dy

?
ae
LE

 

' Li

a E

pee

18. Te4! dc3 19. £5 Dg 20. e6!
Pokriva polje g4.

20, ... Fe6 21. £6! De5+ 22. Khi gf6
23. Tg4+ Kh8 24. Tf6: e5 25. Tiz! Led:
26. Thi:+.

Na 26. ... Kg8 dobiva 27. Lce4+! i
zato se crni predao.

DARGA?O?KELLY
(Madrid 1957)

1. d4 Sf6 2. cd e6 3. Sc3 d5 4, SE
c5 5. cd5 Sd5: 6. e3

Zauzimanje centra putem 6. e4 bilo
bi preuranjeno, Poslije 6. ... Se3: 7.
be3 cd4 8. cd4 Lb4+ 9. Ld2 Ld2:+ I0.
Dd2: 0-1) 11. Le4 Sc6 12. OO b6 13
Tfdl Lb7 14. Df4 Dfé 15. De3 Tid& 16.
e5 Dhé! crni bi izjednatio igru.

6. ... Sc6 7. Ld3!

NiSanj na protivnitko kraljevo krilo.

7, ... Le7 8 O?O cd4 9, edd

Crni ne moe iskoristiti izvjesnu sla-
bost izoliranog pjesaka jer bijele fi
gure zauzimaju aktivnu poziciju.

9. ... O?G 10, Tet

Nesto jace je 10. a3!,

  

 

 

 

10. ... Lf6
Sa ciljem da se pojaca pritisak wna
pjesaka d4. Mogao se razvoj zavrsitl
{ putem 10. ... Ld? i Tc8.
11. Led! Scc7 12. Dd3 26 13. Lh6 Lg7
Bolje je bilo 13.... Te8, jer izmjena
Jovaca oslabljuje poziciju crnoga kra-
\ja.
: Kal: 15. Ld5: Sd5: 16. Sd5:
pas: ter We Ddé 18 Tael La? 19.
Sp5! Leé
(vidi difagram br. 581)
26. d5! ed5
Ovo je ved odlutujuca preska, Pra-
vilno je bilo 20. ... Ld5it.

   
  
   
   

ia x
Bay aes
swag ae
on 2
2 We, on
gg FAB
oO ©

ARG

| oth
LZ

21. Ddd Kg8 22. Te7! £6 23. Tie6! Dds

24, Th7: Te8 25. Dba. Crni predaje.

 

581

  

 

 

TARRASCHEVA OBRANA

PostigavSi pozicionu prednost bijeli:
je poteo aktivne operacije na kralje-
worn Krilu. PokuSaj protivnika da uve-
de u igru zalutaiog lovca on Je pre-
sjekao neoéekivanim takti¢kim uda-
Tem.

GLIGORIC?FURMAN
(Lenjingrad 1957)
1. dé d5 2. c4 e6 3. Sc3 cS
Kao rezultat ovog protivudara u ta-
bor crnog se pojavljuje izolirani pje
fak za kojeg on postize bogatu igru
figura.
4. cd5 '
Ideja ovog poteza, koji je predlozio
Rubinstein, sastoji se _u_ tome da se
poslije 4. ... ed5 razvije lovac na g2
| organizira pritisak na izoliranog pje-
taka d5. K jednakoj igri vodi 4. 3
S{6 5, SE3 Sc6 6. a3 Ldé 7. ded Les: &.
id Ld6 9. Lb? O?0, 12. partija meca
Hotvinik?Talj 1960.
4.... ed5
Y Navodimo jednu od varijanti tzv.
garabita S ra?Henninga: 4. ..+ edt
= Watt Ld? 6. Dd4: edd 7. Ddd: St
8. Ddl Sc6 9. e3 Dbé 10. Sf3 0-0-0 11.
L.d2! Bb2: 12. Th1 Da3 13. Le4, Lisicin?
1949,
5. Sf3 Sc6 6. g3 c4

 

 

nSvedskia« sistem sa ciljem da oslabi
pritisak na pje§aka d5 i izmijent opas-
nog skakata na CSe

Poslije 6. ... Sf6 7. Lg2 Le7 8. 0-0
0?0 moguce su dvije varijante: eal

a4! 10. Sa4 L£5 1). Lis Le
wre a8 13. b3 Tad8 14. Dd2 Dh!
sa Yavnopravnom igrom, Ragozia?
Konstantinopoljski, 16. prv. SSSR.

2) 9. Lg5 Le6 10. de5 Le5: 11. Sat Lb6
12. Sbé: ab6 i pomocu 13. Lest bijeli Je
u_partiji Talj?Keres, Turnir kandi-
data 1959. mogao postici izvjesnu PO
zicionu prednost.

7. Lg2 Lb4 8. 0-0 Sge7 9. a3

Jate je 9. 4 0-0! 10. edd Sd5: if.
Sg5! Le3: 12, De2, kako se moglo de-
siti u partiji Keres?Mikenas, Piarnu
1955.

9. ova Lad

Nelogitne. Trebalo je izmijeniti sk
kata koji yréi jak pritisak na plesaka
d5. Postije 9. ..: Lc3: 10, be3 Das 18
Laz 0-0 112. ... Let erni ima jednaku
igru.

10, e4! OO il. edS S$d5: 12.
pds: 13. Se5 Db5 14, a4!

 

Sd5:!

  

Vaan potez koji ody laéi damu od

obrane kraljevog leila.
14. ... Daé 15. Secé6: beé 16. Dh5 Led
27%
 

Trebalo je igrati 16 Lb4 ne d
zvoljavajudi slijede¢i odgovor protivy-

1%. Ta3 Tada

0 Be
my

 

         

18. £4! g6 19. Des Lbs

U ovaj potez j i i
2 Je crni ulagao velike
nade, no previdio je, medutim slije-
dei potez bijeloga: h
20, d5!!

Pokriva krititnu taéky d4.

 

 

20. ... Ld5: 21, a5! Les
sae Sto 6e se u daljem toku vidjeti
© j& vaino bilo odvudi d
obrane tatke c7, ace *

22, Lh6 £6 23, Dev! ? :
25. Pust Lf? 24, Lf8: Tes:

Tehniéki dio iji i i
se Partijé provodi Gligo-
vic takoder vrlo precizno, =

3. ... De8 26. Did Leg 27, Tell Tr7

eae = ? re: onda 28. Ded4:+ j
slije . Tg3 obje i se
nalaze pod itaron: ieee

28. Efl g5 29. Ded Las 3
Des: 31, Tels + Ke7 32. Led: es.
. Ket: EbS 35. Toes $5
36. gf5 TES:4+- 37. TE Tas 33. eet as
39. Te7+ Ke6 40, Te6+ Ke? 41. 112
TeS 42, Td2 KFT 43. Teds TeS+ 44 Kp?
Ke7 45. Kf3 Les 46. T2d4 Le2+ 47.
Kg3 LhS 48. Toé: Ta5: 49. Ta7+ 1+]
30. Tec? TES Sl. Ke4 Tis 52. KgS: he-+
Le Kg4 Kg6 54. Kg3 Lp3 55. Tg7+
56. TeS+ Ke6 57. Tal To6+ 58
Kf2. Crni Predaje, i

SLAVENSKA OBRANA

AVERBAH?SUETIN
(Kijev 1954)

1. d4 5 2. c4 6

Kao Sto smo imali mogu¢nost da s
uvjerimo, poslije 25 nied bjelopolini
emai lovac ostaje iza pjeSatkog Janca,
Poslije poteza u tekstu crni uévrééuje
tatku d5 i postive njegov razvoj. Sla-
ba strana ove obrane se Sastoji u_ to-
me Sto ce vaini oslobadajudi potez
oan biti vezan sa gubitkom tempa.

» Sf

Ne osigurava prednost varij i

I va pr Ss janta iz-
mijene: 3. cd5 ed5. Poslije 4. §£3 Si
ay Bet Se6 6. Lf4 Lf 7, 63 e6! 8. Db3
ee 9, LbS 0?O! crni ima jednaku

3. ... Sf6 4. Sc3 ded § ad LES 6
F . e3
©6 7. Led: Lb4 3, 0?0 0-9 9. De2 Sbd7

10, e4 Lg4 11. Ta :
mt os I De7 12. b3 Lf3: 13,

280

gee ic uspio a Prijetnju cq.

z : Seg eeay

ae. . a ijeli zadrZao inicija-
14. d5 Sb6 15. Lb3 ed5 16. a5 a4

Jedina moguénost da se odrzi
teda. Na 16. ... ded mo alo Bra iediti
17. Se4: Sbd7 18. Lg5, paige cas

17. ab6é

Moguée je i 17, Se2, da bi slij
17. ... Sba7 sa 18. Se3 i StS poteo
nastup na kraljevom krilu. Potez koji
Je Povukao Averbah vodi mirnoj po-
Zicionoj igri,

17. ... de3 18. bed Lc5 19, ba7 hé

Brani se od prijetnje Le5. Kad je
Povuten ovaj potez teiko je bilo pred-
vidjeti da ée bijeli uspjeti iskoristiti
ove oslabljenje kraljeve BjeSatke po-
zicije.

20. Le3 b6 21. Ld5 Tai: 22, Tal: Dat:

        
    

 

 

i 2 wea
5 ek
coal a a ?
2 wck @
Ne
23. Lhé:

Veoma dalekovidan potez.

23. ... Sd5: 24. Dg3 £5 25. Td5:! fe4
26. Lei Dal+ 27. Kh2 Le3: 28. De3:
Da2 29. Td2 Db3 30, Td7 Tf? 31. Tf7:
Kf?: 32. Det; Dc3:

Poslije 23, poteza bijeloga dogadaji

?su. se forsirano razvijali. Crni je pre-

fao u damsku konaénicu smatrajudi
da protivnik ne¢e uspjeti realizirati
svoju materijalnu prednost.

33. Db7+ Kg8 34, Db6é: De2 35. Dd3+
Kf? 36. Dd7+ Keg8 37. De6+ Khi7 38.
Di7 De4 39. g3 Khé 40. Kgl Kh7 41.
Kh2 De? 42. g¢4

Otvara put kralju.

42. ... Dd2 43, Kg3 Dc3+ 44. Kh4 Dd4
45. Df5+ 26 46. Df7+ Kh6é 47. Di6 Kh7
48, Kg5 Dd2+ 49. fa! ef4

Pjefa¢ka konagnica bi bila beznadna
za crnoga.

50. DF7+ Kh8 51, Kh6! i crni pre-
daje.

BRONSTEJN?LEVENFIS
(Lenjingrad 1947)

1. d4 d5 2, c4 e6 3. Sc3 c6 4. SE Si6
5. e3 Sbd7 6, Ld3
Sada éeS¢e igraju 6. De2 Ld6é 7. Ld2

0-0 8. O-0-0 cS. Partija Talj?Trifu-

novicé, Mimchen 1958. nastavila se 9.
ed5 cd5 10. Sb5! Lb8 11. de5 Se5: 12.
Le3 De7 13. Ld4 b6 14. Sc3 Lb7,

6. ... ded

S ovom izmjenom potinje meranski
sistem, kojeg je u praksu uveo Ru-
binstein 1924. godine. Ustupajuci centar

crni potinje aktivne operacije na da-
minom krilu. Rjede se susrede 6, ...
Lb4 zbog 7, 0-0 0-0 8% Ld2 De? 9.
Dell.

7. Led: bS 8, Ld3 a6

Priprema c6?c5. U partiji meta pro-
tiv Smislova Botvinik je postigao iz-
jednatenje nastavkom 8, ... bd 9. Se4
Se4:! 10, Le4: Lb7 i crni je uspio da
poslije Db6 provede oslobadaju¢ci ma-
nevar c6?c5,

9 ef! c35 10. 5
Na Raynoldsov potez 10. d5 izgleda
da je od svega najbolje odgovoriti 10.

. ?5 sa slijedecim Ldé,

10, ... cd4 if. Se4 ;

Ovo je -manje istra%eni potez koji
je predlozio Frejman. Obiéni nastavak
Il. Sb5: ab5 12. ef6 Db6 13. fg7 Lg?:
14. 0-0 0?O0! 15. De2 Lb7 16. Lb5: Ddé
17. Ld2 e5 dozvoljava crnom da po-
stigne dobru protivigru u centr.

Il, ... Sd5 12, 0?0 Lb7

To se pokazuje kao ozbiljna greés-
ka. Trebalo je pripremiti rohadu po-
mocu 12. ... Le.

13. Lg5! Dbs

Sad viSe ne ide 13. ... Le? zbog 14.
Sd6+.

14, ad!

Bijeli vodi napad na Sirokom frontu.

14. ... Sed:

Crni je prinuden da prihvati iza-
zov. Poslije 14. ... ba4 15. Dad: vezi-
vanje bi bilo neugodno, a na 14. ...
b4 moglo bi slijediti 15. a5,

15. Se5: De5: 16. ab5 a5

Ako 16. ... Sb4 onda 17, Tell.

17. f4! Dbs 18, £5! De5

I poslijfe 18. ... ef5 19. T£&5: Lb4 20.
Df3 crni ne bi uspio rohirati zbog 21.
Td5:!, 22. Sf6+ i 23. Df5.

19, b6! Ld6 20. Sdé:+ Dd6; 21. fe6 £6

Otvaranje pozicije pomodu 21. ..
Deé: bilo bi jednako samoubistvu: 22.
Tel Se3 23. LbS+ Kf8 24. Dd4:.

22. DhS+ Kd§ 23. Lh4 De§: 24. Tael
Se3 25. Dc5 Dd5 26. DcoT-+ Ke8 27. Dg7:!
Tis

281
 

 

 

 

 

 

 

28. Lb5-+! Le6é 29. Le6:+

Odmah je odlucivalo 29. TfS! i na
29, ... De4 30. Te5+!.

29. ... De6: 30. Lf6é: TE7 31. Dg8+
Tf8 32. Dg5 Kd7 33, Tf2

Vremenska oskudica. Brie je odlu-
Civalo 33. Dg7+.

33. ... Db6: 34. Dg7+ Ke6é 35. Lidd:
Tf2: 36. Le3:! Db2: 37. Tcl+ Kb5 38.
Db7+ Ka4 39. Te4+ Ka3 40. Lei. Crni
predaje.

SLAVENSK! GAMBIT

Za razliku od starog kraljevog gam-
bita koji se igrao sa ciljem da se po-
stigne direktni napad na neprijatelj-
skog kralja, Sahisti naSeg vremena
primjenjujuci gambite slijede skrom-
nije ciljeve. Za Zrtvovanog pjegaka oni
sé zadovoijavaju pozicionom prednoé-
éu ? jakim centrom, kontrolom nad
vaznom dijagonalom i prednogéu u
razvoju. Pa ipak,; ¢ak i u takvom obli-
ku, gambiti se ne susrecu u turnirskoj
praksi vrlo esto. Stvar je u tome §to
je danas tehnika obrane silno porasla.
Suvremeni Sahisti nisu tvrdoglavci i
nisu »Skrci«. Obiéno oni traze moguc-
nost da Zrtvovanog pjeSaka vrate i
neutraliziraju ili razbiju protivnikove
agresivne zamisti.

Kako se to dogada u praksi poka-
zuje slijedeca partija:

SZABO?PETROSJAN
(BudimpeSta 1955)

1. d4 d5 2. c4 c6 3. Sf3 SE6 4. Sc3
dc4 5. ef

PjeSaka se moglo vratiti poslije 5.
a4.

5. ... b5 6. e5 Sd5 7. ad e6 8. ab5
Sc3: 9, be3 cb5

Sad se mogu utiniti prvi izvodi:
Sto je bijeli postigao za z%rtvovanog
pieSaka? On ima jasnu prednost u cen-
tu i dobre perspektive za napad na
kraljevom krilu. Crni ima pje?aéku

prednost na daminom krilu i poslije.

282

bijeli odmah poéeo nastup na
vom krilu nastavkom 13. h4, ond

Lb7 on ée kontrolirati vainu dijago-
nalu hi?a8.

 

  
 

585 |e

mee

    
   

 
   

mae

:
j

  
 

 

 

 

10. Sg5

S namjerom da se izazove ni

aslabljenje protivnicke pozicije

10. ,,. Lb7 11, Dh5 g6 12. Dg4 Le7 13

Le2!

Pravovremeno poéinje borbu sa
nim bijelopoljnim lovcem. K

    

moglo slijediti 13. ... h5 i4. Dg3
sa daljnjim Sa6?c7?d5.

13. ... Sd7

Interesantno bi bilo u_ praksi
tati 13. ... Ld5 i 14. ... Scé.

14. Lf3 Deb:

Ranije se igralo pasivno 14. I
Potezom u partiji crni predvida «il:
nu pjesaka e6 poslije éega dobiva

' gucnost da potezom Da6 prede u pro-

_ tiynapad.

15. La3
Na 15. Se4 move slijediti 15. ...
0?9 16. Lhé f5 17. ef6 Sf6: 18. Sf6:+
Tfé: sa dobrom protivigrom. Evo zbog
éega se dama mera nalaziti na c&

15. ... L&3: 16. Sf3: Da6 17. 0?O!?

Poslije 17. Lb2 Dc6é 18. La3 £5! pozi-
cija crnog bi takoder bila bolja.

17. ... La3: 18. Ta2 b4! 19. cb4 c3
20. Ded

Bijeli nije mogao odmah vyratiti
lovea, jer bi na 20, Tfal Tc8 21. Ta3:
slijedilo 21. ... Da3:! 22. Ta3: 2.

20, ... Tc8 21. Tfal c2 22. Tc2:
23. Sel Sb6 24. TcS Tec5: 25. dcS
76. Db1 Lb4: 27. ch6 a5!

Komplikacije su progle. Crni je pro-
tivniku stvorio slabe pieSake.

28. Ddl Db5 29. Sf3 Dbs: 30. h4
Td8 31. Del h5 32. Df4 Le7 33. Sg5 Lg5:
M. Ded: Td5! 35. Ta4?

I bez te greske bijela pozicija je
heynadna.

35. ... Tdl+ 36, Kh2 Df2: 37. Ta3
Dgi+- 38. Kh3 Dhi+ 39. Kg3 Td4. Bijeli
predaje.

  
 
 
 
 
 
 
 
  
  
 
 
 
 
 
 
  
  
  
   
  
 
 
    
   
  

o-0
Ded

RAGOZIN?SAPOSNIKOV
(Dopisno prvenstvo 1953)

1. d4 d5 2. c4 e& 3. Sc3 c6 4. ef ded
@. Se4: Lb4+ 6. Ld2 Dd4: 7. Lb4: Ded:+
D Le? Sa6

Ovaj potez koji je preporucio Judo-
mie smatra se najjatim. Nedovoljno
Me istrazeno 8, ... c5. Poslije 9 Lcd:
Dy?: 10. Lf3 DgS crni dobiva va%an
Weippe za obranu.

¥. Ldé

Sida? se osjetno oteZava sloboda
Mjelovanja crnih figura. Poslije 9. Lc3
Oe? 10, Le?: Teg8 11.?Le3 crni postite
Movalinu protivigru primjenom Judo-
Witeva poteza it. . Sd5!. Dalje bi

ad!

    
 

  

  
  

 

Io sli cd5. Dez; 13. d
Bef t4, . Lh4 Dhl: i
mili} 17. Kd? Dg5++ 18. Led: Tg
eo) ima dovoljnu kompenzaciju za

eA Tvi.

Oe Aor helo

Vazno pojatanje prema potezu 9%

. Ld7 koji se susreo u partiji Taj-
manov?Steiner: 10, Sf3 c5? 11. Sed
Lce6 12. Sc6: be6 13. O?-O Se7 14, Dad
Sb4 15. Lc5:! s pozicionom: prednoséu
bijeloga.

10. Sf3 Lb7 11. Se5 £6 12.
13. Lh5+ g6 14. Tel Dh4

Jaée je bilo 14. ... De4:.

15. Lg4 Td8 16. Te5: Sc7

Oborenje ovoga poteza nije bilo la
ko predvidjeti. Ragozin je pokazao da
je crni mogao postici remi putem 16.

« Sc5! 17. b4! Sh6 18. bc5. Dg4: 19.
Dg4: Sg4: 20. Te6:+ Kd7 21. Te7+ Ke8
22. Tael bc5 23. Tc7+ Kb8 24. Tb1 Tdé:
25. Tbb7:+ Ka8 26. Ta7:+.

17. Le6: Se7

0?O0 fe5

 

 

586

as iin,

¢
Epa

a

5
we er we

 

 

18, Le7:!

flake bijeli dobiva za damu samo
topa, njegov napad postaje izvanredno
opasan,

18. ... Tdl:+ 19, Tdi: Kf£8 20. Te3!

Tihi potez koji
pobjedu.

20, ... Lc8 21, Td&8+ Keg? 22. LeS+
Kh6 23. Lhé: Leg: 24. Td4 Dg5 25. Tdea!
De5 26. Te6: Sf5 27. Th3+ Kgi 28,
Lf6é+ Kf4 29, Tf3-+-. Crni predaje.

bijélom osigurava

DENKER?BOTVINIK
(Radio-meé SAD?SSSR_ 1945)

U ovoj par je Botvinik ilustra-
tivno prodemonstrirao dinami¢ke mo-
gucnosti varijante koju je on razradio.

     

283
 

1. d4 d5 2, c4 e6 3, Sc3 c6 4. Sf3 SE6
5. Lg5 dc4 6. e4 bS

Crni zadréava pjeSaka c4 i s vre-
mena Na vrijeme ostavlja protivnikn
slobodu djelovanja u centru i na kra-
ljevom krilu.

7, e5 h6é 8. Lh4 g5 9, Sg5: hed

Ako 9... Sd5 onda 10, Sf: sa pred-
noséu bijeloga.

10. Led: Sbd7 11. ef6

Velo kompliciranoj borbi vodi 11.
g3 DaS 12. ef6 b4 13. Se4 La6 14. DF3
O?0?0 15. Lg? c3! 16. Sc3: Sb8! 17.
Se4 Tdd: 18. Le3 b3+ 19. Sc3 La3!! i
crni zahvacéa inicijativu.

TBs os EBT) 12. : Ted

Bolje je bilo 12. g3 razvijajuci lovca
na g2i neutralizirajudi pritisak crnoga
lovca po dijagonali hi?ag. Poslije 12.
g3 ne bi bilo dobro 12. ... c5 zbhog
13. d5!.

12. ... Db6 13. OD) 0?0?0 14. a4

Ovaj napad ne postize cilj jer bijeli
ne uspijeva otvoriti linije.

Id. ... b4! 15. Sef c5 16, Dbl!

Na 16. Dc? crni bi odigrao 16. ...
c3! I. be3 De7! 18 Sg3 ed4 19. c4 SoS
i pozicija bijelog bi bila beznadna.

16. ... Dc7 17, Sg3 ca4

 

 

: Da bi se bijeli lovac odvukao sa eZ
1 iznudila nova oslabljenja.

18. Led; Deé 19. £3

yur ar go
. /

Pa rell
a

   

y ny
Wi G
Uy

LE

ZZ EB

19, ... d3!

Otvaranje dijagonale a7?gi ima oc
luéujuci znaéaj.

20. Del

Poslije 20. Le} Le5 21. Del d?! 22.
Dd2: Se5 crni lako dobiva. Ako 20.
Se4 onda 20. ... Dc7 21. g3 Le4:,

20. ... Le5+ 21, Khi Ddé! 22, Ded

Gubilo je i 22. Lft zbog 22.
Th2:+1.

a2, ... Th2:+! 23, Kh2: Th8+ 24. Dhd
Thé:+ 25. Lh4: D4. Bijeli predaje.

NIMCOVICEVA INDIJKA

Velemajstor Aron Nimcovic (1886?
1934) bio je jedan od najveéih teoreti-
fara svojeg vremena. On je postavio
princip prema kojemu se kontréla
nad centralnim poljima moze uspjeg-
ho ostvariti pomo¢u figura. Tako po-
slije 1, d¢ Sf6 crni uzima pod kontrolu
polje e4. Poslije 2. c4 e§ 3. Sc3 Lb4
crni nastavija kontrolirati polje e4
bez pomo¢i pjesaka. Zatim pjegaékim
podrivima ¢c/?c5 ili d?7?d5 uspijeva
odréati ravnotezu u centru. Otvorenje
1, d4 Sf6 2. c4-?6 3. Sc} Lb4 dobilo je
u teoriji ime Nimcoviteva indijka.

U mnogim varijantama crni izmijfe-
njuje svojez crnopoljca za skakaéa c3,
poslije cega bijeli ostaje bez aktivne

284

figure koja djeluje u oblasti centra
Veliki doprinos teoriji Ovog otvorenja
dali su sovjetski Sahisti Botvinik, K:
res, Talj, Geller, Averbah, Ragozin, L
liental i Tajmanov.

HALILBEJLI?KLAVIN

(Moskva 1956)

Nimeovié: je primijetio da dobital
Tubnog pjeSaka u otvorenju nije tol
ko bitan u usporedbi sa osvajanjem
centralnog pjesaka. Velemajstor je pr«
porucivao da se prihvati Zrtva cer
tralnog pjeSaka ¢ak ako je to veza
Sa izvjesnim rizikom. Taj savjet
slijedio crni.

1. d4 Sf6 2. c4 e6 3. Sc3 Lb4 4. ¢3
O0?0 5. a3 Le3:+ 6. be3 :

Bijeli je uspio ucvrstiti pjeSacki cen-
tar i ostaje s lovatkim parom protiv
lovca i skakaéa protivnika. Njegov
daljnji zadatak je da odigra <3~e4,
uvedé uw igru crnopoljnog lovca i zatim
da pristupi aktivnim operacijama na
kraijevom krilu. LoSa strana ove vari-
jante sastoji se uw tome Sto su se bi
jelome na c-liniji stvorili udvojeni pje-
$aci koji mogu biti podvrgnuti napadu
{gledaj partije Szabo?Tajmanov, Gel-
ler?Euwe i Geller?Broadbent).

6. ... ¢5 7. Ld3 Scé

Smisao ovog poteza je da
e3?e4,

B. e4!?

Biieli uspijeva da smicnom zrtvom
pjeSaka privremeno zahvati inicijati-
vu.

8... cdé 9. cd4d Sd4: 10. e5 DaS+

Crni gubi dva tempa da bi otezao
Tazvoj protivnitkih snaga. Zasluzivalo
je paznju 10. ... Se8 11. Lh7:+ Kh:
12. Dh4: d6é sa slijedecim f7?£6,

Il. Kfl Se&

Loge je Il. ... Ded: zbog 12. Lb2.

12, Ld2 De7! 13. Lb4 d6 14. Lh7:+
Kh7: 15. Dd4: a5 16. Ld6: Sdé: 17, ed6
Dcé 18. Tdl

oteza

 

 

 

 

 

 

 

13. ... e5! 19. DeS: Ded:+ 20. Se2

Zelja bijeloga da ukljuci nove sriage
i borbu je razumijiva, no taénije bi
bilo. 20. De2! Le6 21. S£f3.

20..,.. Ld? 21, f4 Tfe3 22. Dh5+
Kgs 23, Kf2 g6 24. DiS Ded4+ 25. Sd4
Leb 26. Dd3 Tad?

Crni je dobio strateSku bitku.

27, Td2 Dd6: 28. Thdl

Zbog prijetnje Te4 pjeSaka na f4 se
ne mof%e spasiti. Zbog toga bijeli Zeli
da u prvom redu osigura kraljevu po-
ziciju.

28, ... Df4:+ 29. Kgl Te3 30, Dfl Ded
31, h3 Lad 32, Df6 Td7 33. Sf3 De7

Kad se ima materijalna prednost ko-
Yisno je izmijeniti dame, jer Sanse
protivnika da stvori protivigru opa-
daju.

34. De7: Tee?:

Dalje je stvar tehnike, ali svakako
ne jednostavne.

35. Td7: Td7: 36. Td7: Ld7: 37. Se5
Le6 38, Kf2 Ke7 39. Ke3 Kié 40. Sd3
Keg5 41. Sc5 Ld5 42. g3 b5S 43. Sd3 Le6
44, Sf2 b4 45. ab4 ab4 46. h4+ Kh5
41, KE4 Led 48. Sd b3 49. Sb2 Lb5 50.
Sdi £6 51. Sb2 Ld7 52, Sd3 g5?+ 53.
hgS fe5+ 54. Kf3 Le6+ 55. Ke} Kg6é
56. Kf2 Kf5 57. Ke3 Lb5 58, Sb2 Ke5
59, Sdl Kd5 60. Sb2 g4 61. Sdl Ke4 62.
Kd2 Kd4 63. Sf2 Ld7 i bijeli predaje
jer poslije 64. Sdl Ke4 65. Ke? odlu-
eujée 65. ... LuS+.

Za suvremeni tretman mnogih zatvo
renih otvorenja tipi¢ne je razyijanje
taktitkih operacija prije mego je za-
vrsen razvo] figura. Tako u slijededaj
partiji poslije 12. poteza svi su bijeli
pjeSaci bili pomaknuti sa poéetne po-
zicijeé a pritom su bili razvijeni same
dama i kralj. Medutim njegova se igra
bazirala na konkretnoj ocjeni pozicije,
jer crnim figurama je bilo te$ko da
Se probiju kroz pjeSatki zid. Osim
toga treba uzeti u obzir da je crni u
otvorenju vrio mnogo vukao sa istim
skakaéem.

GLIGORIC?AVERBAH
(Géteborg 1952
1. d4 Si 2. c4 6 3. Sc3 Lhd 4. a3
Le3:+ 5. be3 d5 6, £3
Bijeli geli da provede e2?e4.
6& .., 0

CeSde se susrece 6. ....¢5 7. cd5 Sd5:
poslije ¢ega su moguce slijedeéde vari
jante:

285
 

 

1) 8. dc5 (Keresov potez iji je smi-
sao da se po cijenu pogorSanja pje-
Sacke strukture otvore dijagonale za
lovee) 8. ... £5 9. e4!? (mirnije tece
borba u slucaju 9. c4 Df6 10. Ld2) 9.
... fed 10. Dc2 ef3 11. Sf3: Da5 12. Ld3
Sc6 13. 0-0 De5:+ 14. Khl Ld7 15. Sg5
Se5 16. Se4 Dc7 17. Lg5 i bijeli ima
odluéujucu prednost u razvoju, Sam-
kovié?Korénoj, 27. prv. SSSR 1960.
Medutim, obranu crnog se moze po-
jacati pomocu 10. ... e3 (umjesto ha-
zardnog 10. ... ef3).

2) 8. Dd2 (brani pjeSaka i Zeli da
ostvari e2?e4) 8 ... Sc6! 9. e4 Sb6
10. Lb5 Ld7 11. Se2 Sa5! 12. Tbi Tc8
sa sjajnom igrom crnoga, Botvinik?
Donner, 13, olimpijada 1958.

3} 8. Dd3 (potez Kopilova). Boleslav-
ski ukazuje na slijedeci nastavak: 8.
... cd4 9, cd4 b6 10. e4 La6 11. De2
Lf1: 12. Kfl:: Se7 13. Se2 0-0 14. Lb2
Sbc6 15. Kf2 Tc8 16. Dd3 s negto
boljom igrom bijeloga. U partiji Ko-
pilov?Maslov, Vilnos 1958. crni je odi-
grao 8. ,.. Sc6 (slabije je 8... Dad
zoog 9, Ld2}, ali je poslije 9, e4 Sbé
10. Lb2 O?0 11. Tdi pozicija bijclog
bila bolja.

7. ed5 ed5 8. e3 Sh5

Poctetak interesantnog pregrupiranja
snaga. Potpuno je mogué i potez 8...
Lf{5 (gledaj partiju Hodos?Cernih),

9, De2

Na 26. prv. SSSR Tajmanov je pro-
tiv Averbaha igrac 9. Se2, Sto je pa-
slije 9. ... £5 10. g3 b6é 11. Lg2 Laé 12.
OO Sf6 13. Tel Sc6 14. Sf4 Des 15
h3 Td8 16. g4 g5 dovelo do izuzetno
komplicirane 1 dvosjekle borbe,

9. ... TeB 10, 24

Na _naizgled logitnije 10, Ld3 Averbah
je priprémio slijedecu varijantu: 10.

. Dh4+ Il. Df Sf4! 12. Dfl Dfe!,

10. ... Sf4 11. h4 c5 12. Kf2 Sg6 13.
h5 Sié 14. Se2 Sch 15. Sf4 Se6 16. Se6:
Leé: 17. Ld3 hé 18, Ld? Tc8

Sada mo#emo uéiniti rekapitulaciju:
napad bijeloga je »isparioe a u to
me crni je uspio aktivirati svoje
age na daminom krilu.

. Db2 Sa5 20. Tagl £6 21. Tel

 

   

 

 

 

Bijeli je ipak odlu¢io provesti udar
u_ centru.

21. ... Lf7 22. Dbl Te7 23. Te2 Sc4
24. Lel Db6! 25. Db6é: Sbé: 26. LE5 Leé
27. e4 Lf5: 28. gf5 s

 

      
   

WheG
fi Oi

   

589

 

 

 

28. ... Sada!

Poéetak duboko promisljenog mane-
vra skakaéa koji oslabljuje bijelu po-
ziciju.

29, Ld2 Tce8 30. Th4 Sb2! 31. Kfl Sc4
32. Lei ecd4- 33. cdd Sd6 34. Ted ded
35, Lh6; Sf5: 36. Lef Sd4: 37. Teed:
Sf3:! 38. Te7: Tel: 39. Kf2 Se5

Skakaé je »slavno« radio.

40, Td4 Td7 41. Ke3 Tec7! 42, Tat
Ki7 43. Tgl Te2 44. Ke4 Th2 i crni je
lako realizirao svoju materijalnu precl-
nost.

Slijedeca partija koja je dobila na-
gradu za Ijepotu karakterizirana je
dubokim planom obrane. Crni je na
vukao protivni¢ke snage duboko |
svoje podruéje i samim tim ih je od
vukae od obrane viastitog kralja.

GELLER?EUWE

(Ziirich 1953)

1. d4 Sf6 2. c4 e6 3. Sc3 Lb4 4
RS) Sess esc

Umjesto obitnog 6. ... Se6 i O-
erni je odlucio da poslije Lb7 pris
bijel

6. be} bé

da na potez e4 potrosi tem
Scunn 6. ... Se6 moze sitjediti
?) 8. Se2 bé 9. e4 Se8 10. Le?
Laé! 11. Sg3 Sa5 12. De2 Tce8 13. 7
Sd6 14. 25 ed4! 15. Ld4: Sf sa jedn

   

 

|
|

 

kim Sansama, Polugajevski?Furman,
prv. RSFSR 1958.

7. Ld3 Lb7 8. £3

Neophodno, posto se bijeli sprema
da prevede skakata preko e2 na g3.

8... Sc6 9. Sez 0?O 10. OO Sad
it. e4 Se?

Vazan fuktor u sistemu obrane cr-
noga. On ne dozvoljava vezivanje po-
mocu Lg5 i poslije [3?f4 moze bloki-
rati pjesacku falangu potezom f7?f5.

12. Sg3 cd4 13. cd4 Tc8 14. f4 Sc4:
15. £5 £6

Jedina ali nedovoljna obrana od pri-
jetnje f5?f6.

16, Ti

Na 23. prv. SSSR Polugajevski je po-
jatao ovu varijantu odigravSi 16. a4.
Poslije 16.,... e5 bifeli je mogao po-
mocu 17. d5 ogranititi aktivnost pro-
tivnigkih figura a zatim igrati Sh5 i
g2?gt?g5.

16. ... bS! 17. Th4 Db6é 18. 25 Sed:

19. fe6 Sd3; 20. Dd3; De6: 21. Dh7:+
Kf7 22. Lh6é

 

  
    

 

 

om me

 

U komentarima k partiji Bron&Stejn
ug Ovaj potez pige: »Ako je 16. potez
ern¢ga b6?b5 bio poéetak strateskog
plana protivnapada, onda je Zrtva topa
eentralni taktiéki udar koji ima za
ell} da odmami damu dalje i odvuée
od poljfa c2, i za to vrijeme napadne
Kraljas.

23. Dh8: Tc2 24. Tcl Tg2:+ 25. Kfl
Db3 26. Kel Df3. Bijel predaje.

HODOS--CERNIH
(Spartakijada 1959)

1. d4 Sf6 2, c4 06 3. Sc3 Lb4 4. £3
d5 5. a3 Le3;+

Zasluzuje paznju Simaginova ideja
5, ... Ld6!, Ako 6. e4 onda 6. ... ¢5
7. cd5 ed5 8. e5 cd4 9. Dd4: Sc6 10.
Lb5 De7 11. [4 LcS sa dobrom igrom
crnoga. U partiji Lutikov?Simagin, 27.
prv. SSSR 1960. slijedilo je 6. Lg5 Le?!
i odigrav$i 7. e3 bijeli je odustao od
prvotne ideje e2?e4. Uostalom primje-
éujemo da 7. e4 nije i8lo zbog 7. ...
Se4:f.

U partiji Talj?Keres, Turnir kandi-
data 1959. crni je u petom potezu od-
stupio lovcem na c7. Poslije 6. e4 de4
7. fed e5! 8. d5 on je mogao igrati 8.

Sg4 (preporuka Vasiljéuka).

6. be} 0?O 7. cd5 ed5 8, e3 LES

Qvdje lovac zauzima ugodnu poziciju.

9. Se2 Sbd7 10. g4?

Ovaj agresivni potcz crni krasno
obara. U éetvrtoj partiji meéa Botvi-
nik?Talj 1960. bijeli je igrao mirno
10. Sg3 Lg6 11. Ld3 c5 12. 0-0 Te? 13.
Tel Dc7 14. Lg6: hg6é 15. e4 edd 16. cd4
Tac8 17, Lg5 De2 18. Lfé: Ddi: 19. Ted!:
Sf6é: 20. e5 i zbog slabog crnog pjesaka
na d5 pozicija bijelog je nesta bolja.

10, ... Sg4:] 11, fg4 Dh4+ 12. Kd2

Opasan napad bi postigao poslije 12.
Sg3 Le4 13. Tgl Dh2:+ 14. Se2

12, ... Le4 13. Tg] Sb6 14. c4

Ne ide 14. Del zbog 14.

15. Kd1 Le2+!.

14. ... Sc4:+ 15. Ke3 c5 16. dc5 Dh2:!
17. Kb3 Tic8 18. Del Tc5;

U sliénim pozicijama aktivnija stra-
na mora uvoditi u igru sve nove re-

Sc4+

gerve za nanoSenje »smrtonosnog«
udara protivni¢kom kralju.
19. Ka2

Bijeli je odlutio da protjera crnu
damu s aktivne pozicije pomodu Dg,
ali to nije i8lo odmah: 19. Dg3 Sa5-
20. Ka2 Te2+- i 21. ... Te2:.

19, ... Tac8
Doviati rezerve.
20. Dg3

287
 

 

 

 

 

 

 

To crni efektno obara ali obrane

i nije bilo.

 

20. ... SaS! 21. Lb2
U sluéaju prihvacanja zrtve dame

21. Dh2: slijedilo bi 21. ...
Lb2 Tb2:+! 23. Kb2: Te2+ itd.

Pirate. Fe2<222 FelisPek 23. Sel: Tcl;
24. Ld3

Opet ne ide 24, Dh2: zbog 24. ...

Lbit 25, Kal Sb3 mat.
24. ... Dg3: 25. Tz3: Tdl 26. Le3 Td3:
27, LaS: d4. Bijeli predaje.

BRONSTEJN?EUWE
(Ztirich 1953)

1. d4 Sf6 2. c4 e6 3, Sc3 Lhd 4. e3 c5
5. Ld3 d5 6. Sfi3 0-0 7. C-0 Sco 8.
a3 Le3: 9. bed ded 10, Le4; De7

Ova pozicija se susretala bezbroj
puta i nju su za salu nazvali »tabi-
jom«. Tako su u drevnom polaganom
Sahu nazivali pozicije od kojih se za-
pocinjaia igra da bi se dobilo na vre-
menu.

Borba za centar je izgleda zavrsila
u kKorist bijeloga. OdigravSi 9. ... dce4
erni je otvorio put protivniékom e-pje-
Saku. Strate$ki plan bijeloga je na-
predovanje e-pjesakom do «5 s tim da
se protjera skakaé s [6 i poslije Ld3
zapoéne napad na kraljevo krilo. Me-
dutim, kao Sta cemo vidjeti iz dalj-
njeg toka partije, crni ima dovoljno
Mmoguénosti da izjednaéi Sanse.

11. Ld3

Priprema e3?ed4,

288

Te2+ 22.

11, ... e5 12, Dce2 Te$ 13. e4

Poslije 13. Se5: Se5: 14. de5 De5: bi-
jeli ne wuspijeva da iskoristi svoju
pjeSaéku prednost u centru, npr. 15.
f3 Ld7 16. Tbl Le6 17. c4 Tad& 18. Tel
bS! 19. Lfl h4 20. e4 Sh5 i crni likvi-
dira protivni¢éke prijetnje.

13. ... ed4

Oslobada put e-pjeSaku. 1956. godine
u mectu SSSR?Jugoslavija u Beogradu
Matanovi¢ je predlozio za crnoga jed-
nostavan i logiéan nastavak 13. ... c4!
i dalje 14. Led: ed4 15. cd4 Sad 16.
Ld3 De2: 17. Le2: sa jednakom pozi-
cijom,

14. cd4 Lea!

TeSka greSka bi bila 14. ... cd4 zbog
15, e5.

15. De5:

Ako 15. e5 onda 15, ... Lf3: 16. efé

Sd4: 17. Lh7:+ Kh8 18. fg7+ Kg7: 19.
Lb2 Df4 sa dovoljnom protivigrom.

15, ... Sed: 16, Le4: Ted:

Borba za centar je zavrSena, Crni
kao i prijé odréava ravnotezu. Sada
sé igra prenosi na krila.

17. Sg5

Nije bilo dobro 17. d5 zbog 17. ..
Lf3: 1 Th4.

17. ... Te7 18 De2 g6 19. Se4 LE5 20
Sf6+ Kg7 21. Dd2! Kf6: 22. d5

4

 

Uy

Ze

4
YY

We

  

22, .., Td8! 23, Lb2+ Se5 24, f4 De
25, Khi Td5: 26. feS+ Ke6

Slabije bi bilo 26. ... Kg7 zhog
Dg35!.

27. DgS Kd7 28. Tacl

 

 

 

mer poslije 17. ...

 

Zasluzivalo je painju 28. a4 aktivi-
rajuci lovca po dijagonali a3?f8.

28. ... Db6 29. Lc3 Te8 30. Lb4 Tee:
41. Dh4 a5 32. Lel h5 33. Lf2 Da6 34.
Lg3 Te4 35. TE5:

U komentarima k partiji Bron&tejn
je pisao: »Ja sam ovu Zrtvu ponudio
intuitivno jer mi se Ginilo da ce bijeli
nmapad poslije 35. ef5 36. Tc7+
Ke8 37. Tc8+ biti vrlo jak, npr. 37.
... Kd7 38, Dd8+ Ke6 39. De8+ Kf6
40. Dh8+ Ke6 41. Te8+ Kd? 42. Td8+
Ke6 43. Dh6+ Te6 44. Delt+ Te5 45.
Tc8+ Kd7 46. Tc5..«

a5. ... Th4: 36. Td5:+ Ke6 37. Tcedl
Dc4 38. Td6+ Ke7 39. Td7+ Kf6 40.
Lh4:+ Dh4: 41. Tf1+ Kg5 i protivnici
su se sporazumjeli na remi.

TAJMANOV?SLIWA
(Moskva 1956)

1. d4 Sf6 2. c4 e6 3. Sc3 Lb4 4. ¢3 cS
5. Ld3 d5 6. S£3 0?0 7. O?0 Sc6 8. a3
Le3: 9. be3 dc4 10. Led: De7 11. Lb2

Za razliku od nastavka koji je pri-
mijenio bijeli u prethodnoj partiji, u
osnovi ovoga poteza le#i druga ideja:

- aktivirajuéi crnopoljnog lovca iskoris-

fiti slabost crnih polja u protivnitkom

- taboru.

ll. ... e3 12, Le2 Td8 13. De2 Lg4
14. de5 Se5: 15. c4

»Ozivljavas lovca.
15. ... Sf3:+ 16. gf3 Lh3 17. Tfdi

Donedavno se kao opasno smatralo
17. Tfel sa slijede¢im Khl, Tgl is kom-
biniranim nastupom na kraljevom kri-
lu. Pa ipak je u partiji Furman?Rov-
De6! 18. Khl Sg4!
19. ef! Td2!! 20. Dd2: Sf2:+ 21. Kel
Set: 22. fed Dg6? 23, Led! Dg4:+ crni
postigao remi,

17. ... Tdi:+ 18. Tdi: Td8
(vidi dijagram br. 593)
19. Toi!

Sada viSe ne ide gore navedena
kombinacija, jer poslije uzimanja da-
mom na d2 prijeti mat na d8. Evo za-
?io je bijeli 1zmijenio topove!

{9 Skola Sahovske igre

 

593

 

 

 

 

19. ... Dd7?

U namjeri da neutralizira pritisak
po g-liniji crni prevodi lovca na g6.
To je, medutim, vezano sa velikim
gubitkom vremena. Bolje je bilo 19.
... De6 da bi se na 20. Khi nastavilo
20. ... Lg4! 21. e4 Lh5S sa slijedecim
Lg6.

Na 19. ... De6 u partiji Kluger?
Ivkov, me% Jugoslavija?Madarska 1957.
slijedilo je 20. Lc3 Te8! 21. Khi Sg!
2. Tel Sh2:!! 23. Kh2: Dhé 24. Lg?:
Dh5! 25. e4 Te6 26. f4 Lg4+ 27. Kg2
Dh3+ 28. Kgl Le2: 29. £3 Dg3+ i bijeli
je predao.

20. Khi Lf5 21. e4 Lg6 22. Dc3! Se8

Priprema 22. ... £6 sa slijedecim SeS
?ci--<6.

23. De5! Dd2?

Ovaj »aktivnize potez bijeli krasno
obara. Jaéi otpor je mogao crni orga-
nizirati nastavijajuci 23. ... b6.

24, Tal Da

Tek sada je crni primijetio da na
24. ... De2: bijeli ne uzima na d8 ?
25. Td8: zbog 25. ... Dfl mat, nego igra
25, Def:+!! Sg7: 26. Td8:+ Se8 27. Ted:
mat.

25. Td7! Ta8 26. Ke2 b6 27, Dd5 Dad
28. Ldi, Crni predaje.

U nizu varijanata Primljenog dami-
nog gambita, Caro-Kanna i Nimcovi-
éeve indijke stvara se izolirani pje-
Sak.

Izolirani pjeSak na d4 uz pomoé otvo-
rene e-linije esto osigurava skakacu
povoljnu bazu na e3 i samim tim pot-

289
 

 

 

 

pomaze uspjeh bijelog napada na kra-
ljevom krilu.

NAJDORF?KOTOV
(Mar del Plata 1957)

1. d4 SEG 2, c4 e6 3. Sc3 Lh4 4, 3
0?O 5. SE d5 6. Ld3 c5 7. OO dc4

Najtaénije! Na 7. ... Sbd7 moze sli-
jediti 8. a3! dc4 9. ab4 cd4 10. Lh7:+!
Sh7: 11. Dd4: i poslije e3?~<4 bijeli
ima jak pritisak na daminom krilu.
Takoder poslije 8. ... Lce3: 9. bce3 dce4
10. Le4: De? 11. De2 e5 12. e4! b6 13.
Lg5 pozicija bijelog zasluzuje da joj
se da prednost. Na 8... cd4 jako je
9. Sd5:! ed5 10. ab4 dc4 il. Let: Sbé
12, Lb3 de3 13. Le3: i crni ima te?ku
poziciju, Furman?Gipslis, 25. prv.
SSSR, Riga 1958.

8. Led: Sbd7 9. De2

: Moguce su takoder i slijedecée vari-
jante:

1) 9. Dd3 a6 10. a4 bé 11. Sa2 b5!
12. ab5 ab5 13. Lb5: Lb7 14. b3 cd4 15.
Lb2 Ld6 16. Dd4: Sc5 17. Lce4 Db8 18.
Scl Sce4! s inicijativom crnoga, Fur-
man?Gipslis, Tallin 1959.

2) 9. Db3 b6 10. Tdi Lb7 11. Sb5?!
(bolje 11. Le2) 11. ... Db8 12. h3 a6
13. Sc3 b5 14. Le2 LaS i crni je uspjes-
no prebrodio teSkoée, Uusi?Gipslis,
Moskva 1959.

3) 9. Ld3 cd4 10. ed4 a6 11. Se5 Sed:
(ova izmjena ne olakSava crnu pozi-
ciju_jer pjeSak na e5 spustava njegovu
igru) 12. de5 Sd7 13. Tel Sc5 14. Te3!
26 15. Se4! Se4: 16. Te4: Le? 17, Lhé
Te8 18. Df3 Ld7 19. Tg4! Leé 20. Dg3
LF8 21. Lf&: Kf8: 22. h4! s opasnim
napadom bijeloga, Gligorié?Tolu?, Le-
njingrad 1957.

4) 9. a3 cd4! 10. ed4 Le3: 11. bc3 De7
i dalje:

a) 12. Dd3 e5 13. deS Se5: 14. Se5: Ded:
sa jednakom igrom, Vistaneckis?
Furman, 1953.

b) 12. Db3 bé 13. Tel Lb7 14. Le2
Tac8 sa povoljnom igrom crnoga, Klu-
ger?Furiman, BukureSt 1954,

c) 12. De2 Sb6 13. Ld3 Sbd5! (Opas-
no je prihvatiti Zrivu pjesaka 13. ...

290

Dc3: 14. Lgi Sbd5 15, Tfcl s velikom
razvojnom prednoscu bijeloga) 14. c4
Sf4 15. De3 Sd3: 16, Dd3: b6 s jedna-
Kim Sansama.

9. ... a6

Na 9. ... b6 jako je 10. d5! Lce3: 11
de6! Sei 12, be3! Sf3:4+ 13. Df3: Le
14, Le6: fe6 15. e4 i poslije Lg5 i Tad
bijeli je postigao pozicionu prednos
u centru, Gligorié?Unzicker, Moskva
1956.

10, a4! Sb6 11. Lb3 cd4

Prijetilo je 12. Sa2.

12. ed4 LdT

Zasluzivalo je patnju 12. ... Sbd5

13. Tdi Tc8 14. Td3! Sbd5 15. Sd5
Sd5:

Relativne je bolje bile 15. ... ed5

16, De4! Lc6 17. Se5 Sf6 18. Dh4

Poslije ove greSke crni gubi. Tr
balo je prebaciti lovca na kraljev:
krilo putem 18. .,. Le4.

19. Lg5 Le? 20. Th3 Te?

Ne ide naravno 20. ... h6 zbog 2i
Lhé:!. S potezom u partiji crni nud
zrtvu pjeSaka racunajuci da ée se pi
slije 21. Lf6: Lié: 22, Dh7:+ K£8 tempo
napada smanjiti.

 

 
  

     
 

 

 

 
 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

awe
a fy ey ry
w "Y e " ype
40 aa
9 man oi
Ag 8B u
Bom me wn
hen hg
im og 7 S|
21, Ldlt

Lovac se upucuje na h5 da bi wz
uéeScée u napadu na tatku £7.

21. ... Da5 22, Lh5 Ted8

Ne-ide 22. ... Sh5: zbog 23. Dh5:
prijetnjama Dh7:+ i Df?:+.

23. LE7:+ KS 24. Lhé!

Zavr$ni napad provodi bijeli u
likom stilu.

 

  

    

24, ... SeB

Prijetilo je 25. Lg?:+1.

25, Df4!

Stvara novu prijetnju 26. Lg7:+!
Se7: 27. Sg6+! hg6 28, Th8 mat.
| 25. ... Lk6 26, Lge?:+! Ke7 27. Le?:
gi: 28. Th7:! i crni predaje.

TAJMANOV?SPASKI
(Tbilisi 1959)

Crni je u otvorenju utinio niz po-
yicionih greSaka. Isprva je on protiv-
niku prepustio lovyaéki par bez do-
yoljne kompenzacije a zatim je izgu-
bio bitku i u centru.

1. d4 Sf 2. c4 6 3. Sc3 Lb4 4. ?3 c5
5. Ld3 d5 6. SE&3 0-0 7. O-D def 8
Led: b6

S namjerom da poslije 9. ... La6é
izmijeni bijelopoljnog lovea ili da vrsi
pritisak na centar razvivSi ga na b7.

9. a3 ?

GeScée igraju 9. De2. U partiji Polu-
gajevski?Petrosjan, Lenjingrad 1960.
erni je poslije 9. ... Lb7 10. Tdl uci-
io pouénu greSku odigravSi 10. :
Shd7 (trebaio je prethodno izmijeniti
fe d4 ? 10. ... cd4). Dalje je slije-
dilo: 11. d5! Le3: 12. de6 LaS 13. ed7
p D7 14. e4! Sd7: 15, Sg5 Tad& 16.
17:4! s edluéujuéom prednoscu_ bi-
m jeloga.

Riviere - LCS:
Trebalo je igrati 9. ... cd4 10. ed4
Le?!.

10. be3 Lb7 il. Tel
Bijeli priprema e3?c4.
» ii. ... Sbd7 12. Ld3 Le4

. Ry
595 la

 

    

   
 

a

WL
a4
ce

 

Novi propust. Kao Sto ukazuje Taj-
manov u svojim komentarima, poslije
12. ... Se4 13. Lb2 Dc7 bijeli se mora
ozbiljno potruditi da bi svoj centar
doveo u pokret.

13. Lf!

Izmjena lovaca bi
obranu crnoga.

13. ... De7 14. Sd2 Lg6 15. Lb2 Se4
16, £3! Sd2: 17. Dd2: e5 18. e4 Tfd8
19. Df2 £6 20. a4

Signal za napad na daminom krilu.

20. ... Lf7 21. d5!

Bijeli blokira centar da bi zatim
vodio kombinirani nastup na dva krila.

21. ... S£8 22. c4 Sg6 23. Ta3 Lef 24.
a5! Tab8 25. ab6 ab6 26. Teal

Zavladava otvorenom linijom.

26. ... Ld? 27. h4 Dd6 28. g3 TE8 29.
h5S Sh8 30. Ta7 ?

To nam je veé poznati natin pro-
dora.

30, ... S£7 31. Lel h6é 32. T1a3 Szg5 33.
Lg2 Sf7

Crni je prinuden da se pridrzava pa-
sivne taktike.

34, Le3 Tid? 35. Tb3 Le8 36. Da2 Lil7
37, Kh2 Sg5 38. Db2 b5

Ovaj o¢ajnitki pokuSaj da se izbavi
iz »Zeljeznog zagrijaja« protivnika ne
spasava.

39, cb5 c4 40. Th4 Tdc& 41. b6 3 42.
Db3 c2 43. Te4 Thé: 44. Te8:+ Le8: 45.
De2: Ths

Bez obzira na izmjene pozicija crnog
kao i prije ostaje teskom. Branjeni
slobodni pjeSak vise i aktivna pozici-
ja teSkih figura osiguravaju bijelom
brzu pobjedu.

46. Lg5:! hgS 47. De6 Dd8 48, d6 Le6
49. Te7 LET 50. De? Tc8 51. Té7:! Te7:
52, de? Da 53. Td7. Crni predaje.

samo olakSala

RESHEVSK Y?NAIDORF

(Dallas 1957)

U_ dvyosjekloj varijanti bijeli je po-
stigao pjeSatku prednost na daminom
krilu ali je protivniku ustupio centar
U sredignjici je uspio zavladati inici-
jativom i kombiniranim napadem ma

291
 

 

 

dva krila odlutiti partiju u svoju ko
rist.
1. d4 Sf6 2. c4 ?6 3. Sc3 Lb4 4. 3

Qvaj nastavak Akibe Rubinsteina je
jedan od najéeS¢ih u Nimcovigevoj
indijci. Bijeli zatvara svojeg daminog
lovea ali zato uévré¢uje pjeSaka d4 i
omemunu brzi razvoj figura kraljevog

Tila,

Rijetko se susreée svojevremeno po-
pularno 4. Dc2. Poslije 4. ... 5 5. dc5
0?O! 6. a3 Led: 7. Sf3 Sc6 8. b4 Le7
9. e3 b6 10. Lb2 Lb7 11. Ld3 Tc8 12.
0?O hé 13. Tfd1 a5! bijeli ne mote ra-
cunati na prednost u otverenju, Naj-
dorf?Reshevsky, meé 1952,

Na 4. Lg5 mogude je 4. ... c5 5. d5
bS!l 6. e4 (u sluéaju 6. deé fe6 7. cb5
dS jaki centar kompénzira gubitak
pjeSaka) 6. ... h6 7. Lf6: Dfé: 8. Tcl
0?0 9. cb5 ed5! 10, Dd5: Db6! 11. Le4
Lb7 s inicijativom crnoga, Steiner?
Unzicker, Stockholm 1952.

4. ... 03 5. Se2 cd4 6. ed4 d5 7. c8!
Se4

Najenergitniji odgovor na posljednji
potez bijeloga. U partiji Polugajevski?
Spaski, 26. prv. SSSR, crni je odigrao
7. ... Sc6, ali je poslije 8. a3 Lad 9.
b4 Le7 10. g3 5 11. Lg2 bijeli postigao
bolju poziciju.

8. Ld2! Sd2:

NeSto bolju kona¢nicu postigao je
Polugajevski kao bijeli u partiji s
Tajmanovom, 26. prv. SSSR poslije 8.
... Sc6 9. Sed: ded 10. Lb4: Sb4: 11.
Sc3 Dd4: 12. Dd4: Sc2+ 13. Kd2 Sd4:
14. Sed:

9. Dd2: b6

Poku&aj da se odmah potkopa pje?ak
¢5 zavrsava neuspjehom. Bolje je bilo
9... 0-0.

10. a3 Le3: 11. Sc3: be5 12. deS a5 13.
Lb5+ Ld7 14. 0?0 0?0

Kao Sto ukazuje Averbah, pravilnije
je bilo 14. ... a4 15. Dd4 LbS: 16. Dg7:
Lfl; 17, Dh8:+ Ke7 18. Dd8:+ Kd: 19.
Kfl: Kd7 i Sanse crnoga nisu lodije.

15. b4 Lb5:

Inace su poslije 15. ... Sc6 16. Lc6:
Le6: 17. b5 slobodni bijeli pje8aci kraj-
nje opasni,

292

16. Sb5: Sa6 17. Sd6 Dd7 18. £4! Tab&
19. £5! efS 20. Tabi ab4 21. ab4 Kh8
22, Dc3

?Prijeti 23. b5.

22,.... Sc7 23. Sf5: Se6 24. Sd6 £6
25. Dh3 Tfd8 26. Tfel Sd4

596

 

 

27, Te8+! De8: 28. Se8: Te8: 29. b5
Sb5: 30. Dd7 Sc3 31. Th8: Tb8: 32. cé
Se4 33. h4. Crni predaje.

POLUGAJEVSKI?HERING

(Marijanske Laznje 1959)

1. d4 Sf6 2. cA ?6 3. Sc3 Lb4 4. 3
0-0 5. Sge2

Smisao ovog Rubinsteinovog poteza
jest da poslije 6. a3 Le3:+ ne dozvoli
udvajanje pjegaka.

5. ... d5 6, a3 Le7

Crni ne Zeli protivniku prepustiti
lovaéki par. Odstupanje lovca ne treba
ocjenjivati kao bitni gubitak vremen:
Jer bijeli lovac na cl, koji se nalazi
iza svojih pjeSaka, zauzima pasivoii
poziciju.

7. cd§ ed5 8. S&4

Pocéetak interesantnog strateSkog pl
na. Skakaé vr&i pritisak na pjegaka d
Poslije f£2?f£3 bijeli se sprema da poen
krilni napad sa g2?g4 ili da prodre
centru putem e3?e4.

U partiji Lutikov?Talj, 26. prv. S!
bijeli je najprije fijanketirao s

 

  

 

£3 5! 13. Sa4 Saé 14. g4.

8. ... c6 9. 1d3 a5! 10. O?0 Sab |
Tbl Sc7 12. b4 ab4 13. ab4 Se6

;

 

 

U delji da istisne skaka¢a £4 sa pozi-
cije koju je zauzeo.

14. Sfe2 Ld6 15. £3 Dc7

Izaziva novo oslabljenje kraljevog
krila.

16. h3 De7 17, Ld2! Sg5

Opasno je bilo prihvatiti Zrtvu pje-
Saka: 17. ... Lb4: 18. Tb4:! Db4: 19.
Sd5:.

18. Del Lc7

(vidi dijagram br. 597)

Odluéujuca greska. Trebalo je poja-
éati kontrolu u centru pomo¢u 18. ...
Tes.

19. 24! de4 20. fed Sge4:

Manje zlo je bilo 20. ... Se6,

21. Se4: Se4: 22, Sc3 £5

Nije niSta davao pokugaj da se »za-
muti voda« pomo¢u 22. ... Ddé 23. De4:

 

Dh2+ 24. Kf£2 Lg3+ 25, Kf3 £5 26. Df4!
(Polugajevski).

23. Se4: fed 24. Le4+ Kh8

Ako 24. ... Le6 onda 25. De4: sa sli-
jededim Tfel.

25. De4:! Ld6 26, Tf8:+ D£8: 27. Tfl
De7 28. De7: Le7: 29. Tel. Crni predaje.

RAGOZINOVA OBRANA

Qsnovna pozicija Ragozinove obrane
nastaje nakon poteza 1. d4 d5 2. c4 6
3. Sf3 Sf6 4. Sc3 Lb4.

StrateSki cilj crnoga je da ostvari
napredovanje e6?e5 otvarajuci dijago-
nalu svojem bijelopoljnom lovcu. Crni,
medutim, obi¢éno mora prebroditi ve-
like teSkoée.

KERES?LIPNICKI
(Moskva 1951)

1. d4 Sf6 2. c4 e6 3. Sc3 Lb4 4. 3
(0 5. Ld3 d5 6. Sf3 Sc6 7. O?0 hé

U glavnoj varijanti poslije 7. ... de4
i. Leé: Lelé 9. Lb5 e5! 10. Le6é: ed4 11.
ed4 be6 bijeli moZe nastaviti 12. Lg5.
Cilj 7. poteza crnog jest da ne dozvoli
feprijatno vezivanje.

8. h3 ded 9. Ld4: Ld6 10. e4 ¢5 L1.
Le3 a6 12. Tel

Trebalo je igrati 12. a4!.

12. ... Ld7 13, De2

U ovoj partiji dobro se vide teSko¢e
varijante. Crnom nije lako da zadrZi
svoje pozicije u centru. Poslije odgo-

varajuce pripreme bijeli prijeti da uz-
me dva puta na e5 i zatim da odigra
f2f4.

13. ... Te8 14. a3 ed4 15. Sd4; Se5 16.
Lf! Sg6 17. Tad1 De7 18. 23!

Zbog prijetnje Lg2 i f2?f4 crni je
prisiljen da pristane na komplikacije.

18. ... Sed: 19. Lel £5

he mht
598 Gigs

 

  

hy Ge, i as ws
Bm oy A
A) eo Ye

g

 

   

Wa

4

  

 

 

 

 

20. Lg2

Poslije 20, £3 Lg3: 21. fe4 Lel: 22. Tel:
bijeli bi doduSe dobio dvije lake fi-

293
 

 

gure za topa ali bi njegovo kraljevo

krilo bilo ozbiljno oslabljeno.

20. ... Se5 21. Sf5: Lf5: 22. Se4: S£7!

Prijetilo je 23. Db3+.

23. Db3 Tab8 24. Ld2 De6 25. Deé:

Teé: 26. Sd6é: cdé

Ako 26. ... Td6: onda 27. Lf4!.

27. Ld5! Tel:+ 28. Tel: Kf8 29. Tel
Sd8 30. Tc7 Le6 31. Le6: Se6: 32. Td7
Sg5 33. Led: hg5 34. Td6: Tc8 i za ne-

koliko- poteza crni je predao.

DAMINA INDIJKA

UHLMANN?SMISLOV

(Moskva 1956)
1. d4 Sf6 2. c4 e6 3. Sf

Poslije ovog poteza crni moze isko-
ristiti privremeno odustajanje bijeloga
od borbe za tacku ¢e4 i fijanketirati
bijelopoljnog lovca.

3. ... b6 4. 23

S namjerom da se suprotstavi pri-
tisku crnoga po dijagonali a8?hl.

4. ... Lab

OStroumna Nimcoviteva ideja. Posh-
je 5. Da4 Le7 6, Lg2 0-0 7. 0-0 c6 8.
Sc3_ d5 9, Se5 De8! 10. Tel b5! crni
postiZe rayvnopravnu igru, Fridstejn?
Cerepkov, Riga 1952.

Osnovne varijante Damine indijke
nastaju poslije 4. ... Lb7 5. Lg2 Le7
6. 0 0-2.

7. Sc3 Set 8 De2 Sc3: 9. Dc3:
(ne ide 9. Sg5 zbog 9. ... Se2:+!) 9.
... £5 10. 63 Lf6 11, Lb2 dé 12. Tad1
De7 13. Sel. Tako se nastavila 21. par-
tija meta za prvenstvo svijeta Botvi-
nik?Talj, Moskva 1960. koja je ubrzo
zavrsila remi. Umjesto 10. b3 vise paz-
nje zasluguje 10. d5 Sa6 11. de6 deé
12, Sg5!.

7, d5i? (interesantan ali slabo istra-
Zen nastavak) 7. ... ed5 & Sd4 cél 9.
cd5 ?Sd5: 10. Ld5: cd5 11. Sc3 Se6 12.
Sd5: Sd4: 13. Se7:+ De7: 14. Dd4: sa
priblizno jednakom igrom (Euweova
analiza).

5. ba! d5 6. Le? Lb4+ 7, Sfd2

Bolje je 7. Ld2.

7. ess C5! 8. de5 Led: 9. Lb2 0O?O 10,
O?O ScH 11. Sc3 Te8 12, cd5

Ovom izmjenom bijeli samo »tjera
vodu na mlin protivnika«. Otvaranje
e-linije je korisno za crnoga.

294

12, ... ed5 13. Sad Sd4 14, Sc3
Nije i8lo 14. Tel zbog 14. ... Sc2!.
14. ... De7 15. Tel

mttrae |
mo @iks

? We y Dy
3 Y

a ak
Leer el eres
Pia Ye
AG AAR CE

A ee

15. ... Se2! 16. Tf

Bijeli gubi kvalitetu poslije écga gubi
i partiju. Osnovna varijanta kombina
cije crnoga mnastaje poslije 16.-Dc?
nasto je Smislov pripremio 16. .
Lf2:+! 17. Kf2: Sg4+ 18. Kf3 Df6+!
19. Kg4: Tc4+! 20. be4 Le8+ sa nei
bjeinim matom. Na 18 Kgl slijedil
bi naravno 18. ... De3-+ 19% Khi §
26. Kgl Sh3+ 21. Khi Dgt+! 22,
Sf2 mat.

16, ... Sal: 17. Dal: Tid8 18, Lf3 Lai
Bijeli predaje.

    
    
    

     

 

599

 

 

SAS.

 

 

 

 
 
   

Ig

GELLER?KRAMER
(Helsinki 1952)

Bijeli je pomoéu originalnih maz
vara postigao izvjesnu prednost u ©
tru. Poslije protivmikove greske |
... ?5?) njegova poziciona prednost |
postala joS osjetljivija. Geller je oftr:
umnom zrivom pjeSaka stvorio opa
prijetnje i postigao pobjedu.

1. d4 Sf6 2. c4 e6 3. SB bé 4. Sc3

| Lb7 5. e3 Lb4 6. Ld3 Set 7. 0-0! Le3:

|

 

s je prihvatiti ponudenu @rtvu
Behvas 7, Pt Sc3: 8. be3 Le3: 9. Tbl
: 10, La3 d6 11. cS! 0-0 12, cd6 cd6
13. e4 itd.

8, bc3 G?O 9. Sel £5 10. £3 Si
Bolje je 10. ... Sd6 da bi se Zatim
?poslije La6é napalo na slabog pjefaka
cd.

11. a4 Sc6 12. Ta2 Sad
; Trebalo je razmisliti o uévrééenju
7
i

oan

¥

centra i odigrati 12. ... Se7 sa slije-
decim d6 i c5.
13. Taf2 De? 14, De2 d6 15. e4 fed
Fis. fe4 e5?
Ne samo da oslabljuje tatke d5i £5
nego jos i dozvoljava neugodno vezi-
a Trebalo je prije svega_oslabiti
prilisak bijelih topova po f-liniji ma-
stavkom 16,... Sd7

 

 

17. LgS Leé 18. Sc2 La7 19. Se3
20, oS! be5 21. d3! c4 22, Led: Sot: 23.
Ded: c5 24. Dab Le8 25, De6 Ld7 26.
DcT Tic8 27. L&6: gt6 28. SfS! Tc7: 29.
SeT:-+ K?7 30, Sf5 Lf: 31. TH: Kg7 32.
Tf6: Tal 33. Tes! Tb8 34. h4 h5 35. TES
Tb3 36. Tg5-+ Kh7 37. Th5:+ Kg? 38.
Te5+ Kh7 39. Tge6 1 bijeli je uskoro
dobio.

KATALONSKA PARTHJA

U nize navedenoj partiji protivnici
su odigrali otvorenje koje nosi ime
Katalonka. To je otvorenje svojevrsna
sinteza Retijevke i Daminog gambita.
Biieli razvija svojeg bijelopoljneg lov-
ca na g2 i vréi pritisak na centar ote-
Favajuci razvoj loveu na cB. U posljed-
pie vrijeme su za crnog nadeni sigurni
sistemi obrane koji neutraliziraju int
eljativu bijeloga i Katalonka se u tur-
nirskoj praksi susre¢ée sve rjede. U
slijededoj partiji. Aljehin je Ertvovao
eentralnog pjeSaka i zahvatio kontrolu
nad vainom dijagonalom hl?a8.

ALJEHIN?JUNGE

(1942)

1. d4 d5 2. c4 e6 3. SE3 Si6 4. g3 dc4
5, Dad+ Sbd7

Ozbiljnu pagnju zasiuzuje 5. ... Ld?
sa slijededim Le6, poslije ?ega bijeli
tetko moze ratunati na prednost.

6. Lg2 a6 7. Ded: b5 8. De6 Th8 9.
0?0 Lb7 10. De2 c5 11. a4! Lf3:

Crni prihvaéa Zrtvu pjetaka ali pre
pugta protivniku kontrolu nad dijago-
nalom koja ima divotnu vaznost. Do-
duge i poslije 11. ... b4 12. Tdl bijeli
zadrzava pozicionu prednost.

12. LE3: cd4 13. ab5 ab5 14. Tdl Db6
15, Sd2 e5 16. Sb3 Sc5

Bolje je bilo 16. ... Le7 iako je i

u tom sluéaju poslije 17. ¢3 de3 18.
Le3: De6 19. Sa5! inicijativa na strani
bijeloga.

17, Sc5: Led:

 

295
 

18. Ta6!!

Izvapredna Zrtva odvlatenja!

18. ... Da6: 19. Dc5: De6 20. Le6+
Sd7 21. Ld7:+

Lovac je ispunio svoju misiju.

21. ... Kd7: 22, Da7+ Ke6 23, Ld2!
Tac8 24, e4! Db3 25. Tal!

Ove tihe poteze je bijeli morao pred-
vidjeti kod svog 18. poteza,

25. ... b4 26. Ta6+ Kb5 27. Ta5+
ae 28. De5+ Kd7 29, Ta7+. Crni pre-
aje.

 

Jedna od najsigurnijih obrana u Ka-

talonki je sistem Makagonova. Evo
Osnovne varijante: 1. d4 Sf6 2, c& e6
3. 23 d5 4. Lg2 Le7 5. Sf 0-0 6, 0-0
Sbd7 7. Dc2 c6! 8. Sbd? b6 9. e4 Lb7
10. e5 ?Se8 11. b3 Tc8 12. Lb2 c5!,
j U slijedecoj je partiji crni primijenio
ideju. Makagonova ne razvijajuci ska-
kata sa b8. Smisao ovoga je da vrii
Pritisak na pjeSaka d4 ne zatvarajuci
skakatem damu. Medutim, bijeli je
értvom centralnog pjeSaka postigao
pozicionu prednost.

PETROSJAN?HASIN

(Kijev 1957)

1. S3 Si6 2. c4 e6 3. 23 d5 4. Lg2 Le7
5. 0?0 0?0 6. d4 c6 7, Sc3 b6 8. Se5!
Lb7 9, e4!

Bijeli Je vrlo energiéno iskoristio
protivnikovu pasivnu igru.

296

9%... def

Nije bolje ni 9. ... de4, jer poslije
10, Se4: Se4: 11. Le4: bijeli ima jaki
Pritisak na pje%aka cé6,

10. Sc4: La6 11. b3 b5 12. Se5 b4 13.

Se2 Le2: 14, De2: Dd4: 15, Lb2 Db6 16.

Taci

Nije se teSko uvjeriti da je bijeli po-
stigao vise nego dovoljnu kompenza
ciju. Njegove snage su u punom za.
mahu au protivniékom taboru se stvo
rilo mnogo slabo¢a.

16. ... Td8 17, D£3! Da6 18. Thel Ta2

Da _bi se istisnuo skakaé sa aktivne
pozicije na e5.

19. Sc4 Td8 20. L£1 Dc8 21. SeS!

Prijeti 22. Scé:,

21. ... 5

Zeli da se oslobodi, ali je vec pre
kasno..,

 

22, Sf7:! K£7: 23. e5 De6

Na 23. ... Sbd7 dobiva 24. Lcd!
25. Le6:-+.

24, Dfd g5

O?ajnitki pokusaj da se spasi,
pomaze. Ako 24. .,, Dc7 onda 25. |

25. Dg5: Tg8 26. D£4 Tg4 27. De3
28. Dd3 Tel: 29, ef6! TE:-;-

U sluéaju 29. ... De4 pokaza
nerazvijenost crnog daminog k
varijanti: 30. Tel: Dd3: 31. Ld3:
32. Lf6: i 33. Led

30. Tél: LfB 31. Tal 5 32. Dh7:+
33. f4. Crni predaje.

 

 

 

  

KRALJEVA INDIJKA

Kraljeva indijka obiluje neo¢ekiva-
nim takti¢ékim moguénostima. Zbog
loga se to otvorenje esto susrece u
Suvremenoj turnirskoj praksi. Velike
vasluge u razradi pojedinih sistema
Kraljeve indijke imaju sovjetski Sahisti
Geller, Boleslavski, BronStejn, Kon-
siantinopoljski i drugi.

RESHEVSKY?BRONSTEJIN
(Ziirich 1953)

1. d4 S£6 2. 4 g6 3. g3 Lg7 4. Lg2 0-0
§. Sc3 6 6. SE3 Sbd7 7. 0-9 5 8. ef Te8

Zasluzuje paznju slabo istrazeno 8.
... ©6 9, h3 Da5 sa prijetnjom 10. ...
ed4 11. Sd4: Sb6!. Smisao ranog ispada
damom jest da se oteZa obrana pjeSaka
e4. U partiji Kotov?Talj, 25. prv. SSSR,
sliiedilo je dalje 10. Tel! Te8 11. a3 ed4
12. Sd4: Se5 13. Lfl a6! 14. Ld2? Dbé
15. Le} cS sa ravnopraynom igrom cr-
Hoga.

9. h3 ed4 10. Sd4: Sc5 11. Tel a5

Crni je otvorio lovéevu dijagonalu.
Pritom skakati i top ni§ane na pjeSaka
 @. Pozicija crnog skakaéa na c5 je
uevrécena potezom a5, koji je tipiéan
m Kraljevu indijku. Bijele figure za-
urimaju jake pozicije u centru i po-
slije Tadl poéet ée opsadu pjeSaka dé.

12. Dc2 c6 13. Led Sfd7 14. Tad1 a4
15. Sde2

Trebalo je igrati 15. f4, pa ako 15....
IieS onda 16. Lf2. Bijelome je teSko
Oetvariti prodor u centru, no crnome
?i wduzeta uporigta u centru, Sto je
vilo vaino. Zamisao bijeloga da odmah
mavoji pjeSaka dé je, kao Sto se éesto
Hefeva u ovoj varijanti, neostvariva.

5. ... Da5! 16. Lfl
Na 16. Tdé; slijedilo bi 16. ... SeS!.
16, ... Se5 17. Sd4

Manevar skakaca se pokazao kao gu-
hitnk vrémena.

I7, ... a3!

 

Karakteristi¢an potez ¢ijj je cilj da
poveéa radijus djelovanja crnopoljnog
lovea, da fiksira bijelog pjeSaka na a2
i da osigura polje b4 za svoje figure.

18. f4 Sed7 19. b3 Sa6 20. Lf2 Sdc5
21. Te3 Sb4 22. De2 Ld7 23. e5?!

Preuranjeni pjeSatki prodor koji ela-
stiéni bijeli centar pretvara u nepo-
kretan. Zasluzivalo je pa%nju 23. g4 sa
slijedecim Lhd4.

23. ... de3 24. fe5 Tad8 25. 24 Se6!
26. Lh4 Sd4:

Bijeli skaka¢é na d4 je zauzimao vrlo
jak polozaj.

27, Td4: Ded

Da se oteZa prevodenje bijelog ska-
kaéa na e4.

28. Tde4 Lh6é 29. Khl Le6é!

Izvanredan obrambeni potez. Poslije
29, ... Le3: 30. Te3:! prijetnja 31. Se4
bi bila vrlo opasna.

 

_ 2 eee
64 ay i.

 

TS ws
sma

a Bes

re,

Ae

 

      
 

 

 

 

297
 

 

 

 

 

 

30. 25

Bijeli Zeli da poslije Tf4 i Se4 ostvari
korisno pregrupiranje snaga. Ali njegov
potez ima loge strane: ogranitava ak-
tivnost lovca na h4, a bijelopoljni crni
lovac dobiva vaZno uporiste ? tatku f5.

30. ... Lg? 31. Ti4 Lf 32. Se4

Ovim potezom je, kao Sto je primije-
tio u komentarima k partiji BronStejn,
Reshevsky postavio »davolsku« zamku,

32. ... Ledit

Likvidira opasnog skakata, poslije
éega u poziciji bijeloga dolaze do izra-
Zaja slaboce e- i g-pjedaka. Otito je
Reshevsky ratumao samo na 32. ...
De5:, poslije ¢ega je moglo slijediti:
33. TES: gf5 34. Sf6t+ Lfé: 36, gf6!! De3:
36, De2+.

33, Tfed: Saé 34, e6

Posijednja moguénost da se oslabodi
izoliranog e-pjeSaka, kojemu je crni
prijetio blukadom sa Sa6?c7?<6.

34. ... fe6 35, Teé: Ti8 36. Te7 Ld4
37. T3e6 Df5 38. Te8 Sc5 39. Td3: Seé6;
40. T#8:+ Kf8: 41. Lg3

Bijeli se ne Zeli pomiriti sa pasivnom
pozicijom lovea na a4.

41. ... Dg5: 42. Deé: Dg3: 43. De8+
Ke7 44, Dg4

Brzo je gubilo 44. Db7:+ Kd8 45.
Da8+ Kc7 46. Da5+ Lb6.

4, ... Ded

Bijelome je tesko da brani crna
polja.

45. Kg2 Db2+ 46, De2 Kdé 47, K&S
Le5 48. Ke4 Ddd+ 49. Kf3 Df6é+ 50.
Kg2 Ke7 51. Df3 Db2+ 52. De2 Dd4 53.
KS bhS 54. Kg2 25 35. Kg3 Di4+ 56.
Ke? g4 57. hg4 hed 58. Khi Kb6 59. Kez
Ke7 60. Khil Ldé 61. Kgl Kb6 62, Dg2
Le5+ 63. Khi Dhé+ 64. Dh2 De3 65. b4
Ld4, Bijeli predaje.

PokuSaj bijeloga da osvoji pjeSaka
na d6 zavrsio je neuspjehom. Jedna od
osobina glavne varijante sastoji se u
tom, da je naoke slabi pieSak na dé
u stvari izvanredno »vitalan«. Evo jo$
jednog pouténog primjera:

1, d4 Sf6 2. c4 g6 3. Sc3 Le? 4, 23
0?0 5. Lz2 dé 6. Sf3 Sbd7 7. 0-0 65

298

8. c4 ed4 9. Sd4: Sc5 10, £3 a5 11. Le3
a4 12, Tf2 c6 13. Sc2 De? 14. Td2 Sfd7
(crni uspijeva da d-pjeéaka zaktiti po-
srednim putem. Na 15. Td6: slijedi 15.

» a3i) 15. Tel Led! 16. Lf2 (ne 16. f4
goog: 16:..... Lc3? i 17. ...)Seole......
Te8 17. Se3 Sf8 18. Se2 Dc7 19. Tbi a3
i bijeli na kraju nije uspio uzeti Zelje-
nog pjesaka, Averbah?Gligori¢, Ziirich
1953.

*

U slijedecoj partiji bijeli je sprijecio
oslobadajucéa podrivanja crnih pjesaka
u centru i na daminom krilu i postigao
pozicionu prednost.

FURMAN?BERTOK.
(Lenjingrad 1957)

1. d4 Sf6 2. c4 g6 3. g3 Le? 4. Le2 0?(
5. Sc3 d6 6. Sf3 c5 7, d5

Kao Sto je pokazala praksa poslij,
7. 0-0 Sc6 8. dc5 dc5 hijeli ne postize
prednost. Ako 9. Le3 Da5 10. Da4 Da4
11. Sa4: b6 onda je pogreSno 12. Se5?
zbog 12. ... Se5: 13. Lag: Ld7! sa dvoj
nim udarom.

Sada se dijagonala bijelog bijelopolj
nog lovca skratila a u to vrijeme si
aktivnost lovca na g7 povedcala.

7. ... Sa6 8. 0?0 Th8 9, Lf4

Otezava potez e7?eé.

9.... Sc7 10. ad
. Spreéava napredovanje b7?b3, koj
je crni pripremio.

10. ... a6

Zasluzivalo je paznju 10. ... b6 i tel
onda aé.

1]. a5! b5 12. ab6é Thé: 13. Sa4! Th8

Naoko aktivno 13. ... Tb4 odbija!
se sa 14. Ld2 i ako 14. .., Ted: ond
15, Sb6 Te4 16. Sg5 Te5 17. Le4 s prev
noséu bijeloga.

i4. Ta3
Sada se potinje kristalizirati
bijeloga, On se sprema da odig
b3 i neutralizira pritisak protivnika
b-liniji da zahvati imicijativu napre
vanjem centralnog e-pjesaka,

I4, ... Ld7 15. b3 De® 16. Sei

 
 
 

  

 

 

 

Logitnije je 16. Tel. Potez bijeloga
je uperen protiv Db7.

16, ... DbT

Crni ne primjecuje takticki ispad,

 

 
     
      

ea

 

Eg?
?si
2 9
?LY

ts yypay

 

 

 

17. Sc5: Db4?

Na ovaj protivudar je erni polagao
sve svoje nade. Upornije je bilo 17. ...
dc5 18. d6 Le6.

18. Sc2!

Evo Sto erni nije predvidio; poslije

18. Sd7: Da3: 19. Sb8: Tb8: on je racu-

mao da ée postici igru po b-Fniji.
18. ... De3
Postaje jasno da 18. ... De5: 19. Le3

' vodi gubitku dame.

19. Ld2 De5 20. Sd3 Dh5 21. e4 Lg4
22. §3 Lce8 23. g4 Dh4 24. Let Dh6 25.
n4 25 S

#elja crnoga da zakomplicira borbu
ne donosi uspjeha.

26. Dd2 gh4 27. Dhé: Lhé: 28. Lhé4:
Ld2 29. Td1 Le3 30. b4. Crni predaje.

DONNER?LARSEN
(Wageningen 1957)

Crni je poteo aktivne operacije na
daminom krilu no zatim je neoéekivano
izmijenio svojez ernepaljnog lovca 7a
skakaéa. Iako je ta lIzmjena u potetku
potpomogia nastup, ipak je bez _podr-
?he »kraljevoindijskog« lovca imicija-
?iva brzo ishlapila. Bijeli je energ:c-
nom igrom u centru i na daminom
krilu postigao pobjedu.

ij. d4 Sf 2. c4 g6 3. 23 Lg? 4. Lg2
G?0 5. Sc3 dé 6. Sf3 Sc6 7, 0-0 ab 8.
a5 Sa5 9. Sd2 c5 10. Dc2 Th8

Crni priprema potez bi?b5. Pritom
u napadu na tatku c4 utestwuje 1 skae
kaé na a5.

11, 63

U namjeri da uévrsti tatku c4 i rag
vije lovca ma b2 éime bi meutralizirao
lovea na gi.

i1..... b5 f

Napeta borba se razbuktala u partiji
Bronstejn?Spaski, Amsterdam 1956.
koja se nastavila: ll. ... e5 12. de6 feb
13. Lb2 b5 14. cb5 ab5 15. Se4.

12.. cb5

Primjenjivao se i drugi plan vezan
sa potezorm 12. Lb2. Medutim u partij1
Averbah?Tolus, 23. Sampionat SSSR,
crni je poslije 12. ... e) 13. Sdi Lhé!
14, Lel Se8 postigao protivigru.

12. ... abS 13. Lb2 b4 14. Sdi Laé 15.
Tel Lh6! 16. e4 Ld2: 17. Dd2: <4

Crni je ostvario svoj plan, ali bijeli
potinje nastup u centru.

18. e5 Se8

Naravno ne bi bilo dobro 18. ... ¢3
19. Sc3: bc3 20. Le3: i oba crna skakata
se nalaze pod udarom.

19. Dd4! c3

Ovaj potez se lijepo obara. Uporniji
otpor se mogao pruiti nastavkom 19.
OA

     
   
  
      

i wake?
606 a Bee
\6F @ yy

tal, aay hy LL
a OAR
?£2 ee

  

a

Uy tie YY YY
i

 

     

  

 

ae

 

20. Sc3: be3 21. Led: £6

Ako 21. ... de5 onda 22. De5: Si6
23. dé!.

22. Da7! Sb3:

Na 22.... Ta slijedilo bi 23. Las:!.

poe
 

 

23, ab3 Ta8 24. La5! Ta7: 25. Ld8: fe5
26. £4! Se7 27. Lb6 Taas 28. fe5 Sf5 29.
ed6 ed6 30. Lf2! Tib8 31, g4! Sh6é 32. Te7
Se4: 33. Ld4 Th4 M4. Te7+ KEs 35. Th7:
Lb7 36. Tfl+ Ke8 37, Lg7 Td8 38. Tf8-+
Kd7 39. Lf6+. Crni predaje.

GELLER?GLIGORIG
(Lenjingrad 1957)

1. d4 S£6 2. c4 g6 3. Sc3 Lg? 4, e4 d6
5. S83 0?0 6. Le2 e5 7, 0-0 Sc6 8. d5
Se7 9. b4 Sh5

Popularno 9. ... a5 smatralo se dugo
vremena nedovoljnim, jer bijeli uspije-
va pomocu 10, La3 ab4 11. Lb4: b6 12.
a4 i a5 oslabiti damino krilo protiv-
nika.

Medutim, u partiji Bron&tejn?Ro-
batsch, Gotha 1957. crni je postigao
dobru igru upravo Poslije 9. ... a5 10.
La3 Sd7! 11. ba5 Ta5: 12. Lb4 Ta8 13. ad

Lhé! 14. a5 £5 15. Sd2 Sf 16, Ld3 5!
17. dce6 Sc6:.

10. g3 £5 11. Sg5 Sf6 12. £3 £41 13. c5

Nije bilo dobro 13, gf4 zbog 13, ,..
ef4 14. Lf4: Sh5 15. La? Sea,

13. ... Sh5

Kao Sto je. pokazao Aronjin, crni je
Propustio mogucnost da zapoéne pro-
tivigru putem 13. .., a6! 14. Se6 Leé:
15. deé d5!,

14. 24 Lf6 15. Se6 Le6: 16. deé Sg7 17.
Db3! h5 18, La3 Kh7 19. b5 Lh4 20. Tadi
Sc8 21. Khi! Th8

 

 

22. Sd5! Se6: 23. Sc7: Sc5:!

300

Na 23. ... Sc7: slijedilo bi 24. cd6
Sa8 25. gh5 gh5 26. Deé! 5 daljnjim
Tgl.

24. Le5: Dc7: 25, La7: TaB 26. Lgl

Ovaj potez je bijeli imao u vidu igra-
juci 21. Khi!. Sad on ima pozicionu
prednost: pjeSat¢ku prednost na dami-
nom krilu i aktivni lovaéki par.

26. ... hg4 27. fg4 Ld8 28. Tcl Dd7
29, Tfdl Kg7 30. Tc2 De7 31. a4 Sb6 22,
Ta2 Sc8 33. Tad2 Th8 34. b6 Dd7 35.
a5?

GreSka u vremenskoj oskudici. Potez
a5 je trebalo pripremiti pomocu 35.
Ta2. .

35. ... Ta5: 36. Tfl Tes?

Trebalo je odstupiti topom na ag. U
sluéaju 37. Tf4: mogla bi slijediti vari-
janta koju je pokazao Aronjin: 37. ...
Lg5! 38. Tc2! Lf4: 39. Tc7 Dez: 40, be7
Tal 41. Kg2 Tcl 42. Db7: Tc? sa remi-
jem.

37. De3 Da4 38. Dc8: £3 39. Lf: Lgs
40. Db7:+ Kh6 41. Tg2. Crni predaje.

TALJ?FISCHER
(Turnir kandidata 1959)

Mladi ameri¢ki velemajstor je sma-
trao da ¢e uspjeti odbiti napad i
smjelo je uzeo Zrtvovanog pjegaka.
Taljev 20. potez bio je za njega ne-
otekivan i njegova je pozicija odmah
postala kritiéna.,

I. d4 S£6 2. c4 96 3, Sc3 Le? 4. ef
d6 5. Le2 0?0 6. S£3 e5 7, d5 Sha?

Talj smatra perspektivnijim 7. ...
Sa6 s tim da bi na 8. Lg5 odgovorio
8... h6 9. Lhd De8 i zatim poslije
Sh7 ostvario programski potez f7?f5.

8. Lg5 h6 9. Lh4 a6 10, 0?6 Dea 11
Sdz

Sad se otkriva strateSki plan bije
loga. On se sprema da provede b?-
b4 i da poslije Sb3 pripremi c4?c5
Potez u partiji je tatniji od 11.
kako su igrali u drugim Ppartijama
tog turnira.

ll, ... Sh? 12. b4 Lf

Crni je odludio da se rije&i_ svojeg
loSeg lovea, ali pritom nije uzeo u
obzir da poslije izmjene crni kralj

 

 

 

ostaje bez sigurne obrane. Osim toga
tmanevar lovcem je vezan s gubitkom
vremena. Relativno .bolje je bilo 12,
... 5g5, kako je igrao Gligori¢ oi
Petrosjana na istom turniru, pa ip:
je posiiie 13: Tcl £5 14. £3 De? 15. Khi
Sf6 16. c5 Sh5 17, c6! pozicija crnog
postala teSka.

13. Li6:; Shf6: 14. Sb3 De7 15. Dd2
Kh7 16. De3 Sg8 17. c5 £5 18. ef5 gf5
19, £4 ef4 26. Df4; dce5?

Pogre?na odluka, Evo kako je taj
potez ocijenio Talj: »Uzimanje 20. ...
dce5 ja uopée nisam razmatrao sma-
trajudi da je liSavanje samog sebe po-
sijednje baze, sa zarnrznutim dami-
nim krilom, jednako samoubistvu. Meni
se Ginilo da crni obavezno mora na-
staviti 20. ... Se5 naSto bi vjerojatno
slijedilo 21. Tael sa slijedecim Sd4
pripremajudi postepeno napad na kra-
ijevom krilu. Fischer je sa svoje strane
uzeo pjeSaka c5 savrSeno? bez kole-
banja smatrajudi otito da je ovaj po-
tez bijeli pregledao i da sa pjeSakom
vise nece trebati nikakvog truda da
se odbije napad. Poslije poteza u par-
tiji ja sam se ozbiljno zamislio, Sto Te
izgleda Fischera ponovno uvjerilo u
pravilnost njegovog miSljenja.«

21, Ld3! ch4 22. Tael Df6 it

O&Striji otpor je crni mogao pruZiti
pomocu 22. ... Ddé, ali Fischer je sa-
mouvjereno uSao u Citavu varijantu.

23, Te6 De3: 24. Lf5:+ Tf5: 25. Df5:+
Khs

 

 

 

An Ce
Bee!

ee

|

 

 

 

 

26. Tf! Db2
Loge je 26. ... Dg7 zbog 27. Tg3.
27, Tes

Crni vise nema zadovoljavajuée?
obrane.

27, ... Sdf6 28. Df6:+ Df6: 29. T£6:
Kg7 30. Tff8

Dobivalo je i 30. Tf3, ali bijeli Je
odlugio da postavi protivnika u_ iz
nudnicu, sto se ne deSava tako esto.

30. ... Se7 31. Sa5 h5 32. h4 Tb8 33.

Sc4 b5 34. Se5. Crni predaje.

NIKOLAJEVSKI?VASJUKOV
(Kijev 1958)

Bijeli je odveo lovca sa damina krila
iu 7. potezu je oslabio pjesachi cen-
tar. Zbog toga je protivigra, koju je
crni preduzeo na daminom krilu, po
zicionoe potpuno osnovana.

1. d4 Sf6 2. c4 dG 3. Sc3 g6 4. e4 Lg?
5. Lg5 h6 6. Lh4 0-0

U_ partiji ToluS?Vasjukov, Lenjin-
grad 1960. i8lo je 6. ... c5 7. dS Da5
8. Ld3 Sbd7 9, £4 b5! 10. cb5 c4 il. Le2
a6 12. Sf3 i nastavljajudi 12. ... abs
crni je mogao posti¢i dobru igru.

7. £4 c5 8. d5 b5! 9. cb5 a6 10. bab
Da5 11. Dd2 Saé:

Crni je sa Zrtvom pjesaka postigao
Imnogo: on je uspio oslabiti pjeSaka
d5 i dabiti dvije otvorene linije na da-
minom krilu. Ne treba potcijeniti i
pritisak lovca sa g7 ma centar i da-
mino krilo bijeloga. Citava strateika
ideja crnoga odgovara nastaloj pozi-
ciji.

12. Sf3 Sb4! 13, Le2

Na 13. Tcl crni se spremao da odgo-
vori 13, ... Sa2:! 14. Tal Sc3:! 15. Ta5S:

609

 

 

301
 

Tad:! 16. bc} Tal+ 17. Ke2 La6+ 18.
Kel Se4 mat!

13. ... Sed:! 14. Sed: Lf5 15. O?0

Crni je prinuden da vrati figuru, jer
poslije 15. Sc3 ide 15. ... Sc2+- 16. Kf2
Ld4+1! 17. Sd4: cd4.

15. ... Led: 16, Le7: Tfc8! 17. Ldé:
Sc2 18. Tacl Sd4 19, Ddf Sf5 20. Le5
Se3 21. Db3 Sf: 22. Lfl; c4! 23. Ded
Ld3:, Bijeli predaje.

Za uspjesni nastup treba stvoriti po-
godne uvjcte. Kao ilustracija moze
nam posluziti slijedeca partija u kojoj
je sovjetski velemajstor pocéco odlu-
éujuci napad na protivni¢keg kralja
puslije pazljive pripreme:

KERES?-GEREBEN

(Amsterdam 1954)

1. d4 Sf6 2. c4 26 3. Sc3 Lg7 4. e4 dé
5. £4

To je varijanta Cetiri pjeSaka. Za-
sluzivalo je pazZnju takoder 5. Le2 0?0
6. f4 c3 7. S£3 cd4 8. Sd4: Sc6 9. Le3. U
partiji Szabo?Gligorié, Dallas 1957.
slijedilo je dalje: 9. ... Sg4 10. Lg4:
Ld4: 11. Ld4: Le4: 12. Dd2! sa teritori-
jalnom prednoscu bijeloga u centru.

5. ... 05 6, ded

Nije dobro 6. d5 zbog 6. ... e6.

6. ... Da3 7. Ld3 Dc5: 8. Sf3 Sc6 9.
De2 0?6

faée je 9. ... Le4! Le3 DhS 11. 0-6
Lf3: 12. Tt3: Sg4 13. Th3 Sd4.

10. Le3 Da5

I poslije 10. ... Db3 11. h3 Sg4 12,
Ld2 Sd4 13. Dfl! Sf3:+ 14. Df3: bijeli
ima bolju poziciju.

it. O?O Seg4 12. Ld2 Sb4

Opasno je prihvatiti Zrtvu pjegaka
s 12. ... Db6+ i Db2:.

13. Sd5 De5+ 14. Khi Sd5:

Oéito da je crni tek sada primijetio
da je loSe 14. ... Sd3: 15. Dd3: Sf2-++

zbog 16. Tf2: Df2: 17. Tfl Dc5 18. b4
i pada dama.

15. cd5 La? 16. Tac] Db6 17. 5! Tac8
18. e6 fe6 19. de6 Tel: 20. Lel: Lc6

302

610

gor
»

|
|
i
1
|

 

21. Sh4 Shé 22. £5 Dd4

I poslije 22. ... Sf5: 23. Lf5:! gf5 24
Sf5: napad bijeloga je neobranjiv.

23. T£4 Dc5 24. Le3 g5
Oéajanje.

25. Le5: dc5 26. £6! gf4 27. fg7 Ti6 25.
Dh5 Kg7: 29. Dg5+ Kf8 30. Sg6+ hee

31. Dh6é:+ Kg8 32. Lg6: Crni predaje

Opasnim odgovorom na Kraljevu in
dijku smatra se Sdmischev napac
Smisao strategije bijelog u tom siste
mu Ssastoji se u stvaranju zablokira
nog pjeSatkog centra sa slijedecim na
padom na kraljevom krilu. Rjede sc
teziste borbe prenosi na damino krilo
Kako se razvija igra u slucaju napada
bijelog na kraljevom krilu pokazuje
nam slijedeca partija:

TALI?TOLUS
(Moskva 1957)
1. c4 Sf6é 2. Sc3 g6 3. e4 a6 4, dd

Lg? 5. £3 e5 6. Sge2 Shd7 7. Lg5 cé 8
Dd2 0?0 9. d5 c5?

Trebalo je pomocu 9. ... Sb6 i cc
pripremiti protivigru na daminoar
krilu.

10. g4
Prvi signal za napad.
10. ... a6 11. Sg3 Te8 12. h4 Das

Ovaj naoke aktivni potez je gubita!
vremena.

13. Lhé Sf8 14. h5 De7 15, Ld3 bS 16
0-0

yg -

 

 

Poslije prihvacanja grtve pjegaka 16.

\ 5 S i bi tigao
5 abS 17. Sb5: Dbé crni bi pos
one pritisak po otvorenim linijama.

16. ... bed 17, Lb ;
17. Le4: dozvolilo bi crnom da akti-

vira svoje snage sa Ld7 i Lbs.

17. .-. Lh8 18. Tdgl Ths 19. Si
S6a7 20. Lg5 Le7

Ne ide 20. ... £6 zbog 21. hgd hg6
22. Dh2.

21. Sg7: Kg: 22, Lh6+ Kegd

 

611

 

 

 

 

njegove

mnogo?
ne da jurnu U
snazan

Bijeli je postigao
tetke figure aly epee a
oj, a crnopoljni fovac xsi
Bk na poziciju protivnickog 96
lia. Pa ipak to jos nije odluéujuct 7 -
tor uspjesnog provodenja napada. me
ophodno je ukluciti nove rezerve. -
yom cilju tezi i slijededi potez bijelo-
ga. Moramo primijetiti da bijeli_ mora
racunati sa mogucnos¢u protivnika
da potpuno plokira ta¢ku e5.

23, f41 ef4 24. DI: Dds

Nije iSlo 24 .. Se5 zbog 25. Df6.

25, he6 Sg6: 26. Dh2

Ako 26. Ddé: onda 26
glijedecim Tbé.

26. ... Sde5 27, Li4 Sf8

Uporniju obranu je obedavalo PE ge
Sf4:.

28. Dhé Seg6 29. Legs £6 30. e@5!

Sad tek postaje jasan smisao 23. po-
teza bijeloga. Njegov lovac i skakac se
uklju¢uju aktivno u igru.

. Sge5 sa

   
       

 

ee |
612 eee yy wae |

   
   

Yi,

\

ti how
we GeRAG F
By mee

<

SS

.
A Bod  wes\
G Zi Wy & Go
Wy pie y WH
ie Oe
ye a8
moe oe
SS
30. ... Ted: Pukirgat
Na 30. ... feo mogio bi slijediti
ae hg6 32. Dh8+ Kf7 33. Th7+!.
31. Lg6: Tbh7 32. Set! fg5 33, Tf Tet:
Prijetilo je 34. Sfé+.
; T 4: 36, Thfl Sd7
_ Les Te7 35. Ti6 Lg4: 36. Thfi §
4 rae De7 38. Ta6: Kh? 39, Lh7:! Sbs
40. Li5-+- Ke8 41. Le6+ Leé: 42. Teé:.
Crni predaje.

ma, b-- %,
Way

 

    

 

Kao Sto smo se uyjerili_u prethod-
noj partiji, otvaranje belinije donijeio
je bijelome uspieh zato Sto - je a7 3
pio ukljuditi u napad lake i teSke | ;
gure. Varijantu su poceli smatrat
ugodnom za pbijeloga, Gligorie 14,
dutim, uskoro pokuSao movu | en
obrane: otvorivsi linije na daminom
krilu i povukavSi na kraljevoj strani
profilakticki potez h7?h5, on je postr
gao protivsanse.

TALJ?GLIGORIC

(Turnir kandidata 1959)

1. d4 Sf6 2. cf g6 3. Sc3 Le7 4. 4
d6 5. £3 0-0 6. Le3 a
Na 6. Sge2 moguéa je ee Se
| varijanta: 6. «.. © | Led
Sea7 8. Da a6 9, 0-0-0 Dad 10. Kbi
bS 11. Sd5 Sd5:1 12. Da; Se3: 13. Tel
Sc4: i erni ima dobru kompenzaciju za
damu, Bobocov?tTalj, Studentska olim-
pijada 1958.

6. ... @5 T. Sge2 c6 8, d5

U partiji Bronétein?Gligorié, Porto-
roz 1958. bijeli nije Zurio da Zatvort
centar i odigrao 8. Dd2. Slijedilo je ts
.., ed4 9, Sd4: d5 10. ed5t cd5 11. Lez

303
 

Sc6 12. c5 Se8 13. 0-0 i bijeli je posti-

gao bolju poziciju.

8... cd5 9. cd5 a6 10. Dd2 Sbd7 11,

4 h5!?

 

 

(> |

 
   
 

613

 

x

 

2

 

 

 

 

oe
Ca

 

12. h3

U jednoj od partija prvenstva DDR
1960. bijeli je nastavio 12. gh5 Sh5: 13.
Sg3 i poslije 13. ... Sf4 14. h4 Sf6 15.
0?0?0 b5 16. h5 postigao opasan na-
pad,

U 10. partiji meta sa Taljem Botvi-
nik je ponudio Zrtvu pjesaka: 12, Lg5!?
i poslije 12. ... hg4 13. fg4 Sc5 14. Sg3
Lg4: 15. b4 Scd7 16. h3 Lf£3 17. Th2 na-
stala je dvosjekla pozicija.

U partiji Polugajevski?Petrosjan, 26.
prv. SSSR, igrano je 12. g5 Sh7 13. h4
b5 14. Sg3 Sb6 15. Ld3 Ld7 16. 0-0?9
Tc8 sa potpuno jednakom igrom.

12. ... Sh7!

Poanta crnog strateSkog manevra
Na 13. gh5 on odgovara 13. ... Dh4
ana 13, 0-0?0 h4! sa slijedecdim Lg?
fé?g5!. Da bi satuvao inicijativu, ))
jeli je obavezan da povnée slijeck
potez:

13. h4 hg4

Crni prihvaéa izazov. Zasluzivalo |:
paznju 13. ... Shf6 14. g5 Sh7 sa ali
jedecim f£7?f6,

14. fg4 Shf6

Interesantno je provjeriti 14. ... Shi
15. Sg3! Lg4: 16, h5.

15. Lh3 Sb6 16. Lg5 Sc4 17. Dd} Del

LoSe je, narammo, 17. ... Sb2: zbuy
18. Df3.

18. b3 Sa3 19. Tcl Lg4: 20. Lié: Le?
21. Ke2:! Lf6é: 22. Sb1 Da5 23. b4 Db
24. Sa3: Lhé:

Crni je uspio osvojiti tri pjegaka
figuru ali je njegova pozicija beznaid
na, jer bijeli postiZe neobranjivi napa!
na kralja.

23. Sct bS 26. Sb6 Tad8 27. LES! Ly!
28. Tcgi Db2+ 29. Kf3 Lf4 30. Tg? Dia
31. Sd7 Tc8 32, Sf6+

Jo& brge je odintivalo 32. Lgé:!

32. ... Kg7 33. Shi+ Kg8 34. Loli
Tc8: 35. Tc2! Te2: 36. De2: Da3+ 47
Db3 Db3:+ 38. ab3 i bijeli je uskore
dobio.

OBRNUTA INDIJKA

Igrajuci kao bijeli Fischer testo iza-
bire Kraljevu indijku. Ovo otvorenje
nosi naziv Obrnute kraljeve indijke.
»Sto nije loSe za crnoga, ne moze biti
loSe ni za bijeloga koji ima tempo
visee ? tako rasuduju Wubitelji ovog
sistema.

FISCHER?FEUERSTEIN

(New York 1957)
1. e?4 c5 2. Sf3 e6 3. 23

304

Netaénost. Trebalo je najprije
grati 3, d3, da bi se na 3. ... d
govorilo 4. Sbd2.

3. ... Sf6 4. d3 d5 5. Shd2 Le7 6
Lg2 0?0 7. 0?0

Sa izmijenjenim redoslijedom poli
nastala je pozicija Kraljeve indijk
tempom vise kod bijeloga.

7, ... Sc6 8 Tel De7 9. De? Tdi 10
e5 Se8 11. c3 b5 12. Sfl b4 13. Lf De

Trebalo je najprije odigrati 14
be4.

 

14. cA! i
Yatvara poziciju i samim tim ligava
protivnika protivigre.
14. ... Sc7 15. h4! Db6 16. h5 b3 17.
wl ded 18, dc4 La6
Rolje je bilo 18. ... Lb7 i Sd4.

19. SIh2 Tac8 20. hé! 26

614

 

 

BEN

ROMANI-?TALJ

(Firenza 1957)

1. db SE6 2. c4 e6 3. Sc3 c5 4. d5 ed5
6, oS
(emi ima pjeSatku prednost na da-

minom krilu. Njegov strateSki plan se
svodi na to da stvori slobodnog pje
?ob. Medutim, u _ njegovom taboru
postoli osjetijivo miesto: pjesak dé.

A ... dé 6. Sf3 g6 7. 33

hilni razvoj lovca ne osigurava bi-
jelome prednost u otvorenju.

7. ... Le? 8& Lg? 0-0 9. 0-0 a6 10.
ei Shd7 11. Sd2 Te8 12. Sc4

Na 12. a5 moglo bi slijediti po pri
Wediogu Talja 12. ... b5 13. ab6 Sb6:
Hi Sb3 Sc4! 15. Dd3 Tb8! i bijeli ne

vepileva da s potezom Sa5 blokira pro-
iivniéko damino krilo.

12. ... Sbé

Ne dozvoljava bijelome da putem

114 pojaga pritisak na tatku dé.
14, Se)

o) Sola Sahovske igre

21. Lgs! oh

Poslije izmjene crnopoljm lovaca
pozicija crnog kraljevog krila ce po
stati kriti¢nom.

21. ... Sd4 22. De3 Lgs: 5

Na 22. ... Sc2 bijeli bi nastavio 23.
Df4 Lg5: 24. Sg5: Tf 25. Sed! Sal: 26.
Sf6+ Kh8 27. Sd7.

23. DgS: Se8 24. Sg4 Sf 25. Tact

Bijeli vise ne moze pojaéati napad
na kraljevom krilu i zato on stvara
pritisak na daminom krilu.

25. ... De7 26. Sd2 Tdé 27. Sb3: Tc4:
28. Tcdi! Ta4 29. Ted Lb5 30. Tell Dbé
31, Sd2 Ted: 32. Se4: Ld3

Pozicija crnog je beznadna.

33. Sgf6+ Kh8 34. g4 Le4: 35. Le4:
Sd4 36. Se8: Dd8 37. Dd8: Td8: 38. Sd6
i bijeli je lako dobio.

ONI

ji Larsen?Talj, Kopenhagen

1957. Paijedilo je 13. Sa3 Ld? 14. Lf
Sc8 15. a5 Lb5 sa oStrom igrom.

13. ... Se4 14, Db3 Tb8 15. b3 Se3:
16. Le3: Sd7

Cilj crnoga je da ostvari b7?b5.

17. Se4 De7 18. Lf4 Se5 19. Db6

Ni ovim putem bijeli nije u stanju
da zadr#i napredovanje b-pjeSaka.

19. ... Sc4 20. Db3 b5 21. ab5S ab5

615

   
      

AVIS
Panne oe
Uur 0 BA
WR Gseel
ae ye ne

 

305
 

 

22, g4

Nije dobro 22. Sc5: zbog 22. ... g5.

2. se. Lb2: 23. Sd6:

Oba protivnika su ostvarili svoje
stratetke planove. Sad odlucujuéu ri-
jeé ima taktika. Lo8ije bi bilo 23. Tbl
Ld4 24. e3 zbog 24. .,. Lg.

23. ... Lal: 24. Sod:

Ako 24. Se8: onda 24. .., Le5.

4. ... Ta? 25, Sb6

25, Db5: De2: 26. Lf3 obara se sa
problemskim potezom 26, ... Laé!!

25..... Ta5 26. d6 Dal 27. Le6

Bolje je 27. Sc8: i 28. Ld5.

ZI. ... Le6 28, De2 Tha 29, Sd5 Ld:
3. Ld5: Ta4! 31, e3 Lg7 32. Lc6?

Bolje je 32, Tdl.

32, ... Db6 33. LdS Tf4:! 34. ef4 Dd6:

Likvidira opasnog pjeSaka. Sada crni
moze pokrenuti svoje pjeSake u damu.
Ishod borbe je odlucen.

35. Des Td8 36. Le6 b4 37. Lad Dad
38, De7 Lf6 39. Db7 Df4: 40. Lb3 c4 41,
Le2 Le5 42. Dg2 b3 43. Lb1 c3. Bijeli
predaje.

Pri realizaciji strateSkog plana treba
Pailjivo pratiti protivnikove taktitke
ideje. U slijedeéem primjeru strateéka
ideja crnoga sastojala se u pripremi
prodora b7?b5, Medutim, u toku nje-
gova ostvarivanja, crni je pregledao
efektni takti¢ki udar koji je odluéio
ishodom borbe.

TAIMANOV?SUETIN

(Lenjingrad 1960)

1, d4 Sf 2. c4 c5 3. d5 ?6 4, Sc3 edd
5. cd5 dé 6. Sf g6 7. Sd2

Prevodedi skakata na c4 bijeli se
sprema da napada pjeSaka d6, U dru-
goj partiji meta za prvenstvo svijeta
1960. izmettu Botvinika i Talja igrano
je 7. LgS Le? i tek sada je bijeli odi-
grao 8. Sd2. Poslije 8. ... hé 9. Lh4
g5 10. Lg3 Sh5 11. Sc4 Sg3: 12. hg3
0-0 13. ?3 De7! 14. Le2 Td8 15. 0-0 Sd7
16, a4 Se5 Sanse su priblitno jednake.

7. ... Lg 8 Sc4 0?O 9, Li4 Sed 10.
Dd2 bé

306

Talj je protiv Borisenka na polu!|
nalu?'23. prv. SSSR odigrao 10. ... Le!
li. bc3 bS i brzo je razvio syoje dam|
no krilo. Medutim, odsustvo crnopol)
nog lovca osjetno oslabljuje kraljevo

lo.
11. e3 Laé

»xNeprijatelja br. 1« skakaéa c4 |¢
neophodnoe likvidirati.

12, ad! Le4: 13. Led: 06 14, 0O?0 Su?
15. Tabl £5 16, Lg3

Dok je joS vrijeme poduzima mjcre
protiv moguéeg napada g6?g5 i f5?14

16, ... De7

U partiji Borisenko?Suetin, 25. prv
SSSR slijedilo je 16. ... Df6 i7. {
Sc7 18. Tfcl Tfe8 19. b4 ch4 20. Th4
Tab8 21. Le2 Sec5 s ugodnom igrom
crnoga. Poslije poteza u partiji Tal
manoy odluéuje da odmah otvori igru
2 centru.

17, Tfel Se5 18. Lfl Si6 19. e4 Sed
20. Se4: fe4 21. Te4: Dd7 22. De2

Otezava b6?b5.

22. .++ DiS 23. Tel b5

Na kraju je crni ostvario svoj plan
Pritom je, medutim, udinio taktitl
previd i sada trpi materijalne gubith:
Pravilno je bilo 23. ... Kh8 i Sf
organiziranjem napada na pjegaka <1)

24, abS ab5 25. Db5: Tfb3

Ako 25. ... Tab8 onda 26, Da6 sa «I!
jedecim Ddé:,

 

26. Tadl!

QOvim sjajnim potezom bijeli usp
jeva zadriati pjeSaka vise.

  
  
   
 
 
  
  
  
  
  
  
  
 
 
 
 
 
 
  
  
  
 
  
  
 
  
  
  
 
  
 
  

th. ... Tad:

altic 26. ... Tb5:? 27. Ta8:+ i 28.
tus a bijela topa bila bi otite jata
od crne dame.

 Dba:-+ DEB 28. Dc7 Ta 29. b3 Tc8
wt as Ths 31, #4 Sf7 32. De7 Dd?

Alo 32. ... Tb2: onda 33. Dav.

. Dds:+ Td?: 34. b3 Shé 35. Lf
on 46. Led Ki8 37. g4 Sd4 38. Ke2 Lf6
, igs Kr 4. Tall Td7 41, Ta6 Ket
42. Thé hé
Oxlabljuje piecsaka g6, ali crma pozi-
@ija je vee teSka. Na 42. ... Kd8 bijeli
ee spremao da igra 43. La6! Ke7 44. 25
ja) 45. Le? Td8 46. Tb7+.

4), 143 KET 44, LE2t Te7 45. Td6: Sib3:
4%. Th6 Sd4 47, b4 5

jote je 47. ... cf zbog 48. d6t.

MA. {a5 hgS 49. b3 Le5 50. he!
Viijeli vodi konaénicu izvanredno paz-
ijivo.

wo. .., cf 51 Lg6+ Kf8 52. Tb8+
?Wet 53. b7 Se2 54. Led
Ne ide, naravno, odmah 54. hsD

Sd. ... Lh8: 55. Th8: Sf4+.

Sj, ... Kdé 55. Tb6+. Crni predaje.

 Probijanje pje$aka u protivnitki ta-
bor vodi k osvajanju prostora sto do-
»oljeve figurama da slobedno mane-
viiraja. Osobito je korisno kada se
(ki lanac pokrece u centru. U
jedecoj partiji vidjet cemo poutnu
Sorbus pjeSatkim prodorom.

{LJIVICKI-?SAPOSNIKOV
(Lenjingrad 1954)

1. d4 Sf6 2. cd c5 3. dS e6 4, Sc3
5. cd5 d6 6, Sf g6 7. ef Le? 8. Le?
9, 0-0 Te§ 10. Sd2 a6 11. a4 b6
V2 (4 Ta7! 13, Le3 Tae7 14. Tel

Sad postaju jasni prethodni mamevri:
Wiell priprema prodor e4?e5 a crni
jell da ga sprijeti. Crmom je tetko
a pojaca pritisak u centru i zbog to-
ga on potinje napad na krilu.

617

 

14. ... b3!

Loge je 14. ..- Lf5? zbog 15. g4.

15. abS ab5 16. Sb5: Laé

Preuranjeno bi bilo 16. .
17. Sc4.

17. Sc3 Ld3 18. Ta? Dbé 19. Db3 i

Da bi odbio prijetnje protivnika i-
jeli sa svoje strane grtvuje pictaks
Poslije 19. .:. Db3: 20. Sb3: Lc =
Sa5 Ld5: 22. Sd: Sd5: 23. Tb8: Thé:
24, Sco Th6 25. Se?:+ Sel: 26. Le2
pijeli, koji ima jak lovatki par, mogao
bi pruZiti uporan otpor. Ali crni je sa
svoje strane rijesio da u prvom redu
pojata poziciju svojih figura.

19. ... Sfd7 20. Dbé: Sb6: 21, Tas
La4+ 22. Khi cf! 23. Tdl -

Veé je prijetilo 23. ... Le3: i Sd5:.

23. ... Led: 24, Ted: Sd5:!

Ipak!
25. Sc4: Sc3: 26. Td3: Sed: 27, Le3 Tc?
Strategija crnoga trijumfira.

28, b3 Sa6 29. Lb6 Tc6 30. Lgl Sac5
31. Te3 Sb3: 32. Se5

Gubitku je vodilo i 32. Sd6: Sf2+
33, Lf2: Tclt+ 34. Lgl Te3:.

32, ... deS 33. Ted: Tcl 34. Ted: TeS:
35. feS Sd4 36, h3 Sf3: 37, gf3 Tel 38.
4 Tei 39. Ke2 Te: 40. Lh2 Tad 41. K£3
Tai-+ 42. Ke4 Kel 43. h4 bS+ 44. Kg5
Ti 45. Lf4 Tf, Bijeli predaje.

.. Sd5: zbog

O'KELLY?VAN SETTERS
(Bruxelles 1959)

1. d4 Sf 2, c4 c3 3. aS e6 4. Sc3
ed3 5, cd5 d6 6. e4 g6 7. £4

307
Qvaj potez vodi k izuzetno o&troj
borbi.

7. ... Lg? 8. LbS+

Smisao Saha lovcem je da se dezor-
ganiziraju protivnitke snage. Ako bi-
jeli igra mirno 8. Sf3 onda crni uspi-
jeva da poslije 8. ... 00 9, Ld3 bSl
gahvati inicijativu. Ako 10. Sb5: ili
10. Lb5: onda 10, ... Se4:!.

8. ... Sfd7

Na druge poteze moze slijediti ener-
gitno 9. e5.

9. Ld

Na 9. a4 moguée je 9. ... Dh4t+!

_ 10. g3 De7.

9. ... 20 10. Sf3 Saé

Kao protutezu pritisku bijeloga u
centru crni priprema protivnapad po-
mo¢u b7?b5. Umijesto poteza u par-
tiji Tajmanov preporutuje 10. ... Sf
11. 0-0 Lg4 12. h3 Lf: 13. Df£3: Sbd7
zavréavajuci razvoj.

H. 0?0 Sc7 12, Sd2 b5!?

Smiona értva pjeSaka. Crni Zeli da
pod svaku cijenu postigne protivigru
na daminom krilu. U partiji Tajma-
nov?Trifunovi¢é, met SSSR?Jugosla-
vija 1957, crni je odigrao 12. ... Sf6
i poslije 13. h3 Te& 14, Df3 Tb8 15.
a4 Sa6é 16. Sc4 bijeli je postigao pred-
nost u prostranstvu.

13, Sb5: Sb5: 14. Lb3: Th8 15. a4

Bolje je bilo 15. Ld3, naSto ne bi
bilo dobro 15. ... Lb2: 16. Lb2: Tb2:
zbog 17. Sc4. Crni bi, medtutim, mogao
nastaviti 15. ... Sf,

15, ... Sf6 16. h3 a6 17, Ld3 Te8 18.
Ta3 Tb4! 19. Df Lb7 20. b3

 

618

 

 

 

Ovo crni efektno obara. Trebalo je
maknuti kralja sa dijagonale gl??a/

20. ... Sd5:t 21, ed5
Ina¢e bi slijedilo 21. ... Sc3!.
21. ... Ld4+ 22, Khi Te3 23. Le4

Poslije 23. Dg4 Td3: partija bijelog
je strate3ki izgubljena. Zbog toga
O'Kelly odlutuje da da damu.

23, ... Tf: 24. Sf: Lc3 25. Ta2 Leh
26. Te2 Lf&5 27, Te3 Ld4! 28. Sd4: cd4
29, Te2 Tc4:! 30. bed Ld3 31. Tfet Le2
32. Te2: Dd7 33. Td2 De8 34. Td4: Del)
35. Kh2 Del:. Bijeli predaje.

Pogledajmo joS-jednu partiju koja
je igrana tim otvorenjem i u kojoj jj
erni uspio da brzo zahvati inicijativ

OLAFSSON?GIPSLIS
(Reykjavik 1957)
1. d4 S£6 2. c4 e6 3. Sc3 c5 4. SE
Bijeli odustaje od teoretskog 4. d

4. ... cd4 5. Sd4; Lb4 6. Sdb5 d5 7
Lf4 O?O! 8. ?3

Ne ide 8. Sc7 zbog 8. ... Sh5.

8... Sce6 9. a3 La5 10. b4 ad! 1!
ed3 ed3 12. bad ab5 13. Lb5: DaS: 14
Dd2 d4!

Ne dozvoljava protivniku da rohira
15. ed4 Se4 16. Se4: Db5: 17. Sdé

Na 17. Sc3 crni bi nastavio 17. .
Te8+ 18. Le3 De4 sa jakim napadorm

17. ... Daé 18. £3 Le6 19. Kf2 Se7 20
Thb1 bé6 21. Kgl

Izgubivsi vrijeme bijeli je uci
tzv. »umjetnu« rohadu.

21, ... Sd5 22. Lg3 Tfd8 23. Khi he
24. Db2 Dd3 25, Tcl? Ta4 26. Td1 Dye
27, Sb5 Se3 28. Tdel h5

Cre figure su zauzele vrio aktivn
polozaje.

29. Tc3 Sd5 30. Tc6 Dd3! 31. Lf
Tda8 32. Sc3

 

oo

 

 

 

 

 

32. ... Tad:!

Potetak elegantne kombinacije.

33. Ta3: Ta3: 34. Da3: oY,

ij moglo braniti pom

34 Bas: DEL eo Tal 36. Dal:.

34, ... Dfl+ 33. Lgl Se3 36. Db2 Lh3t
37. Tc8+ Kh?!

Samo tako, jer bi poslije 37. ... Le?:
partija zavréila remi!

38. Dbi-+ Dbi:; 39. gh3 Dfl. Bijeli
predaje.

GRUNFELDOVA INDIUJKA

{) Griinfeldovoj indijei crni dozvo-
lava bijelome da izgradi pjeSacki cen-
tor u delii da ga kasnije jskoristi kao
ell) za napad.

FURMAN?SUETIN
(Kijev 1954)

1. d4 Si6 2. ct g6 3. Sc3 d5 4. cd5
ads: §. e4 Sc3: 6. be3 5 i ?od
Odigrana je glavna varijanta riin-
te ow indijke. Crni zapocinje podri-
sanje protivnitkih pjeSaka. ae
4. Led Ly? 8. Se2 0-0 9. ec
WO. ed Sc6 11. Le3 Let 12. £3 Sa5 13.
Lai?

tie obegaje prednost 13. Lf?:+ Th:
MW ?tos Tfl:+, a ako 15. Dfl: onda 15.

Sed 16. DE3 Dbé 17. Lf2 Eee Ti

?ada %rtvovanocg pjesaka s boljom
igrom. Takoder poslije 15. Kfl: De
1 3 Ded 17. Dd3 Dc4 18. Dd2 Daé!
oon ina za Zrtvovanog pjeSaka do-
woljnu protivigru.

Hh. ... Le6 14. 65

Vilo tatnu zastitu pS =n
poyn potez 14. Tcl. Evo jedne vari-
fante kao primjer: 14. ..- La2: 15. Da4
jes 16. 45 Ld? 17. Db4 bo! 18. Sd4
bos

4. ... Lat: 15. Dal: £6 16. Lhé

Veliki interes predstavlja potez Mos-
fovlianina Smirnova 16. Ld2. U_ slu
faju 16. ... Lf7 bijeli vraéa kvalitetu

satuvavéi bolju poziciju putem 17. De3
b6 18. Lhé Te8 19. Lb5. Na 16. ... Ld?
bijeli postize jaki napad pomotu 17.
Del b6 18. Lh6é Te8 19. e5 6 20. Deg}.

620

 

 

 

 

 

16. ... Te3 ;
Logije jo 16. .-- Db6+, kao Sto sé
deers ie partiji Bronitejn?Boleslaveis
950. koja se dalje nastavila 1.
mea? 1 Thl! Dc5 19, Ld2!! b6 20. Lb4t
De7 21. Tcl Db7 22. Dbl! s odluéuju-
éom prednoS¢éu bijeloga.

17. Khi Tc8! 18. Dd4 Ld7 19. Daz:
Sc4! 20. hé

Opasno je 20. Ich: Te4: 21. Db7:.
Dalje je slijedilo:

20, ... Se5 21. Lb1 Lb5 22. Tel TaS
23. De3 Dad F

Crni mora igrati aktivno, inate ée
protivnik pojadati pritisak u centru
putem £4 i e5.

309
 

 

24. Sd4 Tec8 25. Tgl Ld7 26. Sb3 Dal
27. Del

Priprema se da potne nastup, U tom
cilju bijeli ima namjeru da sa¢uva
dame.

27, ... Da6é 28. Le} Lat

Protivnici Zele da u manevarskoj
borbi poboljSaju polotaj svojih figura.

29. ScS Da5 30. Di Sc4 31. Ld4 b6
32, Se6. Ld7 33. Sf4 Dd2 34. Se2 Lad
35. Le} De} 36. Del Lb5 37. Lb4 Sd6
38, Sc3 Det:

Crai je uspio izmijeniti dame i li-
kvidirati nastip bijeloga.

39. Tel: Ld7 40. £4

Prekasno! IskoristivSi slaboéu pje-
Saka f4 crni prvi zahvaca inicijativu.
Trebalo je uvesti kralja u igru sa 40.
g3, Kg2 i zatim f3?f4 i Kf3.

40. ... Ted 41. a3 Tac8 42. Te3 Td4
43. Kh2 Kfs

Sada skakat nije vezan za obranu
pjeSaka e7 i crni osvojiv3i a-pjegaka
dosta Jako postize pobjedu.

44. h5 gh5 45. e5 Sc4 46. Tel fe5 47.
fe5 Sa3: 48. Til+ Ke8 49. e6 Le6: 50.
de6 Th4+ 51. Kgi Tb4; 52. Lh7: Tc3:
53. Tdl Kes 54. Ti+ Ke8 55. Tdl Sb5
56. Lg6+ KfS 57. Td8+ Kg7 58. Lf7
i ne dodgekavSi odgovor protivnika
bijeli je predao.

U prethodnom primjeru crni je na-
padao protivnicki centar pomocu pije-
Satkog podrivanja c7?c5. U varijanti,
koju je u praksu uveo Smislov, crni
teZi ka figurnom napadu na protiv-
nitki centar.

SMISLOV?BOTVINIK
(Moskva 1957) ~

1. d4 Sf 2. c4 g6 3. Sc3 d5 4, SE
Le7 5. Db3 ded 6. Ded: 0-0 7. 24 Led

Potez koji karakterizira Smislovljevu
varijantu., Njegov je cilj da likvidira
ga&titnika tatke d4,

8. Le3 Sfd7

I ovaj potez je sastayni dio crnog
plana, koji se sprema da uvede u igru
lovea sa g7 i aktivira daminog skakaéa.

9. 0-00

310

     
  
  
 
   
  
   
 
 
 
 
 
 
 
 
   

Ranije je nastavijano 9, Db3. lo
sljednjibh godina je na taj potez nw
den ozbiljan odgovor 9. ... Lf3: 10

gf3 Sc6 Il, Tdi e5 i inicijativa je no

strani crnoga.

9. ... Sc6 10, b3 Lf; 11, gf3 Sbé 12
DecS £5

Samo tim putem moze crni racunal\!

na protivigru.
13. Se2!
Spreéava f5?f4 i priprema se da pi

tem e5 iskljuci iz igre crnopo!jnoy
lovca,
13. ... Ddé

Provocira bijeloga da prijede sd)
markacionu« liniju.

14, e5

 

14. .... De5:?

Poslije ovoga bijeli uspijeva da |»
kljuci iz igre crnopoljnog lovca crnoys
Sto odluéuje ishodom borbe. Sumnjiva
varijanta je bila zatim »restaurirario»s
od Krogiusa u njegovoj partiji
Furmanom, 25. samp. SSSR, Rigs
1958. Nastavijajuci 14. ... Dd5 15, bh)
Tfd8 16. Sf4 Ded: 17. dcS Tdi:+ JA
Kdt: Sd7 19. Se6 £4! 20, Lf4: Se5: cri
je probio blokadni prsten u centru. |
sluéaju ako bijeli igra 15. Sc3, move
sljediti 15. ... Dc5: 16. dcS f4! wa
protivigrom.

15. dc5 Sc4 16. £4 Tid8 17. Lg2 Se3
18. fe3 Sb4

Veé je prijetilo 19. Led: beé 20. Sdi4

19. Lb7: Tab8 20. c6 Kf? 21. Sd#
e6 22. Sb5 Sd5 23. Td5:! ed5 24. Sc7
Tdc8 25. Le?: Tc8: 26. Sd5: Tc6:+- 27
Kd2 Keé 28. Sc3. Crni predaje.

KOBLENZ?TALT
(Riga 1957)

Poalije 16. poteza bijeloga pred cr-
fim je stajao izbor ili da se pasivne
Irani pomodu b7?b6 ili da jurne u
suilon) protivnapad igrajuci 16. ... Lf5
} \edbeavSi aktivni plan obrane. Croi
{e pastupio sasvim pravilno. Vee za
wekaliko poteza protivnik je bio pri-
woden da se povute u obranu.

1, 4 06 ,

Momentalno 1. ... £5 susrece se ri-
wtko, jer je za crnoga vrio opasan

jauntonoy gambit 2. e4!. Poslije 2. ...
fed 4. Sc3 Sfo 4. £3! dS 5. Les Lf 6. fed
diet 7, Led bijeli ima vide nego dovolj-
Wu kompenzaciju za Zrtvovanog DJ&
faka,

= cf © 3. Scd Sf6 4. 3 Le 5. Le2
6-0 6. SG d6 1

Qvim potezom potinje sistem koji

yarradio sovjetski majstor Iljin-Ze-

»)i|. Crni priprema potez e6?25 i
aprema se da uvede u igru svojeg bije-
Vopolinog lovea.

7, 0-0 Des 8. Tell!

Potinje borbu za centar. Ranije su
?Ovdje igrali 8. Dc2, ali poslije 8. ... Dh5

eA eS! 10, deS de5 11. Lg5! Sc6 12.
te fa! komplikacije su prevagnule u
)oriet ernoga, Antonov?Korémar, 1948.

# ... Dgs

Slabije je 8... Dh5, U parti Ke
}ee?Simagin, 20, prv. SSSR, bijeli je
i tigao pozicionu prednost nastav-
m 9, e4 fed 10. Se4: Set: 11, Ted:
12. Lf4 Lf 13. Dd2 Kh8 14. Tael
i 15, cSl. Ne rjeSava crnoga pro-
Wiemm ni nastavak, koji je preporucio
gorin: § . Se4 sa ciljem da se

Hjegi potez 224. Poslije 9. Dc2
ys. Le! prijeti 11. Sed: i 12. Sd2.
a. ot

flex obzira na to Eto je erni napao
jaéku e4 tri puta, a bijeli samo dva
puta, taj potez je ipak sasvim mogue.

9, .,. fe4 10, Sed; Sed: 11. Ted: Sc

  
     
    
  
 
 
   
   
  
   

HOLANDSKA OBRANA

Pokazuje se da ne ide il. ... Det:
zbog 12, Sh4 sa dobitkom dame,
12, Te3 mt
Qvaj nastavak na prvi pogled. nije
sasvim logitan, jer se tim potezom
prekriva dijagonala crnopoljnog lovca.
Medutim, kao Sto ce se 1% daljnjeg
toka vidjeti, vrlo vaino je zaStititi ska-
kata na £3. Na 12. Tel u partiji Nei-
kirh?Larsen, Portoroz 1958. slijedilo
je 12. ... Sb4}? 13. a3 Sc2 14. Sh4 Lh4:
15. Led Sel:!! 16. Lgé: s+ 17. Kg2
heé 18. gh4 Sh4:+ i bez obzira na to
Sto crni za damu ima samo topa, ska-
kada i pjeSaka, predmost je na nje
govoj strani.
K jednakoj igri vodi 12. De2 Lf6 13.
Ld2 5.
12, ... Liél
Pokutaj da se oslobodi pomoéu 12.
... &5 obara sé kombinatornim putem
13. deS Lg4 14. ed6 Ld6: 15. cS! Le7
i6. b4! Lf6 17. Lb2!. Iz ove varijante
sé vidi da skakaé na £3 mora biti bra-
njen topom.
13. a5 ed5 14. cd5 SeS 15. SeS: Led:
16. Th3 ;
Strateska ideja bijeloga je jasma.
Poslije 16. ... b6 on se sprema da po-
mocu 17. Le} i Tel razvije pritisak po
otvorenoj c-liniji. Ali crnog ne zado-
yoljava pasivna obrana i smionom ar
tvom dva pjegaka on uspijeva zahvatiti
inicijativu.
16. ... LES!

Zashifivalo je painju takoder 16, ...
Lg4 17. £ LS.

17. Th7: Le2 18. Dd2 Tae8 19. Tel:
La3

Ne upada u zamku 19. ... Ld4 20.
Dd4: Tei+ 21. Lfl Ld3 22, Lhél.

2. Db4

Prijetilo je 20, ... Lda.

20...» ad!

Vodi interesantnim komplikacijama,
21. Dat

311

 
 

Ss

 

 

Pt ince 5:

Nigta nije davalo 21. ... Ld4 zbog
22, Le3. U sluéaju 21. ... Tf2: 22. Kf2:
Df6+ ne ide 23. Lf3 Ld4+ 24. Kg2 zbog
24, ... Lf1i+!. Medutim nastavkom 23.
Kgl Ld4+ 24. Le3 bijeli uspijeva za-
driati materijalnu prednost.

22. hg3 Tel+ 23. Kh2 Le4 24> Le3!

Bijeli naravno nije mogao uzeti lov-
ca 24, Le4: Dh5+ 25, Kg2 Dhl mat!

24. ... Dh5+ 25. Lh3 Te3: 26. Tg7:+!

Ova protivirtva topa spasava bijelog
od poraza. Poslije 26. fe3 De2+ bijeli
dobiva mat.

26. ... Kgi:

Ako 26, ... Kh8 onda 27. Dd4 Tf2:+
28. Kgl i otkriveni Sah je vrlo opasan.

21. Dd4+- Kg8 28. De3:

Na kraju se bijela dama_ uspjela
ukljuciti u obranu. Inicijativa je, me
dutim, kao i prije u rukama crnoga.

28, ... L£5 29. 24 Led: 30. Tgl

Jedina obrana od prijetnji 30. ... Tf3
i 30. ... Lh3:.

30, ... TH2:+!

Jo& jedna Zrtva topa!

31. Kh1!

Ovaj prozaiéni potez spasava par-
tiju.

31. ... Dd5:+ 32. Lg2 Dd2 33. Dad2:
Td2: 34. Lh3 b5 35. Lg4: hg4 36. Tg4:

Kf7 37, Tg2 i protivnici su se spora-
zurojeli na remi.

U_partiji meta Bronétejn?Botvinik
poslije fine pozicione borbe u centru

312

bijeli je zahvatio inicijativu na dami
nom krilu. Ipak se ¢inilo da ée crni
uspjeti odbiti prijetnje ali je bijeli ne
otekivano preSao u napad na suprot-

nom krilu.

BRONSTEJN?BOTVINIK
(Moskva 1951)

1. d4 e6 2. c4 £5 3. g3 Sf6 4. Lg2 Le7
5. Sc3 d5 ;

Sistem »Kameni zid« (Stone-wall).
Crni uévrééuje pjeSacéki polozaj u cen
tru no pritom osjetno vslabljuje ta
éku 5.

6. e3 O?0 7, Sge2 c6 8. b3 Se4 9. O?)
Sd7 10. Lb2 Sdfé 11. Dd3

U plan bijeloga ulazi ili napad na
daminom krilu ili priprema prodora
e3?e4. Drugi plan je bijeli mogao rea
lizirati nastavkom 11. f3 Sc3: 12. Sci:
i 8?ed4,

11. ... g5

Napad na krilu sa ciljem da se oteza
napredovanje .

12. cd5

Ako 12. f3 onda 12. ...-Sc3: 13. Sc3
g4 pa se pokazuje da je e3?e4 nemo
gude.

12. ... ed5 13. £3 Sc3: 14. Le3: 24

Crni je joS mogao prigekati, produ
Zavajudi sa 14.... Le6 i slijedecim a5

15. fg4 Sg:

Tatka e4 je osvojena, ali je osla
bljena tatka f4, a pjeSak £5 je postav
objektom napada.

16. Lh3!

Dobar potez koji spretava manevya!
16, ... Sg4-f6?e4,

16. ... Sh6

 

 

Prijetilo je 17. Let: fg4 18. e4,

17, Sf4 Ld6 18. b4

Potinje oa kraju mastup na dami-
nom krilu.

id. ... a6 19. a4 De7 20. Tabl b5

Poslije 20. ... S£7 21. dS Sg5 22. Lg2
Sed B. beé bc6 24. Lad crnom je te?ko
?a ?titi oslabljeno damino krilo.

21. Lg2 Ses 22, Lda? S&6 23. Tb2 Ld7
4. Tal Sed 25, Lel Tfe8 26. Db3 Kh8

Pojavila se prijetnja 27. abS ab5 28.
(ak: ?Ta8: 29. Sd5:.

M7, Tha2 Dfs

frebalo je igrati 27. ... Lf4: i likvi-
divatl opasnog skakaéa.

24, Sd3 Tab8?

Oya| potez samo olakSava bijelom
owvajanje a-linije.

%, abS ab5 30. Ta7 Te7 31. Se5 Le8

ENGLESKO

U) sredini proglog stoljeca znameniti
eogleski majstor Staunton géesto je
seale partije potinjao potezom 1. c2?
41. Ybog toga je to otvorenje dobilo
wariw Engleskog otvorenja.

Vee svojim prvim potezom bijeli po
?iaje borbu za centralno polje d5. Za-
fie on moze razvijati skakata na c3
| jovea na g2. Crni ima nekoliko pla-
ova iwre: potezom 1. ... e5 on moze

revest igru u Sicilijanku sa obrnu-
4 bojama, Interesantno je takoder
: 65 ii 1. ... Sf sa slijedecim
(7-5, Gesto sa izmijenjenim redo-
Siiledom poteza igra prelazi_u vari

lente Nimcoviteve indijke, Kraljeve
Wiijke ili Daminog gambita.

SOKOLISKI?TAJMANOV
(Kijev 1954)
1, cl Sf6 2. Sc3 5

3 je varijanta 2. ... 26
Sei 5. d4 cd4 6. Dd4: Scé

   

hea ist
a nd ch) 4
Ded dé itd.
1. wa 05 4, cd5 Sa5: 5. Lg2 Sc7 6. Sf

Bich

 

623°

 

 

 

 

 

32. gal

Otvara dijagonalu za crnopoljnog
lovca.

32. ... fg4 33. Led: ded 34. Lh4 Ted:

Ako 34. ... Tg7 onda 35. De6.

35. de5 Le5: 36. Tfl Dg8 37. Lg3! Lg.
38. Dg8:+. Crni predaje.

OTVORENJE

 

eee hk as
Ca
x

 

 

   
    
 

  
  
   

Ely Moh
FG Fe

 

 

 

7. OO

Aktivnije je 7. b3 poslije cega bijeli
uspijeva pripremiti napad na daminom
krilu: 7. ... e5 8 Lb2 Le7 9. Tcl £6
10. Sa4.

7, ... ?5 8. b3 Le7 9, Lb2 0-0 10. Tcl
f6 11. Sad b6 12. Sh4 Laz!

Odbija prijetnju 13. b4, naSto bi crni
3rtvovao kvalitetu sa 13. ... Sb4:.

13. a3 De8! 14, Do2 Tc8 15. 3 Se6
16. £4

313
Uobiéajen. princip u pozicijama ta-
kvog tipa usmjeren na to da se pot-
kopaju crni pje$aci u centru.

16. ... ef4 17. gf4 c4! 18. Ld5 Khé
19. bed b5

Jaée je 19. ... Sad.

20, Sc3 be4 21. Det Sc5

Crni ne upada u skrivenu zamku:
. £5 22. SES: Sc5 23. Sg7:t!.

22. De4: Dh5 23. Sg2 Sa5 24. De2 Le4
25. LS L£3: 26. Df3: Df3: 27. TE: Sd3
28, Te2Z Sc4

Sad postaje jasno zaSto je crni tezio
k izmjeni dama i lovaca. Njegovi ska-
kati po bijelim poljima prodiru u cen-
tru i na daminom krilu.

29, Lel Sel: 30. Tcl: Sd2: 31. Tfi2 Se4
32. Tfc2 La3: 33. Tal Lb4 34, Sed: Tc2:
35. Tal: Td8 36. h4 hé 37. Th7 £5 38.
Sf2 Le5. Bijeli predaje.

  
  
 
 
 
 
 
  
   
  
   

CUKAJEV?PETERSON
(Vilnos 1959)

1. c4 e5 2. Sc3 Sf6 3. Sf Sc6 4. dé

Zasluzuje paznju 4, e3 i poslije 4....
d5 5. cd5 Sd5: 6. LbSI.

4.... ed4 5, Sd4: Lb4 6. Lg5 d5t?

Ranije se igralo 6. ...
7. Lh4 Le3:+
ide 9. ... Sc4: jer je poslije 10. e4 Se3
ll. De2 Sf1: 12. e5 0-0 13. Sf5! napad
bijelog neobranjiv) 10. Lfé:! Dfé: il.
g3 0?O 12, Lg2 pozicija bijelog je bo-
lia. Potez u partiji vodi u slabo po
zgnatu. poziciju,

ce)

Uévrséuje centar ali ne stavlja pred
crnoga teSke probleme. Ako 7. cd5
onda poaslije 7. ... Dd5: 8. Lf6: gfé 9.
e3 O0 bijelom nije lake da zayrSi

hé, ali poslije

razvoj svog kraljevog krila,

7. 2. 0 8. Scé: be6 9. Le2 hé 10.
Lh4 g5! 11. Lg3 Se4 12. De2 Df6 13. Tcl

To je odluéujuéa greSka. Zasluzivala
je paznju privremena Zrtva pjeSaka
13, 0-0.

13, ... L£5 14, LG

314

8. bc3 Se5 9. f4! Sg6 (ney

 

14, ...

Poslife ovog finog manevra bij
mora ostaviti kralja u centru, jer r
ide 15, 0-0? zbog 15, ... Sg3:.

15. Ke2 Le3: 16. Led; Led: 17, Dei:

Lg?: 18. Tgl Le4 19. Le7: Tfe8 20. c5

Te6! 21. Dd4 Tae8 22, Lad?
Bijeli sanjari o napadu. Trebalo se

medutim, zadovoljiti sa skromnim 22
Lg3, iako naravno i u tom slutaj
slabest bijelih polja i nesiguran po
JoZaj kralja dozvaljavaju crnom ds
ima odluéujucu prednost.

22, ... Dh5+ 23. Kel Dh2: 24. Tg5
Lg6 25. Le3 £6 26. b4 LhS! 27, b§ Te3:+!
28. Ded:

Ne ide 28. Te3: zbog 28, ... Dgl+

28. ... Te3:+ 29, Tea: Dgl+ 30. Kd2
Df2:+ 31. Kd3 Lgé6+ 32. Kd4 Di4é+.
Bijeli predaje.

Slijede¢a partija odigrana je sa po
pularnom varijantom isteg otvorenja:

TAIMANOV?GURGENIDZE
(Riga 1958)

1. c4 Sf6 2. Sc3 g6 3. g3 Le7 4. Lg?
O?0 5. ed dé 6. Sge2 c5 7. a3

StrateSki plan bijeloga sastoji se wu
pripremi nastupa na daminom krilu

7. ... Sc6 8. Thl a5]

Spretava pripremljeni napad. Osla-
bljenje tacke b5 nema bitnog znatenja.

9, OO Led 10. f3

U taboru bijeloga je slaba ta¢ka d4
i zbog toga on Zeli saéuvati skalaca
koji Stiti to polje.

 

10, ... Ld7 11. d3 Se8 12. Le3 Sc7 13.
wo Add 14, 04

Ne dogvoljava protivigru crnoga na
?oninom krilu koja bi bila moguca
fioalije poteza b7?b5.

14, ... Sn6

Peiprema se da poslije Sa6?b4?c6
Polada kontrolu u centru.

ih, 4

Dijeli Yeli napadati na kraljevom

brilu

ih. .,. Lyd! 16, 3 Le2: 17, Se2: Se2:

A, Det Ld

fen ?eli izmijeniti protivnitkog cr-

» poljnog lovea, poslije Cega ce njegov

geakad biti jati od lovea.

19, Lilt: edd 20. e5 Sc5 21. h4 ded 22.
Ta6é 23. hS Th6 24, Tf4 £5 25. ef6

fe: M0. Tel Th: 27. gf4 e6 28. hg6 hg6

W, Dyes Kg? 30. TeS?

J poslije 30, Dg3 bél 31. Te5 TES 32.

Sed: 33. Te4: Dfd! (sa prijetnjom
_... gS) 34. Df2 pozicija crnog je

ja.
MO. ... Sd3: 31. TS Sf4: 32. Tb7:+

  
   
 
  
  

[wee
- mee em

a mr
Vip
r woe la
mA a ele
ey a ?mae s
\ ?e ee

Wijedak slu¢aj! Kralj se avdje osjeca
Wasvirn ugodno.

M4, c5 d3 34. c6 Se2+!

Me 34. ... d2 zbog 35. Td7.

S8, Khi d2 36. Dh3+ Kg5 37, De3+
Wid 38. c7 dID+ 39. Kh2 Dh8+, Bijeli

predaje.

 

KORCNOJ?FLOHR
(Kijev 1954)

1. c4 SE 2. SE3 c5 3. Sc3 d5 4. cd5
Sd5: 5. g3 Sc6 6. Lg2 Sc7 7. Da4

Originalni manevar. Bijeli ne Zeli do-
zvoliti protivniku da zahvati centar po-
tezom e7?e5.

1, 2+. LT

Bolje je 7. ... Dd.

8. Ded!

Crni moze protjerati damu s ovog
polja samo ako oslabi vlastitu poziciju.

RY Wee @
a
se

    
 
  
   

 

ak
oe a
oes ZS 28. Hs

 

8. e6 9. 0-0 Le7 10, dé! ed4 HL.
Sd4: p90 12. Tdi De8 13, Le3 Sef 14.
Tact

Bijeli je postigao prednost u razvojli.

14, ... Sf6 15. DE4! Ldé

Nije dobro 15. ... 25 zbog 16. Scé:,

16. Sc6: Le6: 17. SbS Lb6

Crni Zeli da olak$a svoju poziciju
izmjenama.

18. Sd6 Db8 19, Lbé: ab6 20. Leé: be6é
21. Te6: Ta2; 22. Dd4 hé 23. Tdel!

Mogio se osvofjiti pjesaka, ali bijeli
je odluéio da najprije pojata poloiaj
svojih figura.

23. ... Tas

Prijetilo je 24. Tc8.

24, Sc8! Kh7

Mala zamka. Na 25. Tb6: slijedilo bi
25. ..« Tos,

25, Dd3-++ 26 26. Sb6: Ta7 27. Dd4 Kg7
28. Td6 TeS 29. fF Kh7 30. Tal. Crni
predaje,

315

 
 

 

RETIJEVKA

RETI?BOGOLIJUBOV
(New York 1924)
1, Sf3 d5 2, 4

Ovi potezi karakteriziraju otvorenje
koje nosi ime tehoslovatkog majstora
Retija. U daljnjem toku bijeli razvija
svoje lovee na g2 i b2 i tako umjesto
pjeSatkog centra »nadzore u centru
vyrée figure. To je osnovna ideja Reti-

" Jevog otvorenja,

2. ... ?6

Poslije 2. ... d4 erni postiZe ugodnu
igru. Dalje je moguce 3. e3 Sc6é 4, ed4
Sd4: 5. Sd4: Dd4: 6. d3 5! 7. Sc3 c6
8. Le3 Dd6! 9. Le2 Shé! 10. 0?0 Sé5.

3. g3 Sf6 4. Lg2 Ld6 5. 0-09 0?6 6, b3
Te8 7. Lb2 Sbd7 8. d4 c6 9, Sba2 Se4
10, Se4: de4 11. Se5 £5 12. £3! ef3 13.
L{3:! De7 14. Sd7:! Ld7: 15. e4 e5 16, cs
Lf8 17, De2! ed4 18. ef5 Tad

  
  
  
    

628

~\

? as

Gib ie
Be

ao

b>
\

  
    

x

XS

 

Sey

19. Lh5
Uvod u finalnu kombinaciju.

19. ... Te5 20. Lod: Tes: 21, TES: Ls:
22, Df5: Td4: 23. Tel! Tas 24, Lf&7+ Kh&
25. Le8!!. Crni predaje.

SMISLOV?DURASEVIC
(Met SSSR?Jugoslavija 1956)
1. c4 Sf6 2. 3 c& 3. SE3 a5 4. b3 Lf

5. Lg2 £6 6. 0?0 Sbd7 7. Lb2 Le7 8. d3
0?0 9. Sbhd2 a5 10. a3 h6 11. De2 Dbé

316

 

 

12. Le3!

Pozicija je pribligno jednaka. Bijeti
zeli aktivirati svoje snage.
12, ... Tfd8 13. Db2

Pojatava pritisak po dijagonali al
8.

13. ... Sc5 14, Ld4 de4

Cilj ove izmjene je da se otvori dija
gonala za lovca. :

15, de4 De7 16. b4 ab4 17, abd Sed?

Pravilno je bilo 17. ... Sce4, Poslije
poteza u partiji bijeli postize prednowt
ali narayno ¢itava borba jos predstoj)

18. Ta8: Ta8: 19. c5! Db8 20, Sc4 Led
21. Lh3!

U namjeri da poslije 22. fq? Lf§ 23
lL.g2 ostvari potez e2?e4,

21. .., LES 22. Les: ef§ 23. Tdl Dft
24, Se3

Prisiljava crnoga da oslabi dijagonaly
Sto jako pogor?ava njegovu pozici)i
24. ... g6 25. Se5 Td8 26. S5c4 Tal

27, Le3 Dce8 28, Db3! Se8 29, Lb2 Tas
30. Dd3

Kontrola nad dlinijom osigurava }\
jelome pobjedu. '

30. ... Sdf6 31. Sdé Deé
Ako 31. ... De? onda Se8: i 33. Dil?

32, Sb7: Ta2 33. De3 Lf 34. Sa8 Ded
35. Sc4 Ta7 36. Sb6 Dc7 37. Ded

Jo§ je jate 37. Tad7!.

37. ... Lg7 38. £4 Kh7 39, Led. Crni
predaje.

  

SADRZAJ
Prvi dio

MMA BoA 2. . . el
1) periolono) | kombinatornoj igri

1) bieo) mobilizaciji snaga

Problem centra . . . .
Pokretni pjesacki centar
Jedean pokretni pjeSak u centru
Fuatvoreni centar
Wiksirani centar a ae Cee >
Otvorent centar ies! Gy 5
Neulralna pjeSaéka struktura u centru
4) centralnoj strategiji .
Stubosti centralnin polja -

4) kentroli nad centralnim poljima
lemjena u centru

Kotenje centra . . . ..
1) pjelacima ee ee
Widvojeni pjeSaci . . . .

Igolirani pjed?ak
Viseci pjeSaci
Yaostali pjeSaci Lt ies
Pjeladka nadmoé na daminom krilu
Dyige pozicione ideje pea eee
Ynatenje otvorene linije i borba za nju
©) edobrime i »loSim« lovcima
Prednost lovatkog para i.
Ternjena Ne i ope
Nelstivna vrijednost figura
Kompenzacija za damu
Kompenzacija za topa
Kompenzacija za laku figuru
Verlvanje a
Slobodni pjesak
Blokada
 

Kotenje oslobadajucih poteza <x tett ud eee, nee elie LY See
Potiskivanje figura od »pozornice ratnih zbivanja«
Tegra u jednakoj poziciji . . . .
Napad na kralia 5 av iti Now Is, Ss) Sa Cen da
Napad pri igtastrakini eee:
Napad pri raznostranim rohadama . .
Napad na kralja koji je zaostao u centru
Napad na daminom krilu . .

© obrani > Lo) Peeoee, f=. 6) Bs
StrateSka abtens Da ea le ee OU
?Taktiéka obrana . . . .

Drugi dio
KOMBINACIJA ;

Maine kombinacije 5
Paznja ? matiraju posal
Tri krasne kombinacije ae o
Zhivtigeseadamat it. 8.) a,
Na nisanu teSkih figura
Cuvajte se dvostrukog Saha!
Sto se deSava ako je nedovoljno ear aeee seam ma osmi Wied
Kad je kraft) prisiljen da »putuje«
Sest kombinacija iz zlatnog fonda Sahovskog ance
Kombinacije za postizanje materijalne prednosti
Otkriveni napad 2
Kombinacije sa Repeat ji Cae camer
Kombinacije sa »preopieretivanjem«
EKombinacije sa uni8tavanjem za&tite
Kombinacije sa prekrivanjem
Kombinacije sa oslobadanjem polja
Kombinacije sa blokiranjem
Kombinacije sa vezivanjem
Kombinacije sa promocijom piesa:
Postignite remi! 5

Treéi dio
EKONACNICE | :
Uloga konaénice u engsgitiy igri
Pjesatke konaénice j
Kralj i pjeSak protiv aie i ores
Kralj i dva pjesaka protiv kralja i pjeSaka
Eralj i dva pjeSaka protiv kralja i dva pjegaka
Kralj i tri pjedaka protiv kralja i dva pjeSaka 5
atke kona&nice u kojima svaka strana ima po tri ili vise

  
  

ic
V7
78
80
81
87
90
92
92

97

139
139
143
145
147
149
150

152

 

Topovske fkonatnice . eer eop ee
Kralj i top protiv eralie sa 4 fednim ili vise pjeSaka
Top i pjedak protiv topa Ee ok Aer 3)
Top i dva pjeSaka protiv topa . + - :

Top i pjegak protiv topa ipjeSaka . - + +
Top i dva pjefaka protiv topa i pjesaka

Top i dva pjesaka protiv topa i dva pjesaka
?Topovske konatnice sa veéim brojem pjegaka
Poziciona prednost u topovskim konatnicama
Konaénice sa ¢etiri topa

Top protiv jedne ili dvije lake figure

Top i lovac protiv topa . + + =

Top i skakaé protiv topa

Damske konatnice . fe te i a ote
Dama i pjeSak protiv duiie Ae bts ec? se Ry
Dama i dva pjeSaka protiv dame
Damske konaénice sa nekoliko pjesaka
Mama prov topa - «ae = 2 4 =) Bl

Dama protiv topai pjedaka - + © + + +

Konatnice skakatwa,
Skakal 1 pjeSaci pioite, presale

Skakat i pjeJak protiv skakata . . ae
Skakat i pjeSaci protiv skakata i recoil
Lovéeve konaénice .- apne

Lovac protiv pjesaka

Lovac i pjeSak protiv jednog ili viSe eee

Konatnice s istobojnim lovcima :

Konatnice s raznobojnim lovcima
Konatnice lakih figura 5

Cetvrti dio

© PROBLEMIMA OTVORENJA I SREDISNJICE

Otvorene igre

eSijedix« kraljev gam ?bit '
Falkbeerov protiygambit

Talijanska partija
Evansov gambit

Obrana dva skakaéa

Ruska partija

Philidorova obrana

Letonski gambit

Skotska partija

Igra éetiri skakata | eee

Spanjolska partiia . . - - -
Gigorinov sistem . . =. -

3444 4
mo po we

=I

Bee eee
4a
2 oO

2
5

130
181

182
186
186
188

189

 

201
201
201

204
205
206
208
214
215
 



SAHOVSKA NAKLADA NAKLADNO-IZDAVACKI ODJEL SAHOVSKOG SAVEZA HRVATSKE
BIBLIOTEKA »SAHOVSKE NAKLADE« BR. 100
IZDANJE: »SAHOVSKA NAKLADA« ZAGREB
ALEKSANDAR KOBLENZ  SAHOVSKO UMIJECE TEORIJA I PRAKSA ZAGREB 1983
Naslov ruskog originala: »Skola Sahmatnoj igri« Riga, 1961.
Preveli: Dr SLAVKO PETROVIC i ZLATKO KLEMENT
For more information send a message to info at phpclasses dot org.